Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

studeni, 2013

I još jedan index

Sve je veći broj vlada koje su se obvezale otvarati podatke javnosti, no pravo je pitanje koliko je ključnih informacija zaista objavljeno. Jesu li podaci pravno i tehnički korisni građanima, nevladinim udrugama i može li poslovni svijet iskoristiti sve njihove dobrobiti? Koje su zemlje najotvorenije, a koje zaostaju u oslobađanju podataka. Open Data Index (Index otvorenih podataka) razvijen je da bi pomogao odgovoriti na ta pitanja prikupljajući i prezentirajući informacije o stanju otvorenosti podataka te da pokrene dijalog između građana i vlada.
Open Data Index procjenjuje stanje otvorenih podataka vlada širom svijeta  i za sada ima podatke o 70 zemalja. Prema njihovim kriterijima najotvorenije je Ujedinjeno Kraljevstvo s 940 bodova, a slijede ga Sjedinjene Američke Države s 870 bodova i Danska s 835 bodova. Na dnu ljestvice je Cipar sa samo 30 bodova, a tek nešto bolji su Sveti Kitts i Nevis s 85 bodova i Britanski Djevičanski Otoci koji su jedva prikupili 125 bodova. Hrvatska se nalazi po sredini s 445 bodova, pet više od Japana koji ima jednako koliko i Srbija. Slovenija, pak, ima 485 bodova i nalazi se neposredno iznad Švicarske.

indexOcjenjuju se podaci iz kategorija: vozni redovi, javni proračuni, javna potrošnja, rezultati izbora, registri tvrtki, državni zemljovidi, državne statistike, zakonodavstvo, poštanski brojevi, emisija zagađivača.
Po ovom indexu Hrvatska je najlošije rezultate postigla po kriteriju javnosti javne potrošnje i poštanskih brojeva. Potonje je problematično jer poštanskim brojevima, gradovima i ulicama još uvijek nisu pridružene zemljopisne duljine i širine u javno dostupnom registru. Što se potrošnje tiče, Hrvatskoj se zamjera što ne postoji registar svih plaćanja iz državnog proračuna nego samo podaci o sklopljenim ugovorima.
Bodovi se na ovoj ljestvici kreću od 0 do 30 ovisno o procijenjenoj važnosti kriterija. Tako se primjerice za samo postojanje podataka dobije 5 bodova, za ažurnost podataka 10 bodova, za besplatnu dostupnost 15, a za dostupnost po definicije Otvorene licence 30 bodova.

Sveeuropska baza – Otvoreni podaci

Britanska Fondacija Otvoreno znanje (Open Knowledge Foundation) pokrenula je sveeuropsku bazu projekata o otvorenim, slobodno dostupnim podacima koje objavljuju lokalne, regionalne i državne javne vlasti iz cijele Europske unije. Portal sadrži  24,752 baze podataka od čega gotovo polovica otpada na podatke iz Ujedinjenog Kraljevstva, a sljedeća po broju objavljenih podataka je Nizozemska, a zasada ne sadrži ni jednu bazu podataka iz Hrvatske. Baze su pretražive po državama, kategorijama i ključnim riječima, a cijeli portal je dostupan na velikom broju jezika.

data_01

Osim baza podataka, na portalu se mogu pronaći i brojne aplikacije i internetski projekti koji koriste slobodne podatke. Zasada je od Hrvatskih projekata zastupljen samo Vjetrenjačin Proračunski kalkulator. Od zanimljivijih projekata vrijedi izdvojiti Raspoloženje Europe (Mood of Europe) – grafički i lako pretraživi atlas podataka o raspoloženju javnosti u europskim zemljama. Nažalost, podaci su iz istraživanja koje je Europska komisija obavila 2011. godine, ali još uvijek prilično dobro pokazuju trendove i pravce u kojima se kreće javno mijenje po nekoliko kategorija.

Portal, također, nudi i poveznice prema novostima o otvorenim podacima, događanjima te upute za korištenje kodova već postojećih projekata.

Proračunski kalkulator

budzeti.baFondacija CPI (Centar za zastupanje građanskih interesa) iz Bosne i Hercegovine predstavilaje internetsku stranicu budzeti.ba na kojoj su dostupne grafičke i interaktivne informacije o izvorima, raspodjeli i potrošnji proračunskog novca. Informacije se mogu pregledati na nivou cijele Bosne i Hercegovine, po entitetima, kantonima te u Brčko distriktu. Kao i većina drugih državnih informacija i ova je u Bosni i Hercegovini prilično teško dostupne, ne samo zbog nevoljkosti vlasti da daju informacije nego i zbog kompliciranog državnog uređenja koje građanima onemogućava da lako prate put svog poreznog novca. Naime, porezi se raspodjeljuju na lokalnom, kantonalnom, entitetskom i državnom nivou.

Projekt su financirali Fond otvoreno društvo BiH, NED i Europska unija, a ideja je dijelom proizašla iz Proračunskog kalkulatora koji je Vjetrenjača predstavila u vrijeme izrade proračuna za 2011. godinu. No, za razliku od Vjetrenjačinog kalkulatora koji je radio na proračunu za godinu unaprijed, Bosansko – Hercegovačka verzija danas barata podacima za 2012. godinu jer im svježiji nisu dostupni.