Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

prosinac, 2013

Podaci vrijedni bilijarde dolara

McKinsey-Global-Institute-Open-Data-analysisPodaci su vrijedni, zato ih mnogi i skrivaju, međutim i otvoreni podaci imaju svoju vrijednost. Lako mjerljivu i prilično impresivnu. Prema procjenama McKinsey Global Institutea otvoreni podaci mogli bi stvoriti prihode vrijedne između 3,2 i 5,4 bilijarde dolara.

No tko zaista stvara toliko vrijednost i kako?

Prema podacima internetske stranice OpenData500.com, koja okuplja kompanije koje barataju otvorenim podacima, to može biti bilo tko – od najjednostavnijih startupa poput BillGuarda, koji analizira javne račune ne bi li otkrio potencijalne prevare, pa do već dobrano uhodanih tvrtki poput iTriage, koja odgovara korisnicima na jednostavna medicinska pitanja.

Projekt je dio šire studije koja pokušava identificirati, opisati i analizirati kompanije koje aktivno koriste državne otvorene podatke. Uz to žele i promovirati načine na koje poduzetnici koriste besplatne javne podatke u komercijalne i neprofitne svrhe, za istraživanje, odlučivanje temeljeno na podacima i rješavanje složenih problema.

„Tvrtke mogu pokrenuti isplative i uspješne poslove  iz potpuno besplatnih otvorenih podataka. Trebaju im samo dodati vrijednost idejom, analizom i korisnički sučeljem“, rekao je Joel Gurin, direktor projekta OpenData 5000.

Varanje na putnim troškovima 1848. godine

lincoln-1Scott Klein, urednik na portalu Propublica objavio je na Twitteru jedan od najstarijih američkih primjera korištenja otvorenih podataka u novinarstvu. Riječ je o tekstu iz New York Tribunea iz 1848. godine. Novinari su koristeći javne podatke otkrili da dio kongresmena lažno naplaćuje putne troškove, navika koja očito nije izumrla. Dapače proširila se po cijelom svijetu gdje god se putuje javnim novcem. Među onima koji su naplaćivali daleko veće putne troškove nego što su zaista putovali je i tadašnji republikanski zastupnik iz Illinoisa, visoki, mršavi, pomalo pogrbljeni čovjek s tugaljivim izrazom lica. Bio je to Abraham Lincoln, kasnije predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Lincoln je Kongresu naplatio troškove za 1626 prijeđenih milja, dok je taj isti put, prema poštanskim rutama, iznosio 780 milja. Time je zaradio nepripadajućih mu 676,80 dolara, nimalo bezazlena svota u to vrijeme. No kongresmena iz Illinoisa taj skandal nije spriječio da 12 godina kasnije postane predsjednik SAD i to jedan od najvećih.

Vizualizacija splitskog proračuna

OLYMPUS DIGITAL CAMERANakon interaktivne karte gradskih poslovnih prostora i stanova, o kojoj je Vjetrenjača nedavno pisala, splitska građanska incijativa s političkim ambicijama „Pametan grad“ objavila je i vizualizaciju proračuna Grada Splita za 2014. godinu. Iz jednostavne dvobojne geometrijske vizualizacije mogu se doznati odnosi među raznim rashodima, naravno i planiranim prihodima grada. Tako će u 2014. godini splitska gradska uprava najviše novca potrošiti na plaće svojih zaposlenika – nešto više od 177 milijuna kuna, a najveća sljedeća stavka na rashodovnoj strani je plaćanje raznih usluga. Prihode, pak, najvećim dijelom planiraju iz poreza i prireza na dohodak, te komunalnih naknada i doprinosa. Vizualizacija splitskog proračuna podsjeća na sličnu koju je Vjetrenjača objavila krajem 2009. godine kada je po prvi put u Hrvatskoj napravljena vizualizacija državnog proračuna. Kod kojim se splitska građanska inicijativa koristila pri izradi vizualizacije preuzet je s GitHuba, a izvorno je napisan za vizualizaciju proračuna Republike Slovenije.

Japan konačno počeo objavljivati vladine podatke

japanData.go.jp internetska je stranica koja prikuplja javno dostupne podatke ministarstava i državnih agencija japanske vlade. Beta verzija stranice pokrenuta je  20. prosinca 2013. Baze podataka 21 vladine organizacije i 567 različitih skupina dostupne su po CreativeCommons licencom. Pokretanje ove internetske stranice dio je napora iz japanske strategije za otvorenu vlast prihvaćene 2012. godine. Namjera je poticanje korištenja javnih podataka u naprednom informacijskom i telekomunikacijskom društvu. Japan, za razliku od većine drugih razvijenih država, prilično kasni s otvaranjem svojih podataka. I ova strategija nastala je na inzistiranje nevladine organizacije Open Knowledge Foundation Japan koja se od 2012. godine trudi uvjeriti vladu u potrebu otvaranja podataka. Njima su se priključili i aktivisti koji su se okupili oko ad hoc organizacije Hack for Japan, nastale u vrijeme tragičnog potresa 2011. godine. Jedan od njihovih ciljeva bio je i da se javno objave testovi krvi djece iz područja Fukushime da bi javnost doznala koliko je radijacija iz nuklearne elektrane zaista utjecala na njihovo zdravlje. Vladine organizacije tu su odbile, ali su nakon dugih pregovora ipak objavile rezultate pretraga krvi odraslih stanovnika pogođenog područja.

Istraživači će morati objaviti podatke do kojih su došli europskim novcem

Open_Data_stickersPodaci proizašli iz istraživanja koja financira Europska unija odsad će biti besplatno dostupni. Rezultat je to pilot programa Horizont 2020. Od istraživača čiji projekti su dio pilot programa morat će podatke potrebne za ocjenjivanje i potvrdu rezultata objavljivati ne samo u znanstvenim publikacijama nego i u obliku otvorenih podataka koje će moći koristiti drugi znanstvenici, poduzetnici i zainteresirani građani. U 2014. i 2015. godini takva će istraživanja dobiti oko 3 milijarde eura od Europske unije.
Europska komisija zaključila je da su sami istraživački podaci jednako vrijedni kao i publikacije pa je pokrenula eksperiment s otvorenim pristupom tim podacima. Smatraju da će pilot program Otvorenih istraživačkih podataka u znanstvenom svijetu učiniti isto što i Strategija otvorenih podataka u javnom sektoru – cilj je omogućiti dostupnost i ponovno korištenje istraživačkih podataka. U pilot programu participirat će istraživanja iz ključnih područja Horizonta 2020: buduće i nadolazeće tehnologije; istraživačke infrastrukture; informacijske i komunikacijske tehnologije, društvene promjene; čista, sigurna i efikasna energija; znanost s društvom i za društvo.

European commissioner for competion, Dutch,  Neelie Kroes„Znamo da dijeljenje i ponovno korištenje podataka ima ogromni potencijal za znanost, društvo i ekonomiju. Ovaj pilot program je naša šansa da doznamo kako se podaci mogu dijeliti između različitih disciplina“, rekla je Neelie Kroes, potpredsjednica Europske komisije za digitalnu agendu.
Projekti će moći istupiti iz pilot programa požele li štititi svoje intelektualno vlasništvo ili ako bi objavljivanje podataka iz istraživanja prouzročilo sigurnosne probleme.

San Francisco želi svoj dio od 5 trilijuna dolara

Odbor nadglednika San Francisca prihvatio je novi gradski standard za otvorene podatke. Standardom se propisuje objavljivanje podataka u strojno čitljivim oblicima, postavljaju se rokovi u kojima podaci moraju biti objavljeni za svaki gradski odjel, stvaraju se mehanizmi po kojima će se komunicirati s poduzetnicima i građanima zainteresiranima za korištenje podataka. Time San Francisco postaje prvi grad u SAD-u koji će omogućiti građanima pristup osobnim podacima koje o njima prikupljaju gradske službe.

san-franciscoMckinsey&Co je objavio da bi otvoreni podaci mogli generirati između 3 i 5 trilijuna dolara nove vrijednosti u cijelom svijetu, a San Francisco namjerava biti prvi grad koji će se u potpunosti uključiti u tu granu ekonomije. Osim što će objavljivati podatke u strojno čitljivim formatima, u San Franciscu su dodatno skratili rokove za objavu podataka. Novi standard će se početi primjenjivati u roku od tri mjeseca, a svakih šest mjeseci cijeli će postupak prolaziti posebnu reviziju kako bi se pronašli načini da postane što brži i učinkovitiji.

„Kraći rokovi objave podataka daju sigurnost da će podatke moći učinkovito koristiti kako javnost tako i poduzetnička zajednica. Zahvaljujući tome moći će bolje planirati svoje aktivnosti. Nadamo se da ćemo ovim stvoriti ozračje inovacije i rasta“, rekao je Mark Farrell, gradski dužnosnik zadužen za otvorene podatke.  U očekivanju izglasavanja standarda, San Francisco je cijeli projekt otvorio javnosti na GitHub očekujući povratne informacije od korisnika otvorenih podataka.

Otvoreni podaci poboljšavaju školovanje

Stopa pohađanja osnovnog obrazovanja u zemljama u razvoju dosegla je 90 posto, stoji na internetskim stranicama Milenijskih razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda. Usprkos tome, 123 milijuna mladih u cijelom svijetu nema ni osnovne vještine čitanja i pisanja. Internetske stranice u Brazilu, Meksiku, Keniji, Tanzaniji i Filipinima trude se olakšati građanima pristup bazama podataka o kvaliteti škola na njihovom području. Objavljuju službena izvješća poput rezultata testova i državne potrošnje na školovanje u pretraživim i lako dostupnim oblicima. Očekuju da bi te informacije trebale pomoći roditeljima, školama, ravnateljima ili javnim službenicima da poduzmu akcije za poboljšanje osnovnog obrazovanja. Na primjer, organizirana skupina roditelja mogla bi lobirati kod ravnatelja da kažnjava učitelje koji više dana izbjegavaju školu nego što drže nastavu; isto tako službenici bi mogli povećati financiranje škola u područjima koja pokazuju iznimno loše rezultate.

SONY DSC„Prvi korak je omogućiti da svatko može saznati koliko je kvalitetna neka škola ili cijeli obrazovni sustav“, kaže Ricardo Fritsche, iz QEdu-a, organizacije koja izrađuje nastavne materijale u Brazilu.
Kenija i Tanzanija imaju po dvije odvojene platforme na kojima roditelji mogu pronaći usporedne informacije o kvaliteti škola. Open Institute nedavno je održao okrugli stol u Nairobiju na kojem su sudjelovali vođe zajednica. Cilj je bio nagovoriti ih da koriste dostupne im podatke i da se svaki od njih obveže preuzeti konkretan zadatak, od promjene obrazovnog programa do izgradnja novih učionica.

Institut otvorenih podataka

Tri organizacije globalnog utjecaja pridružile su se Open Data Institutu. To su BBC, Arup i Deloitte.
“Deloitte i Arud su lideri u svojim područjima. Ovo partnerstvo je velika prilika za iskorištavanje otvorenih podataka i uvođenje novih vrijednosti za sve uključene. Naš dogovor s BBC-em je veliki korak unaprijed za stvaranje otvorenog pristupa jednom od najvećih britanskih kulturnih dobara.”, rekao je Stuart Coleman iz Open Data Instituta.

ODI1BBC i ODI potpisali su pismo razumijevanja prema kojem se BBC obvezuje primjenjivati standarde za otvorene podatke gdje god je to moguće. Otvorena je i mogućnost da BBC počne primjenjivati ODI-jeve certifikate.
“U samo godinu dana otkako postoji, ODI je rasplamsao raspravu o ekonomskim i kulturalnim vrijednostima otvorenih podataka, a i BBC je sada preuzeo aktivnu ulogu u toj raspravi”, kaže direktor za strategiju BBC-a James Purnell. Uz ovo s ODI-jem, BBC je potpisao pisma namjere s Open Knowledge Fondacijom, Mozilla Fondacijom i Europeana Fondacijom.

Sir Tim Berners-Lee London OlympicsArup se ODI-jevim programima pridružio kao partner zahvaljujući svojem dugogodišnjem iskustvu u korištenju podataka. Arupov cilj je korištenje podatka u graditeljstvu, ali ne samo za gradnju zgrada ili infrastrukture nego i za kreiranje boljeg zdravstvenog sustava u gradovima. Zajedničko istraživanje podataka trebalo bi ovo važno pitanje učiniti lakše rješivim u vrijeme ubrzane urbanizacije.
Deloitte, pak, partnerskim statusom želi s ODI-jem istraživati mogućnosti podataka i njihovu korisnost u poslovnim pothvatima. Već sada koriste velike količine otvorenih podataka da bi otkrili koje silnice mijenjaju britanski bankarski sustav.

Obamin akcijski plan

Bijela kuća, objavila je 6. prosinca novi plan za daljnje otvaranje podataka javnosti. Drugim Nacionalnim akcijskim planom za otvorene podatke unaprijeđuju se prijašnje inicijative za otvorenost podataka, poput osnivanja povjerenstva koje će nadgledati primjenu Zakona o slobnodnom pristupu informacijama. Planom se također predviđa daljnji razvoj portala data.gov na kojem su smještene državne baze podataka za javnu upotrebu.

open-data-graphic“Plan je u osnovi reafirmacija politike predsjednika Obame, iz njega nije najjasnije što je novo, a što staro, ali je bitno da pokazuje predanost otvorenosti podataka i želju da se ide ispred drugih država na tom polju”, rekao je John Wonderlich iz Fondacije Sunlight. Ipak, Wonderlich je primijetio da samo osnivanje povjerenstva i nije neki napredak nego samo novi medij za razgovor o otvorenosti podataka i da povjerenstvo ne jamči da će se Zakon o slobodnom pristupu informacijama zaista i primjenjivati.

Bijela kuća je najavila i da će pokrenuti novu aplikaciju koja će omogućiti prikupljanje potpisa i analiziranje već potpisanih peticija. Uz to planom se nalaže državnim tijelima da sudjeluju u programima za prepoznavanje i zaštitu zviždača te da strogo primjenjuju Zakon o zaštiti zviždača.

Špijunski nadzor u umjetnosti

big dataNa minhenskoj izložbi Big Data Art najviše je pažnje izazvala APNOA, rad studenata Sebastiana Dracka i Tobiasa Feldmeira sa salzburškog Fakulteta primijenjenih znanosti. Njihov rad koncipiran je tako da bljesne fluorescentna svjetlost svaki put kada netko na Twitteru upotrijebi jednu od 377 ključnih riječi koje prati američko Ministarstvo domovinske sigurnosti. Sintetizator govora uz svjetlosni signal izgovori ključnu riječ, a iz zvučnika se čuje i ono što su mladi umjetnici nazvali „misterioznim zvukom“.

apnoa„Svijet velikih podataka je još uvijek neka vrsta paralelnog i apstraktnog svemira za većinu ljudi, no istovremeno podaci su nevjerojatno stvarni i krajnje je vrijeme da se podigne svjesnost da moraju postati dio demokratskog procesa. Željeli smo upozoriti na ključno pitanje: Živimo li u ustavnim ili nadzornim državama?.“, rekao je Sebastian Drack.
Polemike o podacima, povjerljivosti i nadzoru ne prestaju još otkako je Wikileaks počeo objavljivati tajne dokumente američke administracije, a rasprava se pojačala kada je Edward Snowden otkrio sumnjive prakse prisluškivanja i praćenja građana u cijelom svijetu. No, još uvijek, većini građana zasutima tim informacijama, cijela situacija nije najjasnija. Zbog toga Drackov i Feldmeriov rad ima posebnu vrijednost jer na jednostavan način osvješćuje koliko onoga što svakodnevno radimo se prati.