Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

siječanj, 2014

Startup cilja na Fortune 500

Enigma, tvrtka o kojoj smo već pisali kao jednom od najboljih startupova na bazi otvorenih podataka prošle godine, objavila je da su pronašli investitora koji će u njih uložiti 4,5 milijuna dolara. Ključ njihovog uspjeha je inzistiranje na specifičnim čišćenjima podataka, ciljano za svakog posebnog korisnika. Njihovi primarni korisnici su banke i financijski sektor.

enigma„Prvenstveno ciljamo na osiguravatelje i kreditore koji dosad nisu imali dovoljno informacija kod donošenja odluka o odobravanju kredita. Osiguravateljima nudimo razumijevanje podataka o primjerice građevini i kvartovima koji ih zanimaju. Sve što se na nekom području nalazi može utjecati na procjenu rizika, od toga postoji li liječnik u blizini pa do toga je li u zgradi prodavaonica alkoholnih pića.“, rekao je Marc DaCosta, suosnivač Enigme.

U kompaniji se nadaju da će osim financijskog sektora, među svoje klijente uspjeti privući i poduzetnike, a vrlo ambiciozno ciljaju na najveće – pripadnike Fortuneove liste 500 najbogatijih. Njima, smatraju, otvoreni bi podaci mogli biti najkorisniji između ostalog jer su izuzetno pouzdani i svakim danom se pronalaze novi način njihovog iskorištavanja.

Imperial College i Huawei zajedno će istraživati otvorene podatke

Imperial College iz Londona Huawei dogovorili su zajedničko ulaganje u laboratorij za istraživanje podataka. Huawei je vodeći globalni pružatelj ICT uluga, a suradnjom s Imperial Collegeom želi prikupljati ne samo podatke nego i istraživanja o podacima te razvijati mogućnosti korištenja podataka na području pametnih gradova, energetike i zdravstvene skrbi. Zajednički laboratorij je prvo veliko korporatvno ulaganje u nedavno osnovani Institut za podatke za koji su na Collageu uvjereni da će otvoriti prostor za multidiscplinarne suradnje između akademske zajednice i velikih kompanija. Huawei će u ovaj projekt uložiti svoju najnoviju tehnologiju uključujući i posljednju generaciju servera te će pokrivati troškove laboratorija.

Imperial_College_London_Exhibition_Road_frontage„Naš Institut za podatke jest i bit će središnje mjesto za suradnju  između vlada, gospodarstvenika i znanstvenika, na globalnom nivou. Ovaj laboratorij pokazat će da suradnja između akademske zajednice i industrije može donijeti nove probitke na području velikih podataka i da svi možemo od toga imati koristi“, rekao je profesor Yike Guo, direktor Instituta.

Svjetska banka otvorenim podacima pomaže obrazovne reforme

Svjetska banka pokrenula je alat baziran na otvorenim podacima koji omogućuje dubinsko, usporedno i pristupačno pretraživanje podataka o obrazovnim politikama i sustavima u svijetu. SABER (System Approach for Better Education Results) je mrežni alat kojim države mogu lakše prikupljati, analizirati podatke o svojim obrazovnim sustavima, ali usporediti svoja dostignuća s onima drugih zemalja te tako lakše sačiniti listu prioriteta za reformiranje obrazovanja. Krajnji cilj je, poručuju iz Svjetske banke, da djeca idu u školu i uče.

„Obrazovanje je jedna od najvažnijih poluga za ukidanje siromaštva i stvaranje blagostanja. No, jamčenje osnovnog školovanja malo znači ako to školovanje ne vodi učenju za svu djecu i mlade“, rekla je Elizabeth King, vršiteljica dužnosti potpredsjednice Svjetske banke te direktorica Svjetskog obrazovnog foruma.

saberDosad je SABER analizirao oko 100 zemalja ne bi li stvorio smjernice za reforme i ulaganja u obrazovanje na svim razinama, od predškolskog pa sve do fakultetskog i cjeloživotnog obrazovanja. Kroz SABER, Svjetska banka želi poboljšati obrazovanje omogućujući jednostavan pristup informacijama zakonodavcima i vladama, građanskim udrugama, učiteljima, roditeljima i studentima, no još važnije stvoriti stvoriti smislenu bazu o ključnim područjima obrazovanja.

SABER-ovi podaci već se koriste u nekoliko zemalja u razvoju za stvaranje reformskih podloga. Tako je primjerice u Nigeriji, gdje 11 milijuna djece ne pohađa školu, iskorišten da bi se identificirala uska grla  obrazovnih politika poput nesrazmjera između vještina učitelja i potreba učenika te nepostojanje standarda obrazovanja.

VIS – Vizualizacija istraživačkih scenarija

Znate tko, što, kada, gdje, zašto pa čak i kako se nešto dogodilo, ali priča je toliko komplicirana i u nju je uključeno previše osoba da bi objašnjavati je tekstom bilo preteško, čak i besmisleno?

visZa rješenje tog problema osmišljen je alat Visual Investagative Scenarios (Vizualni istraživački scenariji) ili kraće VIS. Napravljen je da bi pomogao novinarima, aktivistima i svima drugima koji žele iscrtati kartu složenih poslovnih ili kriminalnih mreža. Kako kažu pokretači VIS-a cilj im je pomoći istraživačima ili istražiteljima razumjeti i objasniti korupciju, organizirani kriminal i druge prijestupe i prevesti složene priče u jednostavan svima razumljiv vizualni jezik. VIS nudi profesionalno dizajnirane, prilagodljive predloške za vizualizaciju kojima se mogu ilustrirati institucije, mreže i velike količine podataka. Vizualizacije su prilagođene za korištenje na internetu, ali i u tiskanim medijima te televiziji.

VIS je nastao kao odgovor na potrebe istraživačkih novinara udruženih u Organized Crime and Corruption Reporting Project (Projekt izvještavanja o korupciji i organiziranom kriminalu) koji su željeli svoje dubinske i često međunarodne istrage učiniti razumljivijima širokoj publici. Žele, kažu, pojednostavniti i poboljšati rad svima koji se bave sličnim poslom, a u isto vrijeme pomoći javnosti da razumije te brzo i jednostavno pristupa podacima.

Autorska prava ubila stoljeće kulture

„Moramo obraniti javnu domenu (djela na koja su istekla autorska ili patentna prava) ako želimo da zajednički projekti poput Wikipedije opstanu. Kada neki materijal nestane iz javne domene to oštećuje projekte poput Wikipedije i ima veliki utjecaj na čitatelje i korisnike. Presuda u slučaju Golan protiv Holdera, koja je uklonila određeni sadržaj iz javne domene, vraćajući autorska prava na djela koja su već bila u javnoj domeni. Izravna posljedica te presude je da se s Wikipedije morao uklanjati sadržaj, te je ona izgubila na vrijednosti za korisnike“, stoji u obraćanju Wikimedijinih odvjetnika na Copyright Weeku.

Mike Masnick iz Techdirta još je oštriji u napadu na praksu vraćanja autorskih prava. graf„Djela su ukradena iz javne domene nizom ekonomski i moralno neobranjivih dodataka autorskim pravima kojima je ono što pripada svima nama završilo u rukama pojedinaca. Šteta koju kultura, društvo i obrazovanje trpe zbog toga je ogromna. Prije dvije godine spominjali smo istraživanje profesora Pala Heada u kojem je zamijetio zanimljivu stvar o knjigama na Amazonu. Veliki broj novih knjiga brzo nestaje, a kada se idući u prošlost stigne do 1922. godine (prije koje gotovo sva djela pripadaju javnoj domeni) iznenada drastično raste broj dostupnih knjiga. Vidite li ovu veliki rupu u grafikonu, to je cijela kultura izgubljena zahvaljujući restriktivnim zakonima o autorskim pravima i njihovom sposobnošću da uništavaju javnu domenu. Meni se čini, a vjerujem da bi se svima trebalo činiti, izuzetno problematično što je dostupno više knjiga iz osamdesetih godina 19. nego iz iste dekade 20. stoljeća.“

Opasno vlasništvo zemljopisnih karata

„Dozvoliti tvrtkama vlasništvo nad zemljopisnim kartama značilo bi dozvoliti im da posjeduju i sama mjesta. Mogle bi same odlučiti što vrijedi uključiti u njih, koje dijelove gradova se isplati razvijati te da nadziru naše odluke o mjestima na koja želimo putovati te što tamo radimo“, tvrdi u Guardianu Serge Wroclawski u obrani projekta Openstreetmap, besplatnog i otvorenog alata koji održavaju volonteri.

bpnews41„Druga stvar zbog koje sam zabrinut je mogućnost da kompanije same neka područja proglase opasnima. Takav slučaj već je prijavila American Civil Liberties Union kada su na navigacijskoj karti neka područja označena opasnima, a druga sigurnima za vožnju automobila, bicikla ili pješačenje samo na temelju njihovog internog algoritma. To pokreće pitanje tko odlučuje koliko je neko područje sigurno i je li riječ „sigurno“ samo lozinka za nešto zlokobnije. Flickr trenutno prikuplja informacije o kvartovima i koristi ih kao preporuku za tagiranje fotografija. No moguće je da se te informacije iskoriste i za utjecanje na cijene nekretnina jer jednom kada davatelj usluge postane dovoljno velik postaje i izvor „istine“. Na koncu, davatelji usluga često prikupljaju i informacije o osobama bez njihovog pristanka. Google i Apple prikupljaju vaše lokacijske informacije i koriste ih u svojim uslugama. Te informacije se mogu iskoristiti da bi karte bile točnije, no Google je već najavio da će ih koristiti da bi povezao vaša pretraživanja i mjesta na koja odlazite. S više od 500 milijuna Android telefona to je ogromna količina informacija svedenih na osobnu razinu o navikama ljudi bez obzira radilo se običnoj šetnji, odlasku na posao, odlasku liječniku ili sudjelovanju u demonstracijama“, zaključuje Wroclawski.

Pet argumenata u prilog otvorenim podacima

Jonathan Reichental, glavni službenik za informiranje američkog grada Palo Alto, i jedan od glavnih svjetskih promotora otvorenih podataka, govorio je na prošlotjednom Structre Showu o razlozima zašto bi vlade trebale još više raditi na otvorenosti podataka.

To je ispravna stvar
„Vlada je odgovorna, njena je dužnost, da otvori podatke u korist svojih građana. Svatko od nas koji je počašćen služenjem građanima, dužan je učiniti sve što može da uprava  postane otvorenija i demokratičnija. To nije samo pitanje zakona, to je dužnost iznad zakona jer je onemogućavanje pristupa podacima prepreka demokraciji.“

Mogu promijeniti gradove i države
„Posljednjih godina konačno smo shvatili da poduzetni ljudi rade pametne stvari. Uzmu sirove podatke, iskoriste ih i od njih stvore nove mogućnosti i vrijednosti. Jedan od primjera je internetska aplikacija koja u Palo Altu  donosi sve zahtjeve za izdavanje građevinskih dozvola i gradske planove.  Poduzetnici se tako mogu uključiti u svaki aspekt tih poslova, mogu lakše nuditi svoje usluge jer imaju informaciju tko negdje nešto radi, a građani tako imaju pravodobnu informaciju što se s njihovim susjedstvom događa“ . Rosenthal je ukazao i na stotine aplikacija koje su proizašle iz vladine baze podataka data.gov.

Može promijeniti način vladanja
„To je stvar veća od tehnologije, to je proces ponovnog osmišljavanja upravljačke kulture. I vlade mogu koristiti otvorene podatke, ali moraju početi zapošljavati prave ljude, one s vještinama za budućnost.  Oni koje biramo na razne dužnosti možda toga još uvijek nisu svjesni, ali brzo će morati savladati vještine korištenja otvorenih podataka. Samo tako će moći donositi prave odluke u budućnosti.“

Nije skupo
„Svima onima koji se brinu da bi otvoreni podaci mogli nagristi njihove proračune mogu samo reći da otvaranje podataka nije skupo. Ne moraju birati između novih kola hitne pomoći i otvorenih podataka. Dapače, otvorenošću podataka može se uštedjeti značajan novac jer svi oni radni sati službenika koji odgovaraju na zahtjeve po Zakonu o pravima na pristup informacijama postaju nepotrebni“.

Mogu spasiti vaš grad
„Nema ničeg boljeg i korisnijeg od informiranih građana. Ako građani raspolažu informacijama, dužnosnici su puno pažljiviji u svom poslu. U Americi su neki gradovi već bankrotirali, propali zbog korupcije. Otvoreni podaci tu mogu napraviti čuda. Korištenjem pravih podataka mogu se izbjeći problemi za koje možda i ne znamo da postoje. „

Omidyar pokreće novi medij

pierre_omidyarOsnivač eBaya, Pierre Omidyar, odlučio je uložiti 250 milijuna dolara u novi medijski pothvat. Krajem godine već je uplatio prvu tranšu od 50 milijuna dolara za projekt koji je pokrenuo s Glennom Greenwaldom, bivšim kolumnistom britasnkog Guardiana. Tim novcem pokrenut će redakcije u New Yorku, San Franciscu i Wasshingtonu. First Look Media, kako je kompanija nazvana, trebala bi nastaviti posao koji je Greenwald radio za Guardian i naslanjati se na sve ono što je učinio na slučaju Edwarda Snowdena i tajnih dokumenata američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA), koje je ovaj zviždač objavio.

Još uvijek nije poznato kako će se ovaj medijski projekt zvati, no poznato je da će biti neprofitna organizacija te da će „snažno pratiti politiku, sport, zabavu, umjetnost i kulutru, posao, tehnologiju , te posebnu pažnju poklanjati istraživačkom novinarstvu“, stoji u objavi o pokretanju.  Uz ovaj neprofitni dio, postojat će i kompanija koja bi trebala donositi zaradu, a sav novac prikupljen preko nje koristiti će se za financiranje nezavisnog novinarstva. Na sličan način posluju i već spomenuti Guardian i Bloomberg News.

Omidyar je u projekt, osim Greenwalda, pozvao još neke novinarske zvijezde poput Jeremy Scahilla, bivšeg novinara Nationa specijaliziranog za pitanja nacionalne sigurnosti te Dana Froomkina, nekadašnjeg novinara Washington Posta i Huffington Posta.

Omidyar je pokretač i investicijske tvrke Omidyar Network, koja je od osnivanja 2004. godine  isplatila preko 290 milijuna dolara neprofitnim organizacijama koje se bave transparentnošću vlasti, ali kompanijama za koje ocijene da su društveno odgovorne. Jedan je od financijera Open Dana Institutea.  Među  prvima im je uplatio iznos od 750 tisuća dolara koji je pomogao pokretanje Instituta.

Zloupotreba otvorenih podataka

Otvoreni podaci mogu se i zloupotrijebiti, toga se barem plaše udruge građana iz Detroita, američkog grada najteže pogođenog krizom posljednjih godina.

DetroitDobar dio grada pretvorio se u pustoš kako su radnici automobilske industrije gubili posao, a tvornice se gasile. Mnogi od njih nisu više mogli plaćati hipoteke na svoje nekretnine pa su ih bili prisiljeni napustiti, a oni koji su još ostali bore se sa sve manjim plaćama i pritiskom banaka. I onda se pojavljuje baza otvorenih podataka o porezima na imovinu i ovrhama u procesu. Te podatke pruža tvrtka Loveland Technologies, odnosno njihov internetski servis Why Don’t We Own This?, ili skraćeno WDWOT?. Taj servis prati i daje informacije o aukcijama zaplijenjenih nekretnina. Njihove usluge koriste mnogi od banaka preko investitora u nekretnine pa sve do neprofitnih organizacija. Svoje usluge naplaćuju i do 10 tisuća dolara godišnje, a barataju podacima o oko 380 tisuća nekretnina samo u Detroitu.

Zašto se udruge građana plaše onoga što WDWOT? radi? Zabrinuti su jer bi njihove podatke mogli iskoristiti lihvari koji bi obiteljima čije se nekretnine nalaze pred zapljenom mogli ponuditi zajam koji više ne mogu dobiti od banke. U očaju, mnogi bi od njih mogli lako pristati i na takve pozajmice i tako upasti u još veće probleme.

„Nemamo indicija da se podaci koje pružamo zloupotrebljavaju, ali shvaćam njihovu zabrinutost. Nikad ne znate kako netko može iskoristiti informaciju“, rekao je Jerry Paffendorf, izvršni direktor Loveland Technologiesa, za Wall Street Journal.

Tvrtke budućnosti koristit će otvorene podatke

podaci„Ovo je jako uzbudljivo vrijeme za sve koji se bave otvorenim podacima. Jedna od glavnih premisa je da je moguće izgraditi održivi posao na besplatnim, otvorenim podacima. Poduzetnici stalno pronalaze nove načine korištenja podataka koji postoje već godinama. Sve veći broj kompanija koristi otvorene podatke, a takve će kompanije u sljedećih pet do deset godina biti pravilo, a ne izuzetak“, tvrdi Joel Gurin, autor knjige Open Data Now.

Istovremeno s izdavanjem knjige Gurin predvodi i projekt OpenData500, analizu najuspješnijih tvrtki koje posluju na osnovi otvorenih podataka.

„Postoje prave priče o nevjerojatnom uspjehu takvih tvrtki, poput jedne koja ima preko 200 zaposlenika i vrijednost od preko milijardu dolara, a počeli su samo koristeći besplatne izvore podataka američke vlade. Najsnažnije su one tvrtke koje analiziraju i uspoređuju otvorene podatke s podacima koji to nisu“, kaže Gurin. On očekuje da će u 2014. najveći proboj doživjeti tvrtke koje koriste podatke iz pet sektora: zdravstvo, energija, precizna agrikultura, financije i novinarstvo.

„Malo je prepreka za ulazak u ovo tržište. Po samoj definiciji otvoreni podaci su besplatni i dostupni. No, morate biti kreativni, otkriti nove načine da koristite te podatke i sintetizirate s ih s drugima“, smatra Gurin.