Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

veljača, 2014

Otvorenim podacima do jeftinijeg goriva

unnamedNije prošlo puno vremena otkako su naftne kompanije dobile odriješene ruke pri kreiranju cijena goriva na crpkama koji im omogućuje da svakodnevno, pa i više puta dnevno, mijenjaju cijene dok nismo dobili aplikaciju koja nam omogućuje da u svakom trenutku provjerimo na kojoj nam se crpki najviše isplati točiti gorivo.  Dobar je to primjer iskorištavanja otvorenih podataka, a kreirao ju je Nikola Strahija iz Čakovca.

Trenutno su podržani distributeri INA, Petrol, Crodux (OMV), AdriaOIL, LukOil i Tifon, a od vrsta goriva Benzin 95, Benzin98/100, Dizel, EuroDizel, LPG i Loživo Ulje.

Aplikacija je za sada dostupna samo na Android uređajima, a korisnici su je ocijenili visokom četvorkom. Pomoću GPS-a aplikacija pronalazi 50 najbližih crpki i donosi njihove cijene goriva, a ako niste zadovoljni s njihovom ponudom ili želite doznati kakve su cijene u drugim mjestima jednostavnim pomicanjem zemljopisne karte možete pronaći i udaljenije crpke. Također, moguće je i slanje ažuriranih cijena, ako su se promijenile od posljednjeg osvježavanja podataka. Aplikacija je dostupna na Google Playu i besplatna je.

Milijun i pol funti za otvorene podatke

london-Big-BenBritanska vlada namijenila je 1.5 milijuna funti za projekte otvaranja javnih podataka. Novac će dobiti organizacije koje žele poboljšati objavljivanje svojih podataka u sklopu vladine politike o što većoj transparentnosti. Open Data User Group, tijelo koje služi kao svojevrsni most između vlade i zajednice okupljene oko otvorenih podataka, će prikupljati natječajne prijedloge. Prva tranša financiranja ići će projektima koji izravno objavljuju podatke te programima educiranja u javnom sektoru. Kroz programe educiranja otvorit će se stotinjak trening centara za javne službenike koje će poučavati kako otvoreni podaci podižu efikasnost, donose uštede i inovacije. Vlada vjeruje da će takvi projekti pomoći u stvaranju novih proizvoda baziranih na otvorenim podacima – što je dosad zbog nekonzistentnosti politike i manjka standarda bilo otežano.

„Ujedinjeno Kraljevstvo je svjetski lider u otvaranju podataka jer znamo da oni omogućuju efikasniju i odgovorniju vladu. Otvoreni podaci su sirovina za ekonomski rast, pomažu u otvaranju novih tržišta i poslova, pomažu nam natjecati se u globalnoj utrci“, rekao je ministar Francis Maude.

Google spašava šume

Google je s World Resources Instituteom pokreno novi internetski site na kojem je moguće pregledati koliko je šuma posjećeno od 2000. godine naovamo. Global Forest Watch je karta svijeta koja pokazuje nestanak, ali i rijetki nastanak novih šuma diljem svijeta. Moguće je odrediti specifične periode za koje želimo doznati podatke, a moguće je analizirati stanje i na točno određenim lokacijama. Najvrjednija mogućnost Global Forest Watcha je što se podaci upotpunjuju na mjesečnoj bazi i prikazuju promjene u približno realnom vremenu.

„Sada, kada možemo promatrati šume, stalno se pojavljuju nove priče“, poručuju iz Googlea. Njihov partner iz World Resource Institutea Andrew Steer, pak, tvrdi da bi ovaj alat, koji koristi informacije 40 organizacija iz cijelog svijeta, mogao promijeniti način upravljanja šumama.

googleforestMoguće je i izraditi svoju vlastitu kartu šuma na osnovu vlastitih podataka. Također, poduzetnici sada imaju mogućnost doznati dolaze li dijelovi njihovih proizvoda s mjesta na kojima se šume ilegalno sijeku.
Neke od primjera korištenja Global Forest Watcha, možete pogledati ovdje.

Mapa kašnjenja britanskih vlakova

U Velikoj Britaniji vlakovi su omiljeno prijevozno sredstvo, pogotovo za odlazak na posao u velike gradove. Uprava za željeznice prošle je godine odgovorila na zahtjeve javnosti i po prvi put počela objavljivati podatke o kretanjima svih vlakova. Kompanija RDF na osnovi tih podataka izradila je Rail Tracker, mapu na kojoj je moguće pratiti kašnjenja svih vlakova u zemlji. Iz podataka se mogu izdvojiti, primjerice, stanice s najvećim zakašnjenjima ili mjesta na kojima su zakašnjenja veća od primjerice deset minuta, što je sasvim dovoljno kašnjenje da nekom pokvari odlazak na posao ili čitav dan. Rail Tracker je još uvijek u eksperimentalnoj fazi, ali vizualizacija željezničkog prometa već sada sasvim zadovoljavajuće funkcionira. Impresivan je podatak da svakoga dana obrade više od pola milijuna kretanja vlakova da bi proizveli kartu.

vlakoviPrvo mjesto na ljestvici kašnjenja drži seoce Ulceby, koje je u vrijeme pisanja ovog teksta imalo prosječno kašnjenje od 14.23 minute. Od 628 vlakova, koji su prošli kroz stanicu, kasnilo ih je više od polovice. Ulceby i na mjesečnoj razini drži prvo mjesto s prosječnim kašnjenjem od gotovo 11 minuta. Dakle, ako baš imate nešto obaviti u Ulcebyu računajte da će vam trebati više vremena nego što vozni red pokazuje. Barem u polovici slučajeva. Osim po kašnjenju u minutama, podatke je moguće dobiti i po broju vlakova koji kasne. Tu je, u svakom slučaju, zanimljiv podatak da je u zračnu luku Gatwick u posljednjih mjesec dana kasnilo 4195 od 5933 vlaka, s prosječnim kašnjenjem od oko šest minuta.

Što s hrpom DVD-ova

„Recite Poreznoj upravi da su brda DVD-ova glup način dijeljenja javnih podataka“, poruka je koju je poslao Carl Malamud bijesan što mu je američka Porezna uprava (IRS) poslala porezne prijave neprofitnih humanitarnih organizacija na tom zastarjelom mediju. Da bi stvar bila gora, podatke na tim DVD-ovim Porezna mu uprava dostavlja u TIFF (slikovnom) formatu te ih naplaćuje, što znači da se ni na koji način dostavljeni podaci ne mogu smatrati otvorenima.

darovnica„Upravo sam završio kopiranje 30 DVD-ova, to je mjesečna količina prijava neprofitnih organizacija. Postavio sam 7,442,564 takve porezne prijave na internet da svima budu dostupne. I sad mi je dosta. Porezna je još i podigla cijenu koju traži za DVD-ove na 2910 dolara. Dosad sam potrošio 16137 dolara na taj besmisleni medij. Već dvije godine im pišem predlažući bolje načine za distribuciju podataka. Možda su čuli za Dropbox? Ili FTP server“, Malamudova je poruka koja se posljednjih dana širi internetom.
Malamud je pokrenuo golemu arhivu poreznih prijava neprofitnih i humanitarnih organizacija jer vjeruje da javnost ima pravo znati kolike prihode imaju te udruge, od kojih mnoge barataju izuzetno velikim količinama novca, te kako se novac dijeli. Cijeli projekt je pokrenuo upravo zato što ga nije željela pokrenuti Porezna uprava. Štoviše, ponudio im je darovati cijeli sustav, no njegov dar nisu prihvatili.

Zaigravanje vlade

U ožujku 2010. godine Federalna komisija za komunikacije Sjedinjenih Američkih Država, Kongresu je poslala plan koji je trebao osigurati da svaki Amerikanac ima pristup širokopojasnom internetu. Jedna od glavnih sastavnica tog plana je ideja da prioritet u ostvarivanju projekta imaju djeca, odnosno da se svakom djetetu omogući brza internetska veza, da se svako dijete zna koristiti internetom kada završi školu te da se u ruralna područja dovede internetska veza barem u škole i knjižnice.

gameificationAmerička vlada puno pažnje posvećuje djeci i manje – više sva njena tijela imaju posebne odjeljke posvećene djeci na svojim internetskim stranicama. Izuzetak nije ni sada već zloglasna NSA, Nacionalna sigurnosna agencija. Pod naslovom CryptoKids (KriptoKlinci) krije se pravo malo carstvo igara kroz koje se djeca poučavaju sigurnosti na internetu, a usput mogu naučiti i podosta matematike i povijesti. No, to nije samo igra. Posebni odjeljci za djecu dio su ideje o „zaigravanju vlade“ (gameification of government). Vjeruje se, naime, da ako djeca u ranoj dobi počnu posjećivati vladine servise da će u budućnosti biti zainteresirana što vlada radi i da će im biti samorazumljivo da i sami sudjeluju u procesu donošenja odluka, izborima, da će biti svjesniji građani. Tako kroz igru američka vlada zapravo provodi građanski odgoj.

CodeAcross u Zagrebu

code_across_america_newsletter_bannerManifestacija CodeAcross Hrvatska 2014. će se održati 21. i 22. veljače u Chilloutki u Zagrebu, Ilica 15/1. Kako sami organizatori kažu, manifestacija je „slavlje građanskih inovacija“, a pošto se održava istovremeno s međunarodnim danom otvorenih podataka, tema događanja biti će „Više od transparentnosti“. Želja organizatora nije samo natjerati vladu da otvara sve više i više podataka, nego da se podaci koriste u opće dobro. Na CodeAccrosu predavanja će održati Tomislav Vračić iz Uprave za e-Hrvatsku Ministarstva uprave RH, Igor Vidačak; ravnatelj Ureda za Udruge, Anamarija Musa; povjerenica za informiranje iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, Katarina Ott; ravnateljica Instituta za javne financije, Louise Crow; developerica MySocietya te Miroslav Schlossberg iz Open Zagreba.

Neki od projekata o kojima će se raspravljati su: Otvoreni incidenti – pokušaj uključivanja građana u rad novinara i policije u potrazi za podacima o kriminalu; Otvorena sanitarna inspekcija; Izgradnja web aplikacije za aktivnu participaciju; Otvoreni proračuni; Otvorena imovina…

Za sudjelovanje na CodeAcrossu možete se besplatno prijaviti.

Farmaceutske kompanije otvaraju podatke kliničkih istraživanja

Johnson & Johnson objavio je početkom veljače da će sve podatke svojih kliničkih ispitivanja dati na korištenje znanstvenicima diljem svijeta. Objavljivanje podataka nadzirat će Open Data Access Project, poznatiji kao YODA, dio Sveučilišta Yale. Sve kompanijine podatke, uključujući i neobjavljene sirove podatke, moći će proučavati nezavisni stručnjaci. Neobičan je to dar društvu potpuno suprotan prevladavajućoj praksi industrije koja smatra da će njeni podaci izgubiti vrijednost ako ih javnost može preispitivati.

Clinical_research_01U SAD-u, trenutno, više od polovice kliničkih istraživanja, uključujući i ona koja plaća država, nije dostupno javnosti  i po dvije godine nakon završetka. Često, nikada i ne budu objavljeni. Razumljivo, najčešće se ne objavljuju ona istraživanja koja pokažu da ispitivani lijek ne pokazuje bolje rezultate od placeba. Čak i kad istraživanja budu objavljena, podaci na kojima su temeljeni zaključci nisu dostupni javnosti. Krajnjim korisnicima, liječnicima, pacijentima ali i onima koji odlučuju o odobravanju lijeka, se u osnovi kaže – Morate nam vjerovati. Često su prisiljeni prihvatiti izvještaj bez nezavisne recenzije ili istraživanja koje bi ponovilo rezultate, što je u suprotnosti s osnovama znanstvene metode. Objašnjenje za takvo postupanje je strah kompanija da će njihovi konkurenti profitirati od objavljivanja takvih podataka.

Sličan potez poput Johnson & Johnsona su nedavno napravili i GlaxoSmithKlein te Medtronic.

Program koji će provoditi YODA ne znači da će baš svatko moći pristupiti podacima bez objašnjenja u koju svrhu ih namjerava koristiti. Morat će predstaviti svoj tim, tko ih financira i otkloniti bilo kakve sumnje u sukob interesa. Također, sveučilište će za njih organizirati tečaj o odgovornom korištenju podataka i obvezati se da ih neće koristiti ni u jednu svrhu osim odobrene.

Akademska torrent stranica za dijeljenje podataka

Istraživači sa sveučilišta u Massachusettsu pokrenuli su torrent stranicu da bi si olakšali dijeljenje članaka i podataka. AcademicTorrents daje istraživačima pouzdanu i decentraliziranu platfomu za dijeljenje svoga rada sa suradnicima ali i s ostatkom svijeta. Na stranici je trenutno indeksirano preko 1,5 petabyta podataka, među ostalim i NASA-ina karta Marsa.

Stranicu su pokrenuli Joseph Cohen i Hery Lo, doktorandi Sveučilišta Massachusetts.

acatorr„Dijeljenje podataka nije jednostavno, emailovi su ograničeni veličinom, a postavljanje servera zahtijeva previše rada. Zato smo dizajnirali sustav za dijeljenje ogromnih baza podataka. Rezultat je sigurna arhiva podataka iznimne brzine“, objašnjavaju. AcademicTorrents omogućuje istraživačima upload podataka, članaka i drugog istraživačkog materijala. Jedan od ciljeva projekta je vratiti istraživanja istraživačima umjesto skrivanja podataka i traženja plaćanja za njihovo korištenje.  Trenutno se većina najboljih publikacija naplaćuje, ali preko AcademicTorrentsa bilo koji znastveni časopis može dijeliti članke besplatno. Cilj je da se u konačnici izdavači više bave nuđenjem vrhunskih članaka umjesto načinima naplate časopisa.

Pridružite se natjecanju Aplikacije za Europu

Razvijate aplikaciju baziranu na otvorenim podacima? Apps for Europe započeo je s natjecanjem za najbolju europsku aplikaciju koja se može pretvoriti u održivi i isplativi posao.  Iako je natjecanje prvenstveno namijenjeno iskusnim razvojašima prijaviti se može svatko, dovoljno je ispuniti online obrazac za što imate još dva dana vremena – do 7. veljače.  Pobjednici će biti proglašeni na skupu FutureEverything  u Manchesteru od 27. ožujka do 1. travnja.

future1Uvjeti su da vaša aplikacija koristi barem jedan izvor otvorenih podataka iz bilo koje od zemalja Europe i da je barem u fazi funkcionalnog prototipa. Kriteriji za ocjenjivanje aplikacije su jednostavnost korištenja, donosi li dobrobit društvu, originalnost, poslovna vrijednost i potencijalni profit, pokazuje li vrijednost otvorenih podataka te na koncu možete li, odnosno tim, aplikaciju razviti do kraja.

Nagrada za najbolje je pozivnica za FutureEverything festival na kojem ćete svoju aplikaciju moći predstaviti poslovnim ljudima, predstavnicima vlada, investitorima i kompanijama zainteresiranima za otvorene podatke. Potencijalna vrijednost europskih otvorenih podataka mjeri se u milijardama eura. Prijavom na ovo natjecanje možda osvojite svoj dio tog kolača.