Vi ste ovdje: Vjetrenjača » Aktivnosti »

Kako koristiti proračunski kalkulator?

Kako koristiti proračunski kalkulator?

Državni proračun, složen i opsežan dokument, temelj je ekonomske politike Vlade RH. U nastojanju da se hrvatskim građanima približi od čega se sastoji Državni proračun, kako se puni i kako se raspodijeljuju proračunska sredstva, Udruga za promicanje prava na pristup informacijama Vjetrenjača je uz potporu Hrvatske gospodarske komore izradila Proračunski kalkulator koji možete pronaći na internetskoj stranici www.proracunskikalkulator.com.

Posjetitelji stranice www.proracunskikalkulator.com u mogućnosti su sami izraditi svoju verziju Državnog proračuna za sljedeću godinu. Klikom miša ili micanjem pomične poluge mogu smanjivati prihodovnu ili povećavati rashodovnu stranu proračuna, povećavati ili smanjivati stope poreza i doprinosa te vidjeti kako se to odražava na njihovu plaću, odnosno kućni proračun. Istovremeno, zahvaljujući pratećim pojašnjenjima, građani su u prilici doznati kakav učinak smanjenja ili povećanja neke proračunske stavke imaju na plaće ili broj državnih službenika i namještenika, zaposlenika u javnim službama ili izdvajanja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Svi podaci koje smo koristili u izradi proračunskog kalkulatora dolaze iz službenih izvora:

Osim službenih izvora, za nekolicinu stavaka korištene su procjene ili drugi izvori. Za efekte ukidanja nulte stope PDV-a korišteni su podaci o potrošnji DZS-a, te međustopa od 10% PDV-a koja je u više navrata spominjana u medijima od strane državnih dužnosnika. Procjene efekata uvođenja poreza na imovinu nastala je kao kombinacija različitih istupa političara (i vladajućih ali i oporbenih). Procjena efekata uvođenja poreza na kapitalnu dobit napravljena je konzervativnom procjenom sukladno modelima koji se primjenjuju u drugim zemljama EU. Broj uposlenika u pojedinim segmentima sustava temelje se na neslužbenim izvorima iz Ministarstva uprave. Efekti uštede registra socijalnih potpora procijenjeni su na 7,5% uštede što je srednja vrijednost procjena koje variraju između 5 i 10%. U slučaju da odaberete MMF, svi rashodi se linearno umanjuju za 10% što odgovara otprilike javno izrečenim procjenama o zahtjevanom rezanju državne potrošnje.

Budući da pojedini prihodi pripadaju jedinicama lokalne uprave, kao baza za kreiranje proračuna koristi se proračun opće države (dakle proračun koji uključuje i jedinice lokalne samouprave).

Promjene stope koje se odnose na PDV uključuju ne samo promjenu same stope PDV-a nego i očekivani pad ili rast potrošnje, korektivni faktori za procjenu pada i rasta potrošnje koristili smo iz uobičajenih ekonomskih modela.

Za svaku stavku prihoda ili rashoda proračuna izračunata je i Vaša komponenta koja se računa temeljem upisanog iznosa bruto plaće upisane u vrhu proračunskog kalkulatora. Za izračun neto plaće koristi se standardni zakonom propisan izračun pretpostavljajući da je riječ o osobi koja nema dodatne porazne olakšice osim osnovnog odbitka, a koja živi u naselju u kojem se obračunava i 10% prireza za lokalnu samoupravu. Budući da se porez na dohodak računa s nekoliko stopa te bi svaka promjena stope poreza na dohodak neminovno donijela i promjene u poreznim razredima, nakon što smo izračunali neto plaću po postojećoj formuli svaka daljnja promjena koristi promjenu efektivne stope poreza na dohodak koja (ovisno o izračunu) iznosi oko 10,8%.

Osim davanja državi koja proizlaze iz Vaše plaće (doprinosi i porez na dohodak), izračunali smo i koliko novca od Vaše neto plaće u različitim oblicima završava u državnom proračunu. Primjerice, za izračun PDV-a uzeli smo podatke o potrošnji DZS-a koji kaže da prosječni građanin 88% svoje neto plaće potroši pa se onda iz te osnovice računa iznos uplaćenog PDVa. Iznosi poreza i naknada za igre an sreću, carine, administrativnih pristojbi, ostalih prihoda lokalnih proračuna, kazne i ostale prihodne stavke računaju se kao ukupni iznos proračunske stavke podijeljen sa ukupnim brojem punoljetnih građana RH. Iako dio tih proračunskih prihoda nije direktno povezan s osobnom potrošnjom (primjerice naplata carine) ili je dio tih prihoda povezan za djelatnost pravnih osoba (primjerice trošarine na gorivo gdje su i pravne osobe potrošaći) činjenica je kako se taj trošak u svojoj konačnici akumulira u cijeni krajnjeg proizvoda što plaćaju potrošači tj. fizičke osobe , te je stoga udio Vaše komponente izračunat konzervativnom podjelom ukupnog iznosa na broj punoljetnih osoba što u stvarnosti daje rezultat koji je niži od vaše stvarne uplate prema državnom proračunu.

Kada se zbroje sve uplate koje se odnosi na Vaša primanja, a koja se sastoje od troškova na teret poslodavca (koji zajedno s brutom čine tzv. bruto 2), troškova doprinosa i poreza koji se namiruju direktno iz bruto plaće (tzv. bruto 1), te udjela drugih uplata koje se direktno ili posredno uplaćuju iz Vaše potrošnje realno je za očekivati kako će ukupni iznos vaših uplata prema državnom proračunu biti veći od ukupne neto plaće koju primite u godinu dana.

Proračunskog kalkulatora ne bi bilo bez ekonomskih analiza i podataka koje je prikupio i uobličio Marko Krištof, a sam proračunski kalkulator isprogramirali su vrijedni dečki iz Videodrome-a.

Ako Vam se dopada naš proračunski kalkulator molimo Vas donirajte udrugu Vjetrenjača kako bi pomogli razvoju naših budućih projekata.

Rasprava

  1. Pravna Država napisao:

    Pozdrav,

    imam par pitanja, nadam se iskrenom odgovoru:

    – koristite li znakove “izvorno hr” i “hr kvaliteta” sukladno pravilima koristenja hgk sa
    http://www2.hgk.hr/znakovi/kako.asp
    i ako je odgovor pozitivan moze li javnost imati uvid u to, tako da zna da udruga radi u zakonskim okvirima i transparentno? Naime, na popisu korisnika tog prava ne uspijevam naci vjetrenjacu…

    Od Udruge za promicanje prava na pristup informacijama ocekuje se minimalno da razumije ovakav zahtjev zbog transparentnosti i dokaza da postujete pravne okvire okruzenja u kojem djelujete. Dok se ta informacija ne izlozi, sumnja je opravdana.

    A onda cemo nakon toga o tome da je kriza i da ljudi moraju biti oprezni sa novcem. I kome doniraju.
    Ovakve igracke nemaju nikakvog smisla, ova zemlja ima vecih problema od proracuna koji je davno presao tipping point.

    Nas problem je mentalitet. Trosi tudje dok ide.
    Toliko o donacijama…

    Ukoliko se pokaze opravdanom, zahtjev za donacijom nema osnove. Kriza je, znate…i ljudi moraju biti pazljivi sa svojim novcem.

    • Marko napisao:

      Projekt proračunskog kalkulatora je poduprt sredstvima Hrvatske gospodarske komore, te su u okviru toga na stranicu (uz dogovor s HGK) stavljeni znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno Hrvatsko kako bi promovirali taj projekt HGK.

      Proračunski kalkulator iako je izvorno hrvatski proizvod i sasvim sigurno ima svoju kvalitetu NIJE nositelj tih znakova, a kako to na samoj stranici nije moguće adekvatno objasniti odlučili smo (u dogovoru s HGK) ukloniti te znakove.

  2. Pravna Država napisao:

    upravo sam na netokracija.com nasao navod koji moje pitanje objasnjava dovoljno: “Cijeli projekt koštao je oko 70 tisuća kuna, od čega je analizu i izradu aplikacije podmirila Hrvatska gospodarska komora.”

    Cini se da je to, ako je tocno, dovoljno jasno.
    Pristup informacijama, narocito brz i jednostavan, ostaje ipak samo pusta zelja. Sudeci po ovom primjeru. 🙂

    Pozdrav…

  3. Nenad Kirić napisao:

    MOgli ste omogućiti da ljudi prijedlog proračuna pošalju na centralni server i da na temelju tih podataka aproksimirate izgled proračuna prema tome što ljudi žele.

    • Marko napisao:

      građani mogu poslati prijedlog proračuna na server odabirajući opciju “snimi” koja se nalazi dolje desno na stranici; imamo zasada prikupljeno više stotina takvih proračuna

  4. Nenad Kirić napisao:

    U Flashu piše na mouse over piše: Klikom na spremi vaše trenutne postavke bit će spremljene kako bi se pokazale kada idući put posjetite ovu stranicu na računalu na računalu na kojem trenutno radite.

    Za nekoga bi to značilo, aha, sve se postavke spremaju u cookie na mom stroju.

    NIGDJE niste naveli da se prijedlozi posjetitelja šalju k vama na server, niti što ćete s tim podacima.

    Iako je očito šarlatanstvo u baratanju podacima iz aplikacije ipak je lijepo vidjeti suvislo korištenje Flexa.

  5. rudar napisao:

    Pohvala na trudu i zanimljivom alatu. Doduše, ovo mi se više čini hibridom između državnog proračuna i opće države jer dio prihoda (porez na dohodak, po posebnim propisima, prihodi lokalnih jedinica) i rashoda (zaposleni u lokalnoj upravi) ne spada u državni proračun.

    • Marko napisao:

      tako je, to i piše u napomenama jer zbog strukture prihoda morali smo uključiti i lokalnu upravu kako bi kalkulacija pokrila sve one poreze koje građani primaju

  6. Renato napisao:

    Ovaj kalkulator kao da je netko iščupao iz neke bajke ili prastare menadžerske igre.
    Kao prvo i osnovno, uopće nema nikakve naznake na to koliko bi smanjenje poreza i prireza utjecalo na kupovnu moć građana i na promet proizvođača i prodavača. Znanstveno i praktički je dokazano da smanjivanje poreza i smanjivanje birokratskog aparata najviše povećavaju prihode.
    Nema opcije za posebne poreze prema vrsti proizvoda, radi uvođenja poreza na luksuz, a ukidanja poreza na znanje i protok informacija. Nema opcije za ukidanje troškova prema HGU, čiji se članovi samostalno financiraju, a ako to nisu u stanju, ja ih ionako ne želim plaćati da pjevaju u drugim državama ili da u ovoj pjevaju strane repertoare.
    PDV se ne može smanjiti ispod 20%. Plaće u državnim ustanovama određene su prosjekom, umjesto iznosom prema kategoriji, gdje npr tajnici kabineta i ministri imaju debelo prevelike plaće.
    Nema opcije za smanjivanje plaće saborskih zastupnika i ukidanje njihovih mirovina. Nema opcije za ukidanje službenih vozila i dnevnica za osobe zaposlene po političkoj dužnosti. Nema opcija za ukidanje nepotrebnih razina ili ogranaka lokalne samouprave na područjima gdje broj stanovnika ne opravdava postojanje takvih ustanova.
    Određivanje rashoda za npr zdravstvo je totalno besmisleno jer nema opcije određivanja pojedinih troškova, a upravo takvi – skriveni troškovi – progutaju najveći dio svih proračuna, zbog čega nema novca za važnije grane unutar pojedine grupe troškova.
    Stavke “ostali troškovi” su najveće, a ni iz čega se ne može ustanoviti što je to točno ili prerasporediti njihove izdatke.
    Jedino što je točno je predstavljanje “države” kao kratkovidnog invalida koji nije u stanju sam zaraditi novac, niti ga rasporediti. Građani su najveći krivci je državu doživljavaju kao neko biće ili nečiju tuđu zapovijed, umjesto da shvate da su GRAĐANI država i da osobe u državnim ustanovama rade za NJIH. Oni nisu ništa drukčiji od radnika u privatnim tvrtkama, gdje je onaj koji plaća radnike ujedno i njihov šef. Obzirom da mi plaćamo te osobe, mi smo njihovi šefovi.
    Kalkulator je potpuno nedorečen i neadekvatan za naše društvene okolnosti i predstavlja razbibrigu koja bi mogla biti reklamirana paralelno s Travianom.
    Bilo kakvo ozbiljnije interpretiranje ili naznaka da bi ovaj kalkulator moga biti koriste u ozbiljne svrhe je uvreda za svaku inteligentnu osobu.

    Totalni promašaj, osim ako je nekto platio da izgleda točno ovako i da sakrije ono bitno pod krinkom “razno”. A to razno je ključno!

    • Marko napisao:

      naša verzija kalkulatora je dizajnirana na način da bude edukativni alat koji omogućava građanima da vide koji su to najznačajniji prihodi proračuna te koji su rashodi; svaka stavka ima svoje objašnjenje kao i objašnjenej što će se desiti ako je povećamo ili smanjimo
      nadalje, htjeli smo kroz izračun vaše komponente ukazati upravo na to da je građani sudjeluju i u prihodnoj ali i u rashodnoj strani te sa koliko svojih kuna sudjelujete u kojoj

      rasponi korekcije su zadržani u domeni realnog i većina tih brojeva je i dalje daleko izvan maksimuma kojeg bi se bilo koja politička elita usudila dirati

      za ekonomiste, financijske stručnjake i analitičare služi proračun na stranicama vlada koji ima 320 stranica i više od 14.000 stavaka

  7. Loki napisao:

    Prvo čestitke na ideji, nemoj da te (vas) tu neki komentari obeshrabre. Naravno da je ovo pojednostavljenje proračuna i da bi preveliko ulaženje u detalje poništilo osnovnu svrhu.
    No, imam problem u tome da na prihodovnoj strani nema opcije tipa zaduživanje/refinanciranje. Kao nepromjenjivu rashodovnuu stavku ste stavili skoro 13 mlrd. otplata zajmova, ali to već odavno znamo da se ta dugovanja redovno refinanciraju izdavanjem novih obveznica. Ovako je praktički nemoguće dovesti proračun u ravnotežu bez nerealnih rezova ili nerealnih povećanja prihoda. Realno se dug mijenja za dug, a realna razlika je samo trošak refinanciranja i razlika u kamati. To možete izmodelirati tako da se (nekako) razdvoje glavnice i kamate tako da se omogući npr. simulacija pokrivanja kamata iz tekućeg poslovanja (što bi trebao biti normalan pristup) a pokrivanje glavnice novim dugom.
    Recimo tu se i ‘pomoć MMF-a’ može prikazati kao smanjeni trošak refinanciranja pošto će se od MMF-a dobiti krediti sa nižim kamatama.
    Drugo je čisto tehnički – na nekim stavkama postoji neka (čudna) veza između usporedive prihodovne i rashodovne strane. Npr. povećanje zdravstvenih doprinosa automatski povećava zdrastvene rashode. Iako je moguće rashode za zdravstvo ‘vratiti’ na istu razinu, oni se često sami pomaknu dok se mijenjanju neke druge stavke. Bit će neki bug validaciji modela.

    • Marko napisao:

      ideja i koncept primarnog deficita nam je poznata i sigurno će se pojaviti u novoj verziji

      također, apsolutno se slažemo s time da bi dolaskom MMFa pao trošak kamata i da bi refinanciranje bilo jeftinije pa bi se samim time i oslobodili neki novci s rashodne strane da idu u boljem smjeru

  8. ana napisao:

    Vrlo pohvalno da ovakva stranica postoji. Nadam se da će gospoda iz Vlade uzeti u obzir najbolje prijedloge, ili barem učiti iz njih.
    Također imam prijedlog za naredno on line ispunjavanje- Prijedlog smanjenja plaća, mirovina, benificija SABORSKIM ZASTUPNICIMA, pošto nikako da ta tema dođe na dnevni red! Ako se svi žrtvujemo, političari bi nam trebali biti početni primjer!

    Srdačan pozdrav

  9. glembay napisao:

    Dobra ideja s doduše dosta praznog hoda,kao i sve kod nas (Ostali troškovi,primjerice). Moje pitanje je zašto se npr. na kalkulatori prihodi od prodaje nefinancijske imovine ne pribrojavaju prihodima nego se sve vraća na dato stanje ? Inače,slažem se s nekim od prethodnika,utjecaj osnovnih pokazatelja na potrošnju :recimo smanjenje obveznog dijela mirovinskih izdvajanja,povećanje osobnog II ili nepostojanje 3.stupnja,gdje bi upravo prvi umirovljenici mogli podizati novce ovih dana i njihov utjecaj na potrošnju traži bolje definiranje u narednim varijantama kalkulatora. Također,zaboravljena je bitna stavka,a to su koncesije na međunarodnoj razini za infrastrukturu,a što nas neminovno ceka u buducnosti.

    • Marko napisao:

      državni proračun ima oko 14.000 stavaka i morali smo odabrati one koje smatramo najbitnijima jer bi inače kalkulator bio prekompleksan

      treći stup nije prihod proračuna pa ga sukladno tome i nema

      neke opcije nije moguće dirati zato što smo proračun htjeli zadržati u domeni realno mogućeg a ne prebaciti mogućnosti utjecaja na brojeve u zonu znanstvene fantastike (ili horrora), koncesije su predviđene (ako povučete slider za ostale nefinancijske prihode tamo su nabrojane i koncesije za autocestu, no one nisu realne u ovome času)

  10. Branko napisao:

    Skoro se potpuno slažem s Renatom (22/11/2010 u 21:36). Prema najavi sam se obradovao ovom kalkulatoru, ali je onda nastupilo veliko razočarenje kad sam ga isprobao. Vi ste dali neke naputke što se može dogoditi kada nešto promijenimo, ali to bi se moralo odraziti IZRAVNO na neke druge stavke, a ne da mi to po “osjećaju” namještamo (pogađamo). Zato ovo NIJE kalkulator nego VRAČANJE. Ovo je na razini dječje igre. Znam da je pravi proračun puno složeniji, ali i za imalo obrazovanije, ako i nisu ekonomisti, ovo je moralo biti bolje.
    Npr.: ja sam smanjio kao prihod od zdravstvenog doprinosa s 15 na 10 posto što daje manje 6 mld. na prihodovnoj i rashodovnoj strani. I ništa se drugo ne događa. A moralo bi to značiti npr. manji promet besplatnih lijekova, ali veći prinos od PDV-a na te lijekove koje kupiju građani. Ili možda smanjenje pomoćnog medicinskog osoblja, ali povećanje izdatka za nezaposlene. Ako u zdravstvu (ili inače) otpustimo određen broj ljudi povećaju se izdaci za nezaposlene, a smanje se rashodi za plaće. Ali smanje se i prihodi od poreza na i iz plaće, a povećavaju se prihodi od poreza na dobit, a smanjuju se prihodi od PDV-ea jer otpušteni manje kupuju, … itd.
    Ako povećam doprinos za mirovinsko zbroj 1. i 2. stupca je uvijek isti (20%), a ja bih želio vidjeti što ako SAMO prvi stup povećam s 15 na 20%. Umirivljenici će više trošiti, a time se povećava prihod od PDV-a pa će to možda biti bolje?

    Ono što SVI MORAJU ZNATI I ZAPAMTITI jest da je ekonomija (proračun) kao ZAKON O SPOJENIM POSUDAMA! SVAKA promjena jedne stavke proračuna utječe na SVE OSTALE stavke proračuna, bilo da ih povećava ili smanjuje, bilo da se to izravno odražava ili nakon nekog vremena kao reakcija i promjena ponašanja. Poanta je u tome KOLIKO i nakon kojeg vremena (na koji način)! Ako to ne znamo onda NIŠTA ne znamo!

    Ono s čime se ne slažem s našim ekonomistima i što se ponavlja kao mantra jest da se spas traži u otpuštanju nadgradnje. Npr. ako otpustimo pola zdravstvenih radnika bit ćemo bolesniji i manje produktivni na radnom mjestu. Jesu li onda zdravstveni radnici “neproizvodni” dio privrede. NISU!!! Ako referenta za lokacijske dozvole pošaljete kući onda će investitori privrednih građevina kukati kako se sporo rješavaju dozvole, a ovi dipl. inž. to rade za 4000 kn dok isti ti inženjeri u projektantskim tvrtkama rade za 8000 kn. Pa tko je tu lud. Racionalizacija u poslovanju DA, ali to je nešto što se svugdje i svagda radi u svim slojevima i strukama, a ne samo u upravi. Uprava je glava, a privreda su mišići i kosti. Pa vi sada trčite bez glave, ako možete.
    STVAR JE U TOME DA SUSTAV U CJELINI !!! MORA BITI URAVNOTEŽEN!!!!!!!! Ničega ni previše ni premalo već OPTIMALNO!!!!

  11. Branko napisao:

    A kako bi bilo da u suradnji s HGK-om dođete do modela koji koristi ministar Šuker, a prije njega i drugi. Naime, oni često govore da su “izveli simulaciju” nekih novih mjera pa su one pokazale da će biti to i to. Valjda tu simulaciju nisu radili kao neki nogometaši koji računaju po sustavu APP (ako prođe – prođe) kod suca (i riskiraju žuti ili crveni karton). Valjda naše ministarstvo financija ima neki računalni model po kojem radi te simulacije. Neka vam ga “posudi”, a vi ga pojednostavnite do mjere koja je dovoljno razumljiva širem pučanstvu, a opet s druge strane vrlo realističan da pokazuje što se STVARNO događa s proračunom npr. u 2 ili 1 % greške, a bilo bi odlično kada bi se to moglo dobiti s točnošću od 5, 2, 1 ili 0,5 promila! Sa srećom vam! A nama na veselje!

Odgovori