Vi ste ovdje: Vjetrenjača » Aktivnosti »

Vizualizacija rasta unutarnjeg i vanjskog duga

Vizualizacija rasta unutarnjeg i vanjskog duga

[inline] [script type=”text/javascript” src=”https://www.google.com/jsapi”][/script]
[script type=”text/javascript”]
google.load(‘visualization’, ‘1’, {packages: [‘motionchart’]});

function drawVisualization() {
var query = new google.visualization.Query(‘https://spreadsheets.google.com/a/mrak.biz/tq?range=A1:C340&key=0ArELN-P9fG1UdGZWOTBCRmdzRzVGM3ZXSTVwRXA0a0E&gid=0’);
// Send the query with a callback function.
query.send(handleQueryResponse);
}

function handleQueryResponse(response) {
if (response.isError()) {
alert(‘Error in query: ‘ + response.getMessage() + ‘ ‘ + response.getDetailedMessage());
return;
}

var data = response.getDataTable();
var motionchart = new google.visualization.MotionChart(document.getElementById(‘visualization’));

var options = {};
options[‘state’] = ‘{“orderedByY”:false,”sizeOption”:”2″,”colorOption”:”_UNIQUE_COLOR”,”playDuration”:15000,”xAxisOption”:”_TIME”,”xZoomedIn”:false,”time”:”2000-12-31″,”xZoomedDataMax”:1272585600000,”yZoomedIn”:false,”iconType”:”BUBBLE”,”xLambda”:1,”yZoomedDataMin”:12262.3,”orderedByX”:false,”yZoomedDataMax”:101981.3,”iconKeySettings”:[{“key”:{“dim0″:”Unutarnji javni dug”}},{“key”:{“dim0″:”Vanjski javni dug”}},{“key”:{“dim0″:”Drzavna jamstva”}}],”uniColorForNonSelected”:false,”showTrails”:false,”yLambda”:1,”duration”:{“multiplier”:1,”timeUnit”:”D”},”xZoomedDataMin”:978220800000,”dimensions”:{“iconDimensions”:[“dim0″]},”nonSelectedAlpha”:0.4,”yAxisOption”:”2″}’;
options[‘width’] = 530;
options[‘height’] = 380;
options[‘showSidePanel’] = false;
options[‘showXMetricPicker’] = false;
options[‘showYMetricPicker’] = false;
options[‘showXMetricScale’] = false;
options[‘showYMetricScale’] = false;
motionchart.draw(data, options );
}

google.setOnLoadCallback(drawVisualization);
[/script]
[/inline]

Prema jučerašnjem biltenu Ministarstva financija, ukupni iznos duga opće države (a koji uključuje unutarnji dug, vanjski dug, izdana jamstva i HBOR) iznosi ukupno 177,2 milijarde kuna ili otprilike 53.5% BDP-a. Osobito promotrite trenutke u kojem je domaći dug pretekao vanjski, odnosno streloviti uzlet dugovanja u posljednjih godinu-dvije.

Mi u Vjetrenjači smo napravili malu vizualizaciju i animaciju kretanja vanjskog i unutarnjeg duga RH u posljednjih desetak godina. Pogledajte kako to izgleda (kliknite “play” tipku da pokrenete animaciju).

Rasprava

  1. Ante napisao:

    Ovo bi trebalo pokazati u usporedbi s BDP-om, relativni pokazatelji su puno pouzdaniji, ali bi, zbog recesije, u poslijednje jednu-dvije godine zaduživanje bi bilo još istančanije…

  2. Bruno napisao:

    Svaka čast na ovome. Ovo je trebalo napraviti. I koliko vidim jako se ljepo trošilo na predizborne kampanje. Ovo se kad tad mora vratiti. Sve mi se čini da če MMF uskoro pokucati na vrata.

    P.S. Ajde ubacite koliki je udio toga otišao na račune HDZ-a preko kojekakvih držćavnih tvrtki

  3. Ivan napisao:

    Sjajno čestitke!

    Ne bi bilo loše dodati koji link koji objašnjava što ulazi točno u koji tip duga i strukturu jamstava. Uz transparentnost ovakvi prikazi definitivno imaju i edukacijsku ulogu.

    Sretno s daljnjim projektima!

    Ivan

  4. Mladen Sablic napisao:

    Dug u usporedbi sa BDP-om je glupa usporedba, ima i puno većih državnih dugova, ono što je bitno kod svakog duga je odnos prihoda i rate kredita koji je potreba za otplatu.

    Dakle, ako su vam prihodi 1000, životni troškovi 500, a rata otplate 400, onda vam fali 100 da vam voda dođe do grla, ako prijeđete to, onda ste bankrotirali ili ako ne želite bankrotirati morate smanjiti troškove, dakle onih 500 izdataka smanjiti.

    Napravite za državu vizualizaciju koliki su troškovi kamate kredita koje država otplaćuje i koliki su svakodnevni troškovi. To je interesantni odnos.

    Pogledajte obični “Mortgage Calculator” i vidite kako krediti funkcioniraju. Jedina razlika između državnog duga i duga na kući je što državni dug ima dospijeće za godinu dvije i ne otplaćuje se “Principal” nego se uzme novi dugoročni kredit s kojim se isplati prvi. Nešto kao revolving kredit na kreditnu karticu. Problem nastane kada ti više ni jedna banka neće dati kredit već se mora ići MMF-u.

    Drugi pametniji način je da se povećaju prihodi, za to trebaju strane investicije. Dakle, proizvoditi nešto što prinosi.

    Kao npr. brodove.

    Ili naći nekoga tko će napraviti tvornicu za nešto drugo.

    Unutarnji dug je veliki problem, jer se ne naplaćuju potraživanja. Kod nas postoji velika nedisciplina u plaćanju subjektima koji su uzvodno od kupca.

    Rješenje za to je da se forsira proces koji inače postoji u legalnom procesu biznisa.

    Dakle, normalno je kao je tvrtka koja nije platila dobavljaču bi trebala po dospijeću platiti račun.

    Ono što bi se moglo napraviti u Fini da se ubuduće računi registriraju pri izdavanju. Treba samo zabilježiti OIB dva subjekta i iznos i dospijeće te žiro račune. Proces se može napraviti i u papirnatoj formi. Recimo, da velike tvrke nizvodno moraju imati javnog registra računa koji bi registrirao svaku pošiljku sa papirnatim računom i ubacio ju u sustav.

    Po dospijeću, ako je subjekt likvidan, subjekt uzvodno ima opciju da zahtjeva ovrhu ili dobije zatezne kamate.

    U slučaju da subjekt nije likvidan, subjekt uzvodno ima pravo na vlasnički udio u tvrtci nizvodno, ovisno o veličini duga i knjigovodstvenoj vrijednosti tvrtke.

    Za ovo se trebate savjetovati sa pravnicima i pogledati kako funkcionira bankrot.

    Pravo na udjele u propaloj tvrtci ide, koliko sam ja upoznat po starosti duga. Znači onaj koji je dao nešto jučer ima veće pravo nego onaj koji je dao prekjučer.

    Dakle, kredit banke dan prije mjesec dana ide poslije onoga tko je prodao robu jučer.

    Ovaj sustav bi pomogao u slučajevima gdje tvrtke neplaćaju, jer ih nitko ne tjera. Problem je sa tvrtkama koje ne mogu stvarno prodati robu.

    To je puno puno veći problem.

    Lijep pozdrav,

    Mladen

    • jadranka napisao:

      Mladene, svaka čast..prekrasno objašnjeno, samo žalosno je da će sve to otići u vjetar kao i većina komentara…zaista šteta…

      • Mladen Sablic napisao:

        Jadranka, možda neće, bumo vidjeli 😉

        • Mladen Sablic napisao:

          Htio bi samo pridodati, da bi tvrtka nizvodno trebala imati pravo zatražiti odgodu, ali na tvrtki uzvodno je da li da to prihvati ili ne.

  5. Ivan napisao:

    To mi i žaslužujemo jer smo takovu vlast sami izabrali
    A imamo premijerku koja je sama došla bez izbora To je To :::::::::::::

  6. Marival napisao:

    Bravo mrak. Bilo bi mi interesantno vidjeti kako tonu županije u kojima većina lokalnih jedinica ostvaruje manjak prihoda po podacima Državnog ureda za reviziju i još mnogo toga. Ova Vjetrenjača zaista zaslužuje donaciju.

  7. nepoznat čovjek napisao:

    ja ništa ne vidim. Koristim Chrome. Jel mi treba nekakav plugin da to vidim ili što?

    • Marko napisao:

      aplikacija koristi flash, više chrome korisnika je prijavilo isti problem pa preporučam da probate s explorerom ili firefoxom

      • Zdrave napisao:

        Narode , možemo li se organizirati i reči vlastodršcima ” dosta je ” , nemojte nas više zaduživati. Ako neznate voditi državu , dajte ostavke i zadužujte sami sebe a ne čitav narod. Jer taj se dug mora vratiti. Nikoga mi kao pojedinci nismo ovlastili da nas zadužuje bez našeg pristanka. Dug neka vraćaju oni koji su ga stvorili. Tako da ne bi sa istom praksom nastavili i sljedeći vlastodršci.

  8. krešimir napisao:

    Nama je to sve jasno i trebalo bi tako funkcionirat kako kaže gospodin Mladen,i mislim da i ovi sad i ovi prije na vlasti to znaju al samo mare kolko če sami “JAMIT”.I to če tako dugo trajat dok god budemo šutjeli i poklapali se ušima i govorili da je moglo i gore,jer nažalost večina nezna za bolje i boje se javno kritizirat a doma su svi pametni.Koliko ja vidim jedini je spas da kompletnu izvršnu vlast,opoziciju,sudstvo i sabor skupa sa zastupnicima pošaljemo na kolektivni godišnji u SIBIR na jedno 23-30 godina i postavimo nekog Kineza ili Japanca koji nas ne razumije i možda nas krene nabolje.

  9. silverci napisao:

    Super!!

    P.S. I mene flash zeza, a koristim firefox.

  10. Milan napisao:

    Ne bi bilo loše na x-osi staviti oznake kada su bili parlamentarni izbori jer sigurno bi bilo korelacije.

  11. Sh1fty napisao:

    podaci su zanimljivi, ali mislim da je interaktivni graf overkill u ovom slucaju 🙂 evo i staticna verzija ovih podataka i jos nekih koji nisu tu:
    http://www.sh1fty.com/upload/infographic1.png

    mislim da bi bilo zgodno i dat link na mrakovu tablicu iz koje ovaj interaktivni graf vuce podatke:
    https://spreadsheets.google.com/ccc?key=0ArELN-P9fG1UdGZWOTBCRmdzRzVGM3ZXSTVwRXA0a0E#gid=0

    odakle ste to uopce izvukli i dal ih tamo ima jos zanimljivih stvari?

  12. Dragan napisao:

    jel mi možete poslati ovu vizualizaciju na e-mail (dkgaga@gmail.com) ! Unaprijed zahvaljujem … 😀

Odgovori