Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Author : snevescanin

Kandidati za zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru, sezona 2016

U ovom blog postu se nalazi velika količina podataka iz javnih ali nažalost dijelom nepouzdanih izvora, pa lijepo molim da prije nego što donesete neki zaključak da temeljito pročitate, dobro razmislite i po potrebi provjerite informaciju. Važno je prilikom donošenja zaključaka imati na umu protok vremena od događaja do danas.

Prošle godine pred parlamentarne izbore napravio sam vrlo sličnu analizu pa sam je odlučio ponoviti (osobito zato jer je tijekom te analize štošta ispalo na vidjelo). U želji da izbornu kampanju učinim transparentnijom, da svi skupa upoznamo naše kandidate te da budemo malo educiraniji oko toga koga biramo u Hrvatski sabor, došao sam do zaključka da bi bilo dobro pogledati povezanost kandidata i raznih poslovnih subjekata. Rezultati su dostupni svima (ako želite, podatke možete preuzeti, možete napraviti svoju dodatnu analizu i objaviti podatke na svojem mediju/portalu/blogu ali lijepo molim da navedete izvor podataka).

Glavna ilustracija ovog blog posta je excel dokument s popisom kandidata za zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru za izbornu kampanju 2016, a koji su na povezani s nekom pravnom osobom. Pravne osobe mogu biti obrti, tvrtke, dionička društva kao i razne institucije. Pregled je cjelovit koliko može biti i odnosi se na sve pravne osobe otkako postoji evidencija (dakle za posljednjih dvadesetak godina).
Od svih kandidata, njih 909 se u nekome trenutku pojavilo u nekome svojstvu u nekoj od pravnih osoba; mogu biti vlasnici, direktori, članovi nadzornih odbora, prokuristi, stečajni upravitelji ili drugo.

Za svaku osobu naveden je početak i kraj mandata u nekom svojstvu, neki od datuma nedostaju i to je zato jer ili ta konkretna funkcija nije vremenski ograničena (primjerice vlasnik tvrtke) ili podatka nema zato što mandat nije prestao. Kod promatranja početka i trajanja mandata treba imati na umu da pojedini trgovački sudovi ne upisuju datum početka i trajanja određenog svojstva te su ti datumi preuzeti iz oglasnika Narodnih novina (ti datumi su najnepouzdanija točka analize i na njih treba osobito paziti).

Za svaku pravnu osobu naveden je njezin OIB, naziv pravne osobe i županija sjedišta pravne osobe. Ako je pravna osoba brisana iz evidencije onda je napisan i datum brisanja (uočite da je datum brisanja preuzet iz službenih registara sudova ili ministarstava, dok su počeci i krajevi mandata iz NN pa se datumi mogu razlikovati). Za svaki subjekt je navedeno i to da li je trenutno aktivan ili nije, ako postoji naveden je i temeljni kapital društva. Za trgovačka društva naveden je i prihod i dobit ili gubitak iz prethodne poslovne godine (2015), ako podatka nema to vjerojatno znači da ti podaci nisu predani. Nadalje, navedeno je i da li je račun društva u blokadi ili ne na dan objave ovog teksta (važno; teoretski je moguće da neka pravna osoba bude u blokadi po jednom računu ali ne i po drugom; u tom slučaju je ta pravna osoba navedena dvaput, ista se situacija pojavljuje ako je kandidat zaveden u više svojstava u jednoj pravnoj osobi, npr. kao vlasnik i direktor), a također su tu i parametri procjene boniteta poslovnog subjekta. Bonitet se računa za poslovnu godinu (koja je navedena), naznačen je trend kretanja rejtinga (uzlazni, silazni ili nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu), te subjektivna procjena rizika nelikvidnosti subjekta. Vrijednost 1 je sigurnost nelikvidnosti (i opasnosti za stečaj), dok je vijednost 0 minimalni rizik nelikvidnosti. Napominjem da je ovo brojka nastala temeljem matematičke formule i po svojoj strukturi izračuna je slična izračunu bankovnog boniteta te je stavljena u odnos s šansama preživljavanja sličnih tvrtki unutar istog statističkog područja. Tu ocjenu treba uzeti kao orijentacijsku.

Struktura kandidata po izbornim jedinicama i njihova zastupljenost po pravnim osobama
Struktura kandidata po izbornim jedinicama i njihova zastupljenost po pravnim osobama (svi brojevi se odnose samo na one kandidate koji su primjećeni u pravnim osobama)

Od izvora, korišten je oglasnik Narodnih novina, registri trgovačkog suda i registar ministarstva obrta, ministarstva financija, registar javne objave financijskih rezultata FINAe (za izračun rejtinga) kao i komercijalno dostupni podaci o blokadama (napominjemo da ne znam koliko je dugo subjekt u blokadi te da li je blokada 10 lipa ili 10 milijuna kuna). Nažalost, rado bih vam napisao kako su javne evidencije točne, ažurne i općenito vjerodostojne no to nažalost nije uvijek slučaj te SVE podatke treba uzeti s dozom opreza. Također, sve te evidencije su dizajnirane da budu maksimalno nečitljive i nedostupne što bilo kakvu smislenu analizu otežavaju do maksimuma; ogroman je trud uložen da bi se postigao ovakav rezultat iz tih krajnje neprijateljski nastrojenih institucija prema transparentnosti, otvorenosti, a da ne kažemo da su i dalje u direktnoj suprotnosti s EU direktivom o ponovnoj upotrebi podataka (tzv. PSI direktiva – tu otprilike ide moje dugogodišnje zalaganje da FINAu treba jednostavno ištekati iz zida jer su oni beyond repair te da je ona samostalno najveća prepreka transparentnosti i elektroničkom poslovanju u ovoj državi).

Spajanje osoba i pravnih subjekata je napravljeno tako što je DIP objavio OIBove kandidata na odluci o kandidaturi. OIB-ovi osoba nisu navedeni u ovom excel dokumentu jer se smatraju osobnim podacima (iako su u svojoj biti javni budući da su javno objavljeni u službenim registrima i na službenim stranicama DIP-a).

Za razliku od prošlog puta, ovaj puta su objavljene i liste, spol i dob kandidata kako bi mogli raditi dodatne usporedbe, također analizom su ovoga puta obuhvaćeni svi kandidati za zastupnike (dakle i dijaspora i manjine).

Tekst će biti dopunjavan i korigiran za korekcije eventualnih pogrešaka ili nejasnoća koje se pojave u komentarima.

Ako ste uspjeli pročitati te se slažete s gore navedenim disclaimerom i objašnjenjenjem evo nekoliko zanimljivih podataka o kandidatima za sabor:

  • 909 kandidata za sabor jesu ili su bili povezani s nekim pravnim osobama (u raznim svojstvima),
  • tih 909 kandidata za sabor se pojavljuju u ukupno 1.396 pravnih osoba
  • od tih 1.396 pravnih osoba njih 320 je brisano iz evidencija (likvidacijom, stečajem ili na drugi način)
  • 123 pravne osobe su u blokadi

Koliko vidimo, i u ovom popisu postoje kandidati za zastupnike a koji su postojeći državni dužnosnici a da se nalaze u pravnim osobama makar to ne bi smjeli biti.

I na kraju, evo i excela: Kandidati za Sabor 2016 zastupljeni u pravnim osobama

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja

Odmah na samom početku kratki disclaimer; podaci koje ovdje vidite su mali dio jednog drugog projekta na kojem Vjetrenjača radi već neko vrijeme, no obzirom na štrajk u školama i opću situaciju odlučio sam ovaj segment objaviti sada jer smatram da daje bitno svjetlo na kontekst u kojem se štrajk događa.

Vjerojatno je cijela priča povezana s novcem, no ne novcem za plaće učitelja i nastavnika nego s kasicom-prasicom na kojoj već godinama sjedi i njome upravlja Vilim Ribić koji očito ima svoju agendu i koja nije nužno sindikalna. Da bi razumjeli zašto, potrebno je da downloadate ovaj excel dokument:

Financijski izvještaji sindikata

Excel se sastoji od dva lista i prvi pokazuje bilancu a drugi račun prihoda i rashoda. Oba pokazuju podatke koji se odnose na Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i agregatnu sumu svih sindikata, te posebnu kolumnu u kojoj se vide relativni odnosi između Ribićevog sindikata i svih ostalih, a sve skupa od 2009. do 2013. godine.

Prvo, Ribićev sindikat je neproporcionalno velik i snažan (što nije samo po sebi loše, ali objašnjava njegovu relativnu moć na sindikalnoj sceni), po registru sindikata u Hrvatskoj trenutno posluje 311 sindikata, koji su po agregiranim podacima na kraju 2013 godine imali ukupnu imovinu od 734 milijuna kuna (dakle to je ukupna vrijednost aktive svih sindikata na taj dan), istovremeno, Ribićev sindikat ima bilancu čija je veličina gotovo 102 milijuna kuna što ga čini financijski uvjerljivo najvećim sindikatom s 14% udjela u ukupnoj sindikalnoj imovini.
Zanimljivo je i gdje je smješten taj silni novac Ribićevog sindikata, od 102 milijuna kuna, oko 5 milijuna se nalazi na računu u banci, dodatnih 13 i pol milijuna u bankovnim depozitima, dok se čak 45 milijuna kuna nalazi u zajmovima prema pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost. Skraćeno rečeno, Ribić se bavi kreditiranjem poduzetnika baš kao i svaka druga banka ili financijska institucija. Slijedećih 34 milijuna kuna Vilim je pospremio u dionice banaka i financijskih institucija. Ako to promatramo u odnosu na sve ostale sindikate, Ribićev sindikat u ukupnoj masi sudjeluje s 93% svih danih kredita te je vlasnik 96% svih dionica u vlasništvu svih 311 sindikata.

Fondovi u RH

Kada bi Nezavisni sindikat znanosti bio investicijski fond, tada bi s 99.444.890kn imovine po veličini bio trideseti investicijski fond u Republici Hrvatskoj (izvor: Hanfa, kolovoz 2015.)

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja barem prema poslovnim knjigama pokazuje obrasce ponašanja banke ili investicijskog fonda. Ako promatramo obveze sindikata (pasivu bilance), vidimo da ima svega 1.5% obveza svih sindikata te da je pokrivenost vlastitim izvorima gotovo sto postotna. Vilim plaća račune na vrijeme i nema se potrebe financirati iz drugih izvora.

Promatramo li račun prihoda i rashoda sindikata, nije teško uočiti kako Ribićev sindikat sudjeluje s 5.5% u prihodima svih sindikata u Republici Hrvatskoj (16.700.000kn), dok je u troškovima s 3.67% (10.200.000kn); što čini netto pozitivnu razliku od oko šest i pol milijuna kuna i kada bi sindikat bio profitabilna tvrtka onda bi bio prisiljen prijaviti profit od impresivnih 40% ukupnog prihoda. Na Vilimovu sreću, sindikat posluje kao neprofitna organizacija i nije obveznik poreza na dobit.

Od profitnih stavaka, naravno da je tu prihod od kamata na dane kredite, no taj prihod je vrlo malen i sa svega 4.405 kuna prihoda od kamata netko zlonamjeran bi se mogao zapitati pod kojim uvjetima je sindikat posudio gore spomenutih 45 milijuna kuna? Usporedbe radi, na 13 milijuna kuna depozita u bankama sindikat ubere oko 675 tisuća kuna kamata godišnje. Tu nešto ne štima. Sindikat znanosti je poseban i po tome što iz državnog proračuna dobija direktno 4.3 milijuna kuna godišnje i to je impresivnih 88.5% svih državnih donacija sindikatima (o čemu se već ranije pisalo). Očito Ribićev sindikat ima posebni odnos sa središnjom državom kada je toliko subvencioniran. Može biti da su ove štrajkačke aktivnosti namijenjene tome da se subvencija Nezavisnom sindikatu nastavi i u slijedećem proračunu.

Vrlo vjerojatno, priča o Nezavisnom sindikatu znanosti ovdje tek počinje. Dio gore spomenutih 45 milijuna kuna je sigurno plasiran u tvrtku Sindikat gradnja d.o.o. koja je nominalni vlasnik sindikalnog doma na Zagrebačkoj trešnjevci, ta tvrtka posluje već godinama i ima prijavljenu imovinu od skoro 47 milijuna kuna (otprilike odgovara protustavci na bilanci sindikata) i posluje s gubitkom koji je nekih 70x veći od visine kapitala. Po raspoloživim informacijama, nekretnina sindikalnog doma je preplaćena prilikom gradnje a obzirom na opći pad vrijednosti nekretnina mora se postaviti pitanje naplativosti potraživanja od 45 milijuna kuna u toliko nelikvidnu imovinu.
Sindikat posjeduje udjele i u dva druga društva (Rosip d.o.o. i Matica stanogradnja d.o.o.) koje imaju drastično manju imovinu ali posluju s dobiti. Vrijedilo bi pozornost skrenuti i na kretanja ulaganja u dionicama gdje se čini da sindikat nije iskazao dobit ali ni gubitak u proteklim godinama što je s obzirom na burzovna kretanja nevjerojatno dobar rezultat u rangu najboljih investicijskih bankara (ili pak sakrivanje stvarnih rezultata kroz nerevalorizaciju dioničkog portofolia?). Zanimljiva je i stavka “Ostalih nespomenutih rashoda” u visini od skoro 4 milijuna kuna, koja u 2013. godini predstavlja gotovo 40% svih ukupnih troškova sindikata i pojedinačno je najveća stavka u računu prihoda i rashoda.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja očito ne prati obrasce ponašanja drugih sindikata te je tijekom godina nagomilao impresivnu imovinu (koja je čini se dobrim dijelom nelikvidna). Kada bi primjerice danas presahnuli svi prihodi sindikata, oni bi na temelju svoje imovine mogli poslovati još punih desetak godina bez da smanje i jedan jedini trošak. To je pozicija u kojoj se ne nalazi niti jedna druga meni poznata institucija pa stoga sindikat s pravom u svom nazivu ima riječ “nezavisni”.
Meni se čini da se Nezavisni sindikat znanosti kroz svoje poslovanje ima više obilježja investicijskog fonda nego sindikata, a Vilim Ribić očito demonstrira talent bliži bankarstvu nego sindikalnom djelovanju; pa stoga sve ove priče o štrajkovima i pritiscima treba promatrati kroz tu prizmu i prihode njegovom sindikatu kojim se očito upravlja na vrlo zanimljiv način. S druge strane, obzirom na pad vrijednosti nekretnina i nepostojanja stavki revalorizacija vrijednosti ulaganja u dionice, može biti da je imovina sindikata bitno precijenjena i u stvarnosti daleko manja te se sindikatom upravlja daleko lošije nego što financijska izvješća pokazuju. Imobilizacija novčanih sredstava sindikata u nelikvidnu imovinu također znači i da Ribić ne očekuje u skorijoj budućnosti nikakav događaj zbog kojeg bi morao likvidirati poziciju fizičke imovine, što govori da je čelništvo sindikata ili nerazumno ili ima bolji uvid u situaciju na “tržištu” sindikalnih aktivnosti.

Monithon – provjeravanje izvještaja o potrošenom novcu

monithonNa Međunarodnom novinarskom festivalu u Perugi održat će se monithon. Po uzoru na hackhatone skovan je novi izraz monithon od riječi monitoriranje i maraton.  Sudionici će istraživati kako grad Perugia troši javni novac. Tijekom monithona će se podaci s portala OpenCoesione uspoređivati sa stvarnim stanjem na terenu da bi se vidjelo odgovaraju li planovi i izvještaji o učinjenom stvarnosti na terenu. Započeti će s informatičkim projektima koje financira Europska unija provjeravajući javne WI-FI hotspotove u Perugi. Prema službenim podacima taj je projekt trebao biti dovršen do prosinca 2013. no grad je dosad iskoristio samo 60 posto raspoloživog novca. Perugia trenutno ima oko 3500 aktivnih projekata koje financira EU, tako da će sudionici monithona imati zaista širok izbor tema za istraživanje.

Porezni račun

Otkako je 2011. godine američki predsjednik Barack Obama u govoru o stanju nacije obećao da će porezni obveznici po prvi put imati priliku vidjeti na koji se način troši njihov novac, ti su podaci postali svima dostupni na webu. Nedavno je objavljen Račun saveznih poreza za 2013. godinu iz kojeg svatko tko unese svoja godišnja primanja može vidjeti kako se porezi iz njih distribuiraju.

proracunNajveći pojedinačni dio poreznih davanja troši se na zdravstvenu zaštitu, nešto više od 25 posto. Gotovo jednako toliko odlazi na obranu dok se preostala polovica dijeli na sve ostale državne troškove.

Američki proračun podijeljen je u 19 glavnih dijelova, po područjima za koje se troši novac, a ti su dijelovi, pak, podijeljeni na manje dijelove. Zainteresiranima je dostupna potpuna klasifikacija proračunskih rashoda.

Server za Narodne novine za samo 500 kuna

rpi-myIvan Voras sa zagrebačkog FER-a, autor časopisa Mreža i član upravnog odbora Piratske stranke napravio je zanimljiv eksperiment. Odlučio je, naime, s minimalnom količinom novca i tjedan dana truda dokazati da se može napraviti bolja funkcionalnija verzija weba Narodnih novina od one službene. Računalo Raspberry Pi, koje stoji oko 500 kuna jer je riječ o smiješno malenom komadu hardvera čije performanse su slabije od mnogih današnjih pametnih telefona, iskoristio je kao server za koji je programirao web aplikaciju. Njegov program uključuje mogućnosti koje službene internetske stranice Narodnih novina ne nude. Između ostalog moguće je sačuvati pretrage, dobiti obavijest e-mailom kada se pojavi novi dokument koji odgovara sačuvanoj pretrazi, dodati bilješke o dokumentima… Nedostaje, međutim, pretraživanje po brojevima Narodnih novina te podjela na Službeni i oglasni dio na što su korisnici službenih stanica navikli i u mnogo čemu olakšava korištenje materijala. No, kako je riječ o entuzijastičnom projektu kojim se željelo dokazati da se stvari mogu napraviti jeftinije i bolje takve stvari  ne treba zamjeriti. Prema njegovim podacima Narodne novine su od 1990. godine objavile nešto preko 65 tisuća dokumenata koji u HTML obliku zauzimaju manje od 1.7 GB memorije. Sam Voras kaže da ne zagovara ovakvu drastičnu štednju na opremi, ali da je želio pokazati da se ne mora razmišljati ni megalomanski kada se nabavlja hardver za državne institucije, te da postoji značajan prostor za štednju ako se malo pusti mašti na volju. Iako je cijela aplikacija na Internet povezana putem njegove kućne ADSL veze i sam „server“ je smješten na radnom stolu u funkcionalnosti aplikacije to se ne primjećuje. Vrijeme odaziva je sasvim pristojno i do dokumenata se dolazi brzo i jednostavno. Dodatne tehničke detalje možete pročitati na Vorasovom blogu.

Naučite pronaći smisao u nepreglednim podacima – besplatno

Europski centar za novinarstvo, uz potporu Googlea, nizozemskog Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti, te Afričke medijske inicijative, pokrenulo je besplatni internetski tečaj za novinare zainteresirane da nauče kako velike količine podataka pretvore u vijesti za svoje medije. Prijave se još uvijek primaju i otvorene su za sve. Tečaj počinje 19. svibnja i traje do 31. lipnja, a sastoji se od video predavanja, zadataka, obvezne literature i i sudjelovanja u forumima. Tečaj ima pet modula koje će predavati iskusni novinari, među kojima i dobitnik Pulitzerove nagrade Steve Doig, i profesori s renomiranih novinarskih fakulteta.

datajournalismPosljednjih godina, s pojavom velikih količina „iscurjelih“ dokumenta, povećanjem otvorenosti državnih podataka, ali i sve većim utjecajem društvenih mreža, povećao se interes medija za novinarima koji znaju kako na zanimljiv i smislen način prikazati gotovo nepregledne količine podataka. Pronaći što je u njima zaista važno i što će zainteresirati publiku nije nimalo lagan zadatak, kao ni iznalaženje načina za povezivanje različitih setova podataka. Ovaj tečaj nudi alate i znanja za novinarstvo pokretano podacima.

Proračun Crne Gore

crnagoraMinistarstvo financija Crne Gore objavilo je vizualizaciju proračuna, vrlo sličnu onoj koju je Vjetrenjača napravila prije nekoliko godina za Hrvatsku, kako bi građanima približila na što se sve troši zajednički novac. Za razliku od većine država regije u Crnoj Gori to je napravilo državno tijelo, Ministarstvo financija, a ne udruga građana zainteresiranih za transparentnost potrošnje javnog novca. Uz vizualizaciju proračuna i prikaze raznih financijskih pokazatelja, poput procjene udjela sive ekonomije, razmjera poreznog duga, kretanja državnog duga, na stranice su uključili i porezni kalkulator. Pomoću njega svaki građanin Crne Gore može provjeriti koliko se iz njegove bruto plaće izdvaja za koji segment proračunske potrošnje.

“Svjesni da je od ogromnog značaja da građani razumiju ukupan budžetski proces, kako bi se mogli kvalitetno uključiti u proces konzultacija prilikom njegove izrade i usvajanja, razvili smo ideju prezentiranja godišnjeg budžeta na vizualno razumljiv i jednostavan način. Na ovoj stranici građani su u prilici da vide pregledniju sliku budžetskih podataka, kroz ilustracije i grafičko predstavljanje. U narednom periodu, naš prioritet će biti izrada sveobuhvatnijeg i detaljnijeg idejnog rješenja za predstavljanje budžetskih podataka, kako bi građani bili u mogućnosti da sami vrše različite analize”, napisala je Marija Radenović, glasnogovornica crnogorskog Ministarstva financija.

Dijeljenje vrtova

Građanima Bostona, barem nekim od njih, nedostaje rad na zemlji, željeli bi imati svoj vrt, ali isto tako ne žele odseliti iz tog lijepog grada. Skupina entuzijasta zato je pokrenula projekt My City Gardens, internetsku stranicu koja spaja vrtlare ili one koji imaju komadić zemlje viška sa susjedima koji žele zasukati rukave i kopati. Na stranicu su dobrodošli svi koji na području Bostona imaju višak zemlje u dvorištu koji žele kultivirati, traže gredicu na kojoj bi uzgajali voće ili povrće ili samo imaju dobar savjet za ostale vrtlare.

mycity„Umjesto da grad i predgrađa budu more zgrada povezanih betonom i dosadnim monokulturnim travnjacima, zamišljamo da mjesta na kojima živimo i radimo budu okružena bujnim nasadima ukusnog povrća i prelijepog cvijeća. Umjesto da istrčite iz stana da biste kupili salatu ugojenu u drugoj državi, mogli biste otrčati u susjedstvo i ubrati si salatu koju ste sami uzgojili. Tom cilju stremimo i zato smo pokrenuli stranicu za dijeljenje zemljišta koja povezuje zemljoposjednike, koji nemaju volje ili vremena za obrađivanje, s njihovim susjedima koji žele sijati i saditi.“, stoji na stranicama projekta.
My City Gardens nudi samo povezivanje onih koji imaju zemlju s onima koji je žele obrađivati, a svi ostali dogovori prepušteni su njima samima.

Dajte svojim dokumentima birokratski izgled

govifyJedna od najvećih prepreka da vlade širom svijeta prigrle otvorene podatke je njihova vlastita sposobnost da proizvode dokumente u papirnatom, spremnom za registratore, formatu. Poput PDF-a. Ili još bolje knjige. U većini vlada dobro formatirani XML ili strojno čitljivi formati ne smatraju se prijateljskim formatima za spremanje  podataka i baratanje njima.

Da bi riješila taj problem OpenGov Fondacija stvorila je .gov.ify, alat koji pretvara strojno čitljivi tekst u birokratski ispravan PDF. Čitljive, ali zatvorene dokumente .gov.ify. pretvara u nešto s čim se birokracija zna nositi i što može tiskati, ponovo skenirati, pa opet tiskati ne bi li dobili onaj službeni izgled proizvoda efikasne birokracije.

.gov.ify u osnovi pretvara tekst u sliku, zatim joj dodaje malo ”šumova”, crnih i sivih točkica da bi dokument imao autentični “skenirano u devedesetima” izgled. Na koncu automatski nakrivi dokument – baš kako bi to napravio pažljivi birokrat te ga kao PDF šalje u vaš sandučić elektronske pošte.

Sam alat nema nikakvu praktičnu vrijednost, ali barem može nasmijati sve one koji ratuju s birokracijom.

Chicago pokreću pametni podaci

chicagoChicago, treći najveći američki grad nedavno je pokrenuo SmartData Project, koji bi trebao opsluživati grad predviđanjima baziranim na podacima. Platforma je povezana s Windy Gridom, sustavom koji u realnom vremenu udomljuje informacije iz svih gradskih službi, oko sedam milijuna jedinstvenih podataka svakoga dana. SmartDataProject trebao bi biti predložak i za sve druge gradove koji žele izgraditi sustav analitike i predviđanja.
“Ovaj sustav bi trebao popraviti probleme grada i prije nego što se pojave. Koristit ćemo ga u predviđanju prometnih gužvi, obrani od poplava, potreba za zdravstvenom zaštitiom, urbanističkom planiranju…”, rekla je šefica projekta Brena Berman, bivša analitičarka IBM-a. Ona vjeruje i da će ovaj projekt kao predložak prihvatiti i drugi gradovi u SAD-u, bez obzira na njihovu veličinu. Tri su razloga za to.
1. Manje više je besplatan
Cijela platforma je otvorena i svatko je može slobodno kopirati, mijenjati i reproducirati. To svima koji žele krenuti istim putem značajno olakšava posao jer ne moraju graditi vlastiti sustav. Iako je platforma besplatna to ne znači da nema troškova vezanih uz njenu primjenu. Potrebno je educirati zaposlenike, nabaviti računala, i prilagoditi je svojim potrebama. To košta, ali ne onoliko koliko bi koštalo da se cijeli sustav gradi od nule.
2. Uprave drugih gradove se ne moraju plašiti da uzalud bacaju novac na projekt neizvjesne budućnosti.
To je Chicago već odradio za njih i cijeli sustav je dobro dokumentiran. “Prioritet nam je da sve što radimo donosi neku vrijednost građanima i poduzetnicima u Chicagu”, kaže Berman.
3. Primjenjiv je na gradove različitih veličina
Od samog početka sustav je koncipiran tako da ga mogu koristiti i drugi gradovi te da njime mogu upravljati i službenici bez specifičnih inženjerskih znanja.