Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Author : vmazzocco

Karta potrosnje energije u Velikoj Jabuci

Nije tajna da veliki gradovi poput New Yorka troše puno energije, no ipak je iznenađujuće da središnji Manhattan, sićušni dio tog golemog grada troši više energije nego cijela Kenija.

new-york-city-lights-631

Vijay Modi, profesor strojarstva s Columbije i njegova studentica Bianca Howard pokrenuli su projekt mapiranja potrošnje energije u New Yorku. Modi je za Wall Street Journal izjavio da njihova karta grada procjenjuje godišnju potrošnju energije za svaku javnu zgradu. Privatne zgrade, nažalost, morale su biti isključene iz karte jer su ti podaci povjerljivi. Iako su dvije trećine zgrada u New Yorku privatni stambeni objekti, njihova potrošnja sudjeluje u samo polovici ukupne potrošnje u gradu. Poslovne zgrade, dakle, troše daleko više energije po kvadratnom metru. Karta pokazuje potrošnju svake zgrade podijeljenu na grijanje, hlađenje, električnu energiju i toplu vodu.  Njome se može istraživati grad i pronaći uzorke po kojima zgrade i područja troše energiju.

Svaka zgrada je označena bojom, ovisno o tome koliko energije troši godišnje, pri čemu tamno crvena označava najveću potrošnju, a smeđa najmanju.

ny

Modi kaže da je ideja demistificirati potrošnju energije, ali i dati korisnicima mogućnost da smanje potrošnju i tako uštede značajan novac. Također, izuzetno je korisna za daljnje planiranje grada i energetske infrastrukture. Primjerice, pri gradnji novih zgrada moguće je, u usporedbi sa sličnima već izgrađenima, planirati koliko će područje u kojem su smještene  trošiti više energije nego dotad. Kod već izgrađenih poslovnih zgrada daje najmoprimcima mogućnost da se odluče za zgradu koje troši manje energije i tako uštede na troškovima poslovanja.

Ilves – predsjednik Estonije i Twittera

Toomas Hendrik Ilves, predsjednik Estonije održao 23. rujna govor u Ujedinjenim narodima podnaslovom „Siguran i besplatan Internet“. Istoga je dana na Buzzfeedu prozvan predsjednikom Twittera. Dan kasnije odžao je i predavanje na Forum svjetskih lidera Sveučilišta Columbia. Predavanje je posvetio modernom ratovanju i filozofiji informacijskih tehnologija. Ilves je internetsku revoluciju nazvao „ubrzanom verzijom industrijsku revolucije. predavanja i govori te vrste obično su vezani za informatičare i informacijske stručnjake, no Ilves je punokrvni političar.

ilves

Ilves je danas jedan od najutjecajnijih i najcitiranih političara kada je u pitanju Internet i informacijske tehnologije, a njegov uspon u tim krugovima počeo je još 2007. godine kada je Estonija postala prva država koja je iskusila politički motivirani cyber napad. Sam je taj napad nazvao blagoslovom. Zbog njih je njegova zemlja cyber sigurnost počela ozbiljno shvaćati puno ranije od drugih. Objava da smo pod napadom Estoniji je koristila na više načina. Prvo, nismo morali izmišljati ni prikrivati što nam je dozvolilo da budemo puno efikasniji u obrani. Drugo, postali su temelj eksplozije estonskih e-usluga u javnom sektoru jer je naša reakcija uvjerila građane da nam mogu vjerovati. Treće, iako je na početku izgledalo da štete našoj reputaciji e-tigra pretvorili smo te napade u našu korist i pozicionirali Estoniju kao lidera i cyber sigurnosti., ustvrdio je estonski pomoćnik ministra obrane Lauri Allman.

estonia_ddos

Estonija se jako trudila prebaciti dobar dio društvenih pitanja i usluga na Internet. Preko mreže danas u toj zemlji glasuje četvrtina birača, a čak 95 posto prijava za povrat poreza predaje se internetom. Također, svim građanima omogućen je jednostavan pristup vlastitim medicinskim kartonima. Ilves je bio i jedan od prvih političara koji je prihvatio Twitter kao medij za prenošenje poruka i dijalog s građanima. I ne samo njima. Njegov sukob s Paulom Krugmanom, začet upravo na Twitteru, postao je tako slavan da je dobio i svoju operu. Zahvaljujući njemu Estonija je na internetu počela eksperimentirati i s direektnom demokracijom. Omogućeno im je sudjelovanje u zakonodavnom procesu, a u parlament je dosad pristiglo 16 zakonskih prijedloga.

Attentive.ly

Društvene mreže postaju sve važniji komunikacijski kanali mnoge organizacije se susreću s problemom praćenja i analize njihovog dosega i smjera u kojima se kreću. Tvrtka Attentive.ly ponudila je nevladinim organizacijama praktičan alat za “preklapanje” mailing lista i profila ljudi na Twitteru i Facebooku.

listening-300x258

“Organizacije su u prošlosti potrošile puno novca na učenje i kreiranje e-mail kampanja pa im ostaje malo sredstava za društvene mreže. Mi im pomažemo da iskoriste svoje mailing liste”, tvrdi suosnivačica tvrtke Roz Lemieux.

Njihov alat češlja društvene mreže u potrazi za primateljima s mailing lista i analizira njihove interese prema ključnim riječima. Alat je posebno koristan u pripremi kampanja jer pokazuje što ciljane skupine misle o određenom pitanju ili kandidatu te koja su im pitanja važna. Nakon analize organizacije lako mogu primijeniti rezultate i prema njima prilagoditi način komunikacije ili promijeniti fokus kampanje.

Dva milijuna znanstvenih članaka u jednom pregledu – novinarstvo pokretano činjenicama

„Novinarstvo pokretano podacima  (Dana driven journalism – DDJ) je mješavina nekoliko područja, od istraživačkog preko statistike pa sve do dizajna i programiranja“, ustvrdio je Paul Bradshaw, pisac i učitelj novinarstva. No, zar nije svako novinarstvo pokretano podacima? U teoriji bi trebalo biti, ako podatke poistovjećujemo s činjenicama, ali ovdje je riječ o toliko velikim skupovima podataka koji zbog svog obima i kompleksnosti najčešće ne mogu izraziti u formi običnog novinarskog teksta.

ddj1

„DDJ je proces koji se sastoji od sljedećih elemenata: kopanja duboko u podatke, prikupljanja, pročišćavanja i strukturiranja, filtriranja i rudarenja za jedno specifičnom informacijom, vizualiziranja i na koncu pretvaranja u priču, rekao je Mirko Lorenz, informacijski arhitekt i multimedijski novinar. U osnovi i jedan i drugi kažu da je DDJ traženje smisla u velikim količinama podataka, bez obzira radilo se o podacima o potrošnji Europske unije, pomoći nerazvijenima, stopama kriminala…

ddj2

O samom DDJ može se više saznati na internetskim stranicama udruge koja promiče takav pristup novinarstvu. Udrugu djelomice financira nizozemsko ministarstvo obrazovanja i dobar dio njihovih projekata tiče se unapređenja obrazovanja.

ddj3

Jedan od posljednjih na kojima su radili, a objavili su ga 12. rujna 2013. godine bavio se ženama akademskim autorima. U sklopu projekta obrađeno je oko dva milijuna znanstvenih članaka počevši od 1665. pa do 2010. godine. Članci su pokrivali više od 1700 znanstvenih područja.  Rezultat je impresivni u pretraživi pregled znanstvenih radova i interesa znanstvenica u protekla četiri stoljeća. Da bi ovakav projekt uopće bio moguć toliko velika količina podataka morala je udruzi biti dostupna pri čemu im je uvelike pomogao Eigenfactor, alat za ocjenjivanje i mapiranje znanstvenih časopisa i članaka te rangiranje njihovog utjecaja na društvo.

Privatnost građana ili nacionalna sigurnost – jedno, drugo ili oboje

Pitanja sigurnosti, nacionalne i osobne, bila su tema jučerašnje panel diskusije na Veleučilištu Vern. Uz dekana Veleučilišta Vlatka Cvrtilu, kojemu je zbog bliskosti teme ova tribina poslužila i kao prvo javno predstavljanje nakon preuzimanja novog posla, u diskusiji su sudjelovali  Žarko Puhovski, Višeslav Raos te Vjetrenjačin Marko Rakar.  Iako je naziv tribine bio “Privatnost građana ili nacionalna sigurnost – jedno drugo ili oboje“, očito inspiriran špijunskim aferama koje su izbile nakon što je Edward Snowden razotkrio prakse američkih obavještajnih agencija, sudionici diskusije su puno više vremena posvetili podacima koji se o građanima prikupljaju u komercijalne svrhe.

vern

„Baš me briga za nacionalnu, brine me moja sigurnost“, ustvrdio je Žarko Puhovski i dodao da je naše društvo sretno jer ima loša iskustva s obavještajnim službama: „Naša zadnja točka obrane je prezir prema obavještajnoj zajednici“.

Prikupljanje podataka o građanima u komercijalne, koji se dobrog dijela osobnih podataka dobrovoljno odriču, problem je na koji su ukazali svi sudionici tribine. Veliki trgovački lanci, oglašivači, Internet provideri, svi su oni zainteresirani da što više saznaju o nama.

„Svi koji nam žele nešto prodati imaju vitalni interes da saznaju o nama što više informacija. Oglašivači su ranije mogli samo zakupiti oglasni termin, a danas mogu u realnom vremenu označiti kojoj specifičnoj ciljanoj publici žele prodavati svoj proizvod po dobi, spolu, lokaciji i interesu“, rekao je Rakar i ukazao na neke alate kojima se svaki korisnik interneta može legalno koristiti za prikupljanje informacija o svojoj okolini. Upozorio je i na činjenicu da sve naše internetske interakcije otkrivaju nove detalje o nama i te se informacije u konačnici mogu i zloupotrijebiti.

Dio građana svoju stvarnost živi u digitalnoj sferi. Zbog toga je došlo do pojave tzv. piratskih stranaka, koje se zalažu za zaštitu privatnosti jedno od rijetkih područja slobode koje se još može obraniti“, rekao je Višeslav Raos.

 

Ministarstvo uprave oslobodilo deset baza podataka

Ministarstvo uprave u kolovozu je objavilo deset baza podataka iz svoje domene. Želja im je, kažu, potaknuti korištenje otvorenih podataka u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Baze su objavljene u csv formatu uobičajenom za ovako velike skupove informacija.

Slabašan je ovo korak prema punoj otvorenosti i slobodi podataka jer je ministarstvo objavilo samo podatke koji su i do sada, na nešto teži način, bili dostupni. Tako je, između ostalih, objavljen registar birača s brojem birača po adresama što su članovi udruge Vjetrenjača objavili još prije četiri godine.  Uz to, Ministarstvo nije preuzelo obvezu ažurirati podatke i objavljivati nove u realnom, ili realnosti bliskom vremenu.  Površnim uvidom u registar primijetili smo da su neki podaci već zastarjeli o čemu smo obavijestili Ministarstvo uprave te se nadamo da će prema obećanju da će: „informacije na ovim stranicama nastojati održavati pravovremenim i točnim. Svaka pogreška ili netočnost na koju nam se skrene pozornost bit će ispravljena.“

datamining7

 

Uz registar birača objavljeni su još i registri političkih stranaka, domaćih i stranih udruga te koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Ministarstvo je na upotrebu dalo i fundacijsku i zakladnu knjigu te evidencije vjerskih zajednica i pravnih osoba Katoličke crkve.

Svi ovi podaci se mogu slobodno koristiti uz obvezno navođenje izvora. Zabranjeno je koristiti podatke: u svrhu kriminalnih, ilegalnih, rasističkih, diskriminirajućih, klevetničkih, pornografskih, seksističkih ili homofobnih aktivnosti“

Gotovo istovremeno s Ministarstvom uprave, koje je krenulo u dobrom smjeru, Ministarstvo pravosuđa napravilo je korak unatrag. Nakratko su, praktički, onemogućili korištenje registra trgovačkih sudova zahtjevom da korisnici instaliraju certifikate na svoja računala. Na sreću od toga su odustali i registar trgovačkih sudova opet je dostupan kao i prije.

My society

emptyU cijelom svijetu pristup političarima, postavljanje pitanja ili jednostavno rješavanje komunalnih problema kompliciran je i težak zadatak. Mnoštvo birokratskih pravila čije je često jedina svrha da onemoguće ili otežaju pristup građana  procesu odlučivanja izazovi su s kojima se ljudi posvuda susreću. U prevladavanju prepreka čestu im pomažu nevladine organizacije zainteresirane za transparentniji otvorenije društvo.

Jedna od takvih nevladinih organizacija My Socitey (Moje društvo) posvećena je osnaživanju građana i njihovom uključivanju u proces odlučivanja. Iako joj je sjedište u  Ujedinjenom Kraljevstvo ima podružnice u Keniji i Estoniji, a otvorena je za pristup i novim članicama kojima pomaže u kreiranju alata za kontroliranje političara od lokalnog nivoa naviše.

Jedan od najpopularnijih njihovih alata je Fix My Street (Popravi moju ulicu) na kojoj građani mogu prijaviti rupe na cestama, grafite koje treba očistiti, zatražiti postavljanje javne rasvjete… Prosječno u jednom mjesecu riješe preko četiri tisuće prijavljenih problema, a tjedno im građani prijave malo manje od dvije tisuće želja i prifixstreetjedloga. Fix My Street obrađuje prijave, prosljeđuje ih nadležnim tijelima lokalne uprave te provjeravaju jesu li i kako postupili po njima. Sam proces prijave problema izuzeto je jednostavan, a uključuje unošenje adrese i poštanskog broja i kratak opis onoga što bi trebalo riješiti. Sve ostalo je posao udruge. Udruga je trenutno u procesu razvoja aplikacija za iOS, Android i Nokijin Ovi operativni sustav kako bi građani mogli s  ulice slati primjedbe čim primijete neki problem. Slično je rješenje primijenjeno i kod aplikacije MojZagreb preko koje se mogu prijaviti komunalni problemi i dobiti obavijesti kada će, kako i hoće li uopće biti riješeni. Na Zagrebačkoj inačici “fix my street” postoji nekoliko stotina zapisa, mogućnost preuzimanja iOS i Android aplikacije, no čini se kako ovu aplikaciju najviše koriste same službe da bi se pohvalile što su učinile.

Osim lokalnih pitanja My Society se bavi i pravom na pristup informacijama preko svojih stranica What Do They Know. Preko njih se mogu poslati zahtjevi impresivnom broju od 15,388 organizacija, javnih poduzeća i tijela vlasti. Zahtjevi ili pitanja se po obradi objavljuju kao i odgovori čim pristignu. Javna objava zahtjeva ili pitanja moćan je alat za prisiljavanje institucija na odgovaranje. Izravno poslane upite pojedinaca lako mogu ignorirati, ali ako su objavljeni te ako se za njih zainteresira veći broj građana pritisak postaje sve veći i na koncu ih prisili da odgovore.

Pkerumraćenje rada parlamentarnih zastupnika također je jedna od aktivnosti kojom se bavi My Society. U tu su svrhu kreirali stranice They Work for You (Oni rade za vas) preko kojih se može pratiti rad zastupnika, za koje su zakone i kako glasali, koje su prijedloge podnijeli u parlamentu. Iako je britanski parlamentarni sustav poprilično drugačiji od onog u regiji njihova iskustva i alati su itekako primjenjivi. Zainteresirani mogu odabrati zastupnika čiji rad žele pratiti,  kontaktirati ih, tražiti od njih odgovore ili promjenu stava. They Work for You rad zastupnika prati ne samo na plenarnim sjednicama nego i u odborima. Zainteresirani mogu dobiti izvještaj o tome što je točno njihov zastupnik govorio i kako je glasao. Svrussia-2a izvješća zainteresiranima

Praksa u regiji je bitno drugačija i netransparentnija. Tako primjerice Hrvatski Sabor po završetku svake sjednice objavljuje zapisnike, ali u njima se navodi samo tko se javio za riječ, a ne što je govorio; koji je rezultat glasanja, a ne i kako je koji zastupnik glasao o pojedinom zakonu.

U Srbiji je Narodna Skupština uz pomoć Američke agencije za međunarodni razvoj i Nacionalnog demokratskog instituta otvorila pet Kancelarija za komunikacuju narodnih poslanika sa građanima. U njima zastupnici s područja na kojima su otvorene primaju građane. Većina kancelarija otvorena je svakog radnog dana po nekoliko sati dok se u nekima građani primaju samo jednom mjesečno.