Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Blog

CodeAcross u Zagrebu

code_across_america_newsletter_bannerManifestacija CodeAcross Hrvatska 2014. će se održati 21. i 22. veljače u Chilloutki u Zagrebu, Ilica 15/1. Kako sami organizatori kažu, manifestacija je „slavlje građanskih inovacija“, a pošto se održava istovremeno s međunarodnim danom otvorenih podataka, tema događanja biti će „Više od transparentnosti“. Želja organizatora nije samo natjerati vladu da otvara sve više i više podataka, nego da se podaci koriste u opće dobro. Na CodeAccrosu predavanja će održati Tomislav Vračić iz Uprave za e-Hrvatsku Ministarstva uprave RH, Igor Vidačak; ravnatelj Ureda za Udruge, Anamarija Musa; povjerenica za informiranje iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, Katarina Ott; ravnateljica Instituta za javne financije, Louise Crow; developerica MySocietya te Miroslav Schlossberg iz Open Zagreba.

Neki od projekata o kojima će se raspravljati su: Otvoreni incidenti – pokušaj uključivanja građana u rad novinara i policije u potrazi za podacima o kriminalu; Otvorena sanitarna inspekcija; Izgradnja web aplikacije za aktivnu participaciju; Otvoreni proračuni; Otvorena imovina…

Za sudjelovanje na CodeAcrossu možete se besplatno prijaviti.

Farmaceutske kompanije otvaraju podatke kliničkih istraživanja

Johnson & Johnson objavio je početkom veljače da će sve podatke svojih kliničkih ispitivanja dati na korištenje znanstvenicima diljem svijeta. Objavljivanje podataka nadzirat će Open Data Access Project, poznatiji kao YODA, dio Sveučilišta Yale. Sve kompanijine podatke, uključujući i neobjavljene sirove podatke, moći će proučavati nezavisni stručnjaci. Neobičan je to dar društvu potpuno suprotan prevladavajućoj praksi industrije koja smatra da će njeni podaci izgubiti vrijednost ako ih javnost može preispitivati.

Clinical_research_01U SAD-u, trenutno, više od polovice kliničkih istraživanja, uključujući i ona koja plaća država, nije dostupno javnosti  i po dvije godine nakon završetka. Često, nikada i ne budu objavljeni. Razumljivo, najčešće se ne objavljuju ona istraživanja koja pokažu da ispitivani lijek ne pokazuje bolje rezultate od placeba. Čak i kad istraživanja budu objavljena, podaci na kojima su temeljeni zaključci nisu dostupni javnosti. Krajnjim korisnicima, liječnicima, pacijentima ali i onima koji odlučuju o odobravanju lijeka, se u osnovi kaže – Morate nam vjerovati. Često su prisiljeni prihvatiti izvještaj bez nezavisne recenzije ili istraživanja koje bi ponovilo rezultate, što je u suprotnosti s osnovama znanstvene metode. Objašnjenje za takvo postupanje je strah kompanija da će njihovi konkurenti profitirati od objavljivanja takvih podataka.

Sličan potez poput Johnson & Johnsona su nedavno napravili i GlaxoSmithKlein te Medtronic.

Program koji će provoditi YODA ne znači da će baš svatko moći pristupiti podacima bez objašnjenja u koju svrhu ih namjerava koristiti. Morat će predstaviti svoj tim, tko ih financira i otkloniti bilo kakve sumnje u sukob interesa. Također, sveučilište će za njih organizirati tečaj o odgovornom korištenju podataka i obvezati se da ih neće koristiti ni u jednu svrhu osim odobrene.

Akademska torrent stranica za dijeljenje podataka

Istraživači sa sveučilišta u Massachusettsu pokrenuli su torrent stranicu da bi si olakšali dijeljenje članaka i podataka. AcademicTorrents daje istraživačima pouzdanu i decentraliziranu platfomu za dijeljenje svoga rada sa suradnicima ali i s ostatkom svijeta. Na stranici je trenutno indeksirano preko 1,5 petabyta podataka, među ostalim i NASA-ina karta Marsa.

Stranicu su pokrenuli Joseph Cohen i Hery Lo, doktorandi Sveučilišta Massachusetts.

acatorr„Dijeljenje podataka nije jednostavno, emailovi su ograničeni veličinom, a postavljanje servera zahtijeva previše rada. Zato smo dizajnirali sustav za dijeljenje ogromnih baza podataka. Rezultat je sigurna arhiva podataka iznimne brzine“, objašnjavaju. AcademicTorrents omogućuje istraživačima upload podataka, članaka i drugog istraživačkog materijala. Jedan od ciljeva projekta je vratiti istraživanja istraživačima umjesto skrivanja podataka i traženja plaćanja za njihovo korištenje.  Trenutno se većina najboljih publikacija naplaćuje, ali preko AcademicTorrentsa bilo koji znastveni časopis može dijeliti članke besplatno. Cilj je da se u konačnici izdavači više bave nuđenjem vrhunskih članaka umjesto načinima naplate časopisa.

Pridružite se natjecanju Aplikacije za Europu

Razvijate aplikaciju baziranu na otvorenim podacima? Apps for Europe započeo je s natjecanjem za najbolju europsku aplikaciju koja se može pretvoriti u održivi i isplativi posao.  Iako je natjecanje prvenstveno namijenjeno iskusnim razvojašima prijaviti se može svatko, dovoljno je ispuniti online obrazac za što imate još dva dana vremena – do 7. veljače.  Pobjednici će biti proglašeni na skupu FutureEverything  u Manchesteru od 27. ožujka do 1. travnja.

future1Uvjeti su da vaša aplikacija koristi barem jedan izvor otvorenih podataka iz bilo koje od zemalja Europe i da je barem u fazi funkcionalnog prototipa. Kriteriji za ocjenjivanje aplikacije su jednostavnost korištenja, donosi li dobrobit društvu, originalnost, poslovna vrijednost i potencijalni profit, pokazuje li vrijednost otvorenih podataka te na koncu možete li, odnosno tim, aplikaciju razviti do kraja.

Nagrada za najbolje je pozivnica za FutureEverything festival na kojem ćete svoju aplikaciju moći predstaviti poslovnim ljudima, predstavnicima vlada, investitorima i kompanijama zainteresiranima za otvorene podatke. Potencijalna vrijednost europskih otvorenih podataka mjeri se u milijardama eura. Prijavom na ovo natjecanje možda osvojite svoj dio tog kolača.

Zakonom guše Obaminu izvršnu zapovijed

DATAObamaPrije nešto više od pola godine američki predsjednik Barack Obama izdao je izvršnu zapovijed kojom je obvezao cjelokupnu administraciju na objavljivanje što većeg broja podataka u otvorenim, strojno čitljivim podacima. Njegov potez s oduševljenjem su dočekali aktivisti koji se zalažu za otvorenost podataka, ali i poduzetnici koji su očekivali dobiti podatke za svoje projekte. No, prije nekoliko dana pojavio se dokument Ureda za upravu i proračun koji pokazuje da administracija pokušava „razvodniti“ predsjednikovu inicijativu, piše Washington Post. Riječ je o izmjenama prijedloga zakona DATA – Digital Accountability and Transparency Act, u kojem se značajno produljuju rokovi za objavu podataka, izbačeni su zahtjevi za standardiziranim formatima i obveza objavljivanja svih podataka.

data-graphic„Dođe li ovakav zakon na dnevni red otkazat ćemo svoju podršku, te pozvati i druge da jednako postupe“, napisao je direktor Koalicije za transparentnost podataka Hudson Hollister na svom blogu. Ustvrdio je i da su zakonske odredbe u neskladu s prijašnjim obećanjima Bijele kuće te da se takvim prijedlogom zakona zapravo poništava predsjednikova izvršna zapovijed.  Osim aktivista ovakvom prijedlogu se protivi i dio senatora koji se zalažu za otvorenost podataka. Demokrat Mark Warner smatra da „Obamina administracija puno priča o transparentnosti i otvorenosti podataka, ali u posljednji trenutak pokušava ugušiti vlastiti prijedlog. Ovako velike izmjene, pogotovo zato što su potpuno nekorisne, su neprihvatljive“. Na njegove riječi reagirao je glasnogovornik Ureda za upravu i proračun, no njegova izjava nije nikoga umirila: „Senator Warner predvodi pokret za transparentnost upravi i cijenimo njegove komentare. Nadamo se da ćemo u budućnosti surađivati na svim ključnim pitanjima koji će omogućiti veću transparentnost na što ekonomičniji način za porezne obveznike“.

Startup cilja na Fortune 500

Enigma, tvrtka o kojoj smo već pisali kao jednom od najboljih startupova na bazi otvorenih podataka prošle godine, objavila je da su pronašli investitora koji će u njih uložiti 4,5 milijuna dolara. Ključ njihovog uspjeha je inzistiranje na specifičnim čišćenjima podataka, ciljano za svakog posebnog korisnika. Njihovi primarni korisnici su banke i financijski sektor.

enigma„Prvenstveno ciljamo na osiguravatelje i kreditore koji dosad nisu imali dovoljno informacija kod donošenja odluka o odobravanju kredita. Osiguravateljima nudimo razumijevanje podataka o primjerice građevini i kvartovima koji ih zanimaju. Sve što se na nekom području nalazi može utjecati na procjenu rizika, od toga postoji li liječnik u blizini pa do toga je li u zgradi prodavaonica alkoholnih pića.“, rekao je Marc DaCosta, suosnivač Enigme.

U kompaniji se nadaju da će osim financijskog sektora, među svoje klijente uspjeti privući i poduzetnike, a vrlo ambiciozno ciljaju na najveće – pripadnike Fortuneove liste 500 najbogatijih. Njima, smatraju, otvoreni bi podaci mogli biti najkorisniji između ostalog jer su izuzetno pouzdani i svakim danom se pronalaze novi način njihovog iskorištavanja.

Imperial College i Huawei zajedno će istraživati otvorene podatke

Imperial College iz Londona Huawei dogovorili su zajedničko ulaganje u laboratorij za istraživanje podataka. Huawei je vodeći globalni pružatelj ICT uluga, a suradnjom s Imperial Collegeom želi prikupljati ne samo podatke nego i istraživanja o podacima te razvijati mogućnosti korištenja podataka na području pametnih gradova, energetike i zdravstvene skrbi. Zajednički laboratorij je prvo veliko korporatvno ulaganje u nedavno osnovani Institut za podatke za koji su na Collageu uvjereni da će otvoriti prostor za multidiscplinarne suradnje između akademske zajednice i velikih kompanija. Huawei će u ovaj projekt uložiti svoju najnoviju tehnologiju uključujući i posljednju generaciju servera te će pokrivati troškove laboratorija.

Imperial_College_London_Exhibition_Road_frontage„Naš Institut za podatke jest i bit će središnje mjesto za suradnju  između vlada, gospodarstvenika i znanstvenika, na globalnom nivou. Ovaj laboratorij pokazat će da suradnja između akademske zajednice i industrije može donijeti nove probitke na području velikih podataka i da svi možemo od toga imati koristi“, rekao je profesor Yike Guo, direktor Instituta.

Svjetska banka otvorenim podacima pomaže obrazovne reforme

Svjetska banka pokrenula je alat baziran na otvorenim podacima koji omogućuje dubinsko, usporedno i pristupačno pretraživanje podataka o obrazovnim politikama i sustavima u svijetu. SABER (System Approach for Better Education Results) je mrežni alat kojim države mogu lakše prikupljati, analizirati podatke o svojim obrazovnim sustavima, ali usporediti svoja dostignuća s onima drugih zemalja te tako lakše sačiniti listu prioriteta za reformiranje obrazovanja. Krajnji cilj je, poručuju iz Svjetske banke, da djeca idu u školu i uče.

„Obrazovanje je jedna od najvažnijih poluga za ukidanje siromaštva i stvaranje blagostanja. No, jamčenje osnovnog školovanja malo znači ako to školovanje ne vodi učenju za svu djecu i mlade“, rekla je Elizabeth King, vršiteljica dužnosti potpredsjednice Svjetske banke te direktorica Svjetskog obrazovnog foruma.

saberDosad je SABER analizirao oko 100 zemalja ne bi li stvorio smjernice za reforme i ulaganja u obrazovanje na svim razinama, od predškolskog pa sve do fakultetskog i cjeloživotnog obrazovanja. Kroz SABER, Svjetska banka želi poboljšati obrazovanje omogućujući jednostavan pristup informacijama zakonodavcima i vladama, građanskim udrugama, učiteljima, roditeljima i studentima, no još važnije stvoriti stvoriti smislenu bazu o ključnim područjima obrazovanja.

SABER-ovi podaci već se koriste u nekoliko zemalja u razvoju za stvaranje reformskih podloga. Tako je primjerice u Nigeriji, gdje 11 milijuna djece ne pohađa školu, iskorišten da bi se identificirala uska grla  obrazovnih politika poput nesrazmjera između vještina učitelja i potreba učenika te nepostojanje standarda obrazovanja.

VIS – Vizualizacija istraživačkih scenarija

Znate tko, što, kada, gdje, zašto pa čak i kako se nešto dogodilo, ali priča je toliko komplicirana i u nju je uključeno previše osoba da bi objašnjavati je tekstom bilo preteško, čak i besmisleno?

visZa rješenje tog problema osmišljen je alat Visual Investagative Scenarios (Vizualni istraživački scenariji) ili kraće VIS. Napravljen je da bi pomogao novinarima, aktivistima i svima drugima koji žele iscrtati kartu složenih poslovnih ili kriminalnih mreža. Kako kažu pokretači VIS-a cilj im je pomoći istraživačima ili istražiteljima razumjeti i objasniti korupciju, organizirani kriminal i druge prijestupe i prevesti složene priče u jednostavan svima razumljiv vizualni jezik. VIS nudi profesionalno dizajnirane, prilagodljive predloške za vizualizaciju kojima se mogu ilustrirati institucije, mreže i velike količine podataka. Vizualizacije su prilagođene za korištenje na internetu, ali i u tiskanim medijima te televiziji.

VIS je nastao kao odgovor na potrebe istraživačkih novinara udruženih u Organized Crime and Corruption Reporting Project (Projekt izvještavanja o korupciji i organiziranom kriminalu) koji su željeli svoje dubinske i često međunarodne istrage učiniti razumljivijima širokoj publici. Žele, kažu, pojednostavniti i poboljšati rad svima koji se bave sličnim poslom, a u isto vrijeme pomoći javnosti da razumije te brzo i jednostavno pristupa podacima.

Autorska prava ubila stoljeće kulture

„Moramo obraniti javnu domenu (djela na koja su istekla autorska ili patentna prava) ako želimo da zajednički projekti poput Wikipedije opstanu. Kada neki materijal nestane iz javne domene to oštećuje projekte poput Wikipedije i ima veliki utjecaj na čitatelje i korisnike. Presuda u slučaju Golan protiv Holdera, koja je uklonila određeni sadržaj iz javne domene, vraćajući autorska prava na djela koja su već bila u javnoj domeni. Izravna posljedica te presude je da se s Wikipedije morao uklanjati sadržaj, te je ona izgubila na vrijednosti za korisnike“, stoji u obraćanju Wikimedijinih odvjetnika na Copyright Weeku.

Mike Masnick iz Techdirta još je oštriji u napadu na praksu vraćanja autorskih prava. graf„Djela su ukradena iz javne domene nizom ekonomski i moralno neobranjivih dodataka autorskim pravima kojima je ono što pripada svima nama završilo u rukama pojedinaca. Šteta koju kultura, društvo i obrazovanje trpe zbog toga je ogromna. Prije dvije godine spominjali smo istraživanje profesora Pala Heada u kojem je zamijetio zanimljivu stvar o knjigama na Amazonu. Veliki broj novih knjiga brzo nestaje, a kada se idući u prošlost stigne do 1922. godine (prije koje gotovo sva djela pripadaju javnoj domeni) iznenada drastično raste broj dostupnih knjiga. Vidite li ovu veliki rupu u grafikonu, to je cijela kultura izgubljena zahvaljujući restriktivnim zakonima o autorskim pravima i njihovom sposobnošću da uništavaju javnu domenu. Meni se čini, a vjerujem da bi se svima trebalo činiti, izuzetno problematično što je dostupno više knjiga iz osamdesetih godina 19. nego iz iste dekade 20. stoljeća.“