Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Blog

Istraživači će morati objaviti podatke do kojih su došli europskim novcem

Open_Data_stickersPodaci proizašli iz istraživanja koja financira Europska unija odsad će biti besplatno dostupni. Rezultat je to pilot programa Horizont 2020. Od istraživača čiji projekti su dio pilot programa morat će podatke potrebne za ocjenjivanje i potvrdu rezultata objavljivati ne samo u znanstvenim publikacijama nego i u obliku otvorenih podataka koje će moći koristiti drugi znanstvenici, poduzetnici i zainteresirani građani. U 2014. i 2015. godini takva će istraživanja dobiti oko 3 milijarde eura od Europske unije.
Europska komisija zaključila je da su sami istraživački podaci jednako vrijedni kao i publikacije pa je pokrenula eksperiment s otvorenim pristupom tim podacima. Smatraju da će pilot program Otvorenih istraživačkih podataka u znanstvenom svijetu učiniti isto što i Strategija otvorenih podataka u javnom sektoru – cilj je omogućiti dostupnost i ponovno korištenje istraživačkih podataka. U pilot programu participirat će istraživanja iz ključnih područja Horizonta 2020: buduće i nadolazeće tehnologije; istraživačke infrastrukture; informacijske i komunikacijske tehnologije, društvene promjene; čista, sigurna i efikasna energija; znanost s društvom i za društvo.

European commissioner for competion, Dutch,  Neelie Kroes„Znamo da dijeljenje i ponovno korištenje podataka ima ogromni potencijal za znanost, društvo i ekonomiju. Ovaj pilot program je naša šansa da doznamo kako se podaci mogu dijeliti između različitih disciplina“, rekla je Neelie Kroes, potpredsjednica Europske komisije za digitalnu agendu.
Projekti će moći istupiti iz pilot programa požele li štititi svoje intelektualno vlasništvo ili ako bi objavljivanje podataka iz istraživanja prouzročilo sigurnosne probleme.

San Francisco želi svoj dio od 5 trilijuna dolara

Odbor nadglednika San Francisca prihvatio je novi gradski standard za otvorene podatke. Standardom se propisuje objavljivanje podataka u strojno čitljivim oblicima, postavljaju se rokovi u kojima podaci moraju biti objavljeni za svaki gradski odjel, stvaraju se mehanizmi po kojima će se komunicirati s poduzetnicima i građanima zainteresiranima za korištenje podataka. Time San Francisco postaje prvi grad u SAD-u koji će omogućiti građanima pristup osobnim podacima koje o njima prikupljaju gradske službe.

san-franciscoMckinsey&Co je objavio da bi otvoreni podaci mogli generirati između 3 i 5 trilijuna dolara nove vrijednosti u cijelom svijetu, a San Francisco namjerava biti prvi grad koji će se u potpunosti uključiti u tu granu ekonomije. Osim što će objavljivati podatke u strojno čitljivim formatima, u San Franciscu su dodatno skratili rokove za objavu podataka. Novi standard će se početi primjenjivati u roku od tri mjeseca, a svakih šest mjeseci cijeli će postupak prolaziti posebnu reviziju kako bi se pronašli načini da postane što brži i učinkovitiji.

„Kraći rokovi objave podataka daju sigurnost da će podatke moći učinkovito koristiti kako javnost tako i poduzetnička zajednica. Zahvaljujući tome moći će bolje planirati svoje aktivnosti. Nadamo se da ćemo ovim stvoriti ozračje inovacije i rasta“, rekao je Mark Farrell, gradski dužnosnik zadužen za otvorene podatke.  U očekivanju izglasavanja standarda, San Francisco je cijeli projekt otvorio javnosti na GitHub očekujući povratne informacije od korisnika otvorenih podataka.

Otvoreni podaci poboljšavaju školovanje

Stopa pohađanja osnovnog obrazovanja u zemljama u razvoju dosegla je 90 posto, stoji na internetskim stranicama Milenijskih razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda. Usprkos tome, 123 milijuna mladih u cijelom svijetu nema ni osnovne vještine čitanja i pisanja. Internetske stranice u Brazilu, Meksiku, Keniji, Tanzaniji i Filipinima trude se olakšati građanima pristup bazama podataka o kvaliteti škola na njihovom području. Objavljuju službena izvješća poput rezultata testova i državne potrošnje na školovanje u pretraživim i lako dostupnim oblicima. Očekuju da bi te informacije trebale pomoći roditeljima, školama, ravnateljima ili javnim službenicima da poduzmu akcije za poboljšanje osnovnog obrazovanja. Na primjer, organizirana skupina roditelja mogla bi lobirati kod ravnatelja da kažnjava učitelje koji više dana izbjegavaju školu nego što drže nastavu; isto tako službenici bi mogli povećati financiranje škola u područjima koja pokazuju iznimno loše rezultate.

SONY DSC„Prvi korak je omogućiti da svatko može saznati koliko je kvalitetna neka škola ili cijeli obrazovni sustav“, kaže Ricardo Fritsche, iz QEdu-a, organizacije koja izrađuje nastavne materijale u Brazilu.
Kenija i Tanzanija imaju po dvije odvojene platforme na kojima roditelji mogu pronaći usporedne informacije o kvaliteti škola. Open Institute nedavno je održao okrugli stol u Nairobiju na kojem su sudjelovali vođe zajednica. Cilj je bio nagovoriti ih da koriste dostupne im podatke i da se svaki od njih obveže preuzeti konkretan zadatak, od promjene obrazovnog programa do izgradnja novih učionica.

Institut otvorenih podataka

Tri organizacije globalnog utjecaja pridružile su se Open Data Institutu. To su BBC, Arup i Deloitte.
“Deloitte i Arud su lideri u svojim područjima. Ovo partnerstvo je velika prilika za iskorištavanje otvorenih podataka i uvođenje novih vrijednosti za sve uključene. Naš dogovor s BBC-em je veliki korak unaprijed za stvaranje otvorenog pristupa jednom od najvećih britanskih kulturnih dobara.”, rekao je Stuart Coleman iz Open Data Instituta.

ODI1BBC i ODI potpisali su pismo razumijevanja prema kojem se BBC obvezuje primjenjivati standarde za otvorene podatke gdje god je to moguće. Otvorena je i mogućnost da BBC počne primjenjivati ODI-jeve certifikate.
“U samo godinu dana otkako postoji, ODI je rasplamsao raspravu o ekonomskim i kulturalnim vrijednostima otvorenih podataka, a i BBC je sada preuzeo aktivnu ulogu u toj raspravi”, kaže direktor za strategiju BBC-a James Purnell. Uz ovo s ODI-jem, BBC je potpisao pisma namjere s Open Knowledge Fondacijom, Mozilla Fondacijom i Europeana Fondacijom.

Sir Tim Berners-Lee London OlympicsArup se ODI-jevim programima pridružio kao partner zahvaljujući svojem dugogodišnjem iskustvu u korištenju podataka. Arupov cilj je korištenje podatka u graditeljstvu, ali ne samo za gradnju zgrada ili infrastrukture nego i za kreiranje boljeg zdravstvenog sustava u gradovima. Zajedničko istraživanje podataka trebalo bi ovo važno pitanje učiniti lakše rješivim u vrijeme ubrzane urbanizacije.
Deloitte, pak, partnerskim statusom želi s ODI-jem istraživati mogućnosti podataka i njihovu korisnost u poslovnim pothvatima. Već sada koriste velike količine otvorenih podataka da bi otkrili koje silnice mijenjaju britanski bankarski sustav.

Obamin akcijski plan

Bijela kuća, objavila je 6. prosinca novi plan za daljnje otvaranje podataka javnosti. Drugim Nacionalnim akcijskim planom za otvorene podatke unaprijeđuju se prijašnje inicijative za otvorenost podataka, poput osnivanja povjerenstva koje će nadgledati primjenu Zakona o slobnodnom pristupu informacijama. Planom se također predviđa daljnji razvoj portala data.gov na kojem su smještene državne baze podataka za javnu upotrebu.

open-data-graphic“Plan je u osnovi reafirmacija politike predsjednika Obame, iz njega nije najjasnije što je novo, a što staro, ali je bitno da pokazuje predanost otvorenosti podataka i želju da se ide ispred drugih država na tom polju”, rekao je John Wonderlich iz Fondacije Sunlight. Ipak, Wonderlich je primijetio da samo osnivanje povjerenstva i nije neki napredak nego samo novi medij za razgovor o otvorenosti podataka i da povjerenstvo ne jamči da će se Zakon o slobodnom pristupu informacijama zaista i primjenjivati.

Bijela kuća je najavila i da će pokrenuti novu aplikaciju koja će omogućiti prikupljanje potpisa i analiziranje već potpisanih peticija. Uz to planom se nalaže državnim tijelima da sudjeluju u programima za prepoznavanje i zaštitu zviždača te da strogo primjenjuju Zakon o zaštiti zviždača.

Špijunski nadzor u umjetnosti

big dataNa minhenskoj izložbi Big Data Art najviše je pažnje izazvala APNOA, rad studenata Sebastiana Dracka i Tobiasa Feldmeira sa salzburškog Fakulteta primijenjenih znanosti. Njihov rad koncipiran je tako da bljesne fluorescentna svjetlost svaki put kada netko na Twitteru upotrijebi jednu od 377 ključnih riječi koje prati američko Ministarstvo domovinske sigurnosti. Sintetizator govora uz svjetlosni signal izgovori ključnu riječ, a iz zvučnika se čuje i ono što su mladi umjetnici nazvali „misterioznim zvukom“.

apnoa„Svijet velikih podataka je još uvijek neka vrsta paralelnog i apstraktnog svemira za većinu ljudi, no istovremeno podaci su nevjerojatno stvarni i krajnje je vrijeme da se podigne svjesnost da moraju postati dio demokratskog procesa. Željeli smo upozoriti na ključno pitanje: Živimo li u ustavnim ili nadzornim državama?.“, rekao je Sebastian Drack.
Polemike o podacima, povjerljivosti i nadzoru ne prestaju još otkako je Wikileaks počeo objavljivati tajne dokumente američke administracije, a rasprava se pojačala kada je Edward Snowden otkrio sumnjive prakse prisluškivanja i praćenja građana u cijelom svijetu. No, još uvijek, većini građana zasutima tim informacijama, cijela situacija nije najjasnija. Zbog toga Drackov i Feldmeriov rad ima posebnu vrijednost jer na jednostavan način osvješćuje koliko onoga što svakodnevno radimo se prati.

Iskustva s otvorenim podacima

„Poslije transparentnosti: Otvoreni podaci i budućnost građanske inovacije“ naslov je knjige koju su sastavili članovi „Code for America“ opisujući svoja iskustva u radu s otvorenim podacima i predviđajući kamo će ih taj rad odvesti. Neki od najzanimljivijih primjera u knjizi pokazuju dobrobiti koje je  donijelo otvaranje  podataka.

beyond

Jedan od takvih primjera je SmartProcure. Gradski službenici su unutar istog grada kupovali iste proizvode po bitno različitim cijenama samo zato što nisu o tome razgovarali. Predsjednik uprave SmartProcurea Jeff Rubenstein, tražio je od uprave da objavi podatke o nabavama. Nisu mu željeli udovoljiti pa ih je zatrpao zahtjevima temeljenim na Zakonu o pravu na pristup informacijama, za svaki pojedini slučaj nabave. Konačno je prikupio dovoljno podataka da bi im dokazao da besmisleno troše novac. Danas oni njemu plaćaju za prikupljanje i analiziranje takvih podataka, samo zato jer im to štedi novac. Najveća pojedinačna ušteda koja je proizašla iz njegovog projekta je 30000 dolara niža cijena za valjak za ceste.

Iako se autori snažno zalažu za otvorenost podataka ipak upozoravaju da je objavljivanje i dostupnost podataka samo početak posla. Najveći zadatak je natjerati ljude da ih koriste.

Koliko koštaju nekretnine u Engleskoj i Walesu

Zemljišni ured Engleske i Walesa objavio je podatke o iznosima plaćenim za 17 milijuna nekretnina. Dotad su podaci bili dostupni samo uz naknadu, a koristili su se za izradu Indeksa cijena domova. Podaci sežu u povijest do 1995. godine, pa je lako pratiti fluktuacije cijena, ne samo kronološki nego i geogfrafski. U podacima se mogu naći pune adrese, cijena plaćena za nekretninu, datum prijenosa vlasništva, vrsta nekretnine, je li nekretnina novoizgrađena ili je već postojala….

English-house-straw-roof-4

„Iako ove podatke postupno objavljujemo od ožujka 2012. godine  ovo je prvi put da su svi povijesni podaci dostupni besplatno. Time dokazujemo svoju predanost otvorenosti podataka i nudimo nove mogućnosti za ekonomski rast“, rekao je Ed Lester, šef Zemljišnog ureda.

Uz objavu podataka Zenljišni ured je raspisao i natjecanje u korištenju otvorenih podataka. Natjecatelji su pozvani da smisle ideje kojima bi se pokazala uporabna vrijednost objavljenih podataka, a najbolji će biti nagrađeni sa po 3000 funti.

„Znamo da poduzetnici koriste naše podatke u donošenju odluka. Međutim, želimo privući i ljude sa svježim  idejama koji će doprinijeti poslovnoj inovaciji i ekonomskom rastu“, rekao je Lester.

Što zaista govore saborski zastupnici

Čitajući novine i portale lako bi se dalo zaključiti da su naši parlamentarci neodgojeni čudaci kojima je samo do vrijeđanja. Jedni drugima govore da su bolesnici, izmišljaju doskočice o gradu koji je opustošio El Komunizmoninjo, „kidaju se od smijeha“ na pitanja i rasprave, pričaju o bratstvu i jedinstvu, ustašama i partizanima, Grunfu i Bobu Rocku, papcima i raji, ideološkim komisijama…

Nije ni čudo da Hrvatski sabor ima najlošiji rejting od svih domaćih političkih institucija. Zbog toga je Vjetrenjača odlučila, na svoj način, analizirati što zastupnici zaista govore. Dobili smo šest, nasumce izabranih, transkripata saborskih sjednica (od 19. rujna, 1. i 3. listopada, 6., 7. i 13. studenog). U njima je zapisano sve što je tih dana u sabornici izgovoreno u mikrofon. Dobili smo ih, kažemo, jer nisu tako lako dostupni. Da bi zainteresirani građanin pročitao što njegovi zastupnici govore mora podnijeti zahtjev saborskim službama da mu dostave neki određeni transkript. Ne objavljuju ih na internetskim stranicama Sabora. Tamo se mogu pronaći samo kratki zapisnici: o čemu se glasalo i s kojim rezultatom, može se pročitati tko je, ali ne i što je govorio. Dobivene transkripte smo provukli kroz program Wordle, koji je za hrvatski jezik prilagodio naš Marko Rakar. Wordle služi za vizualni prikaz teksta, što je riječ u tekstu više korištena to će u vizualizaciji biti veća. Jednostavno, korisno i zabavno. Rezultati koje smo dobili su u najmanju ruku začuđujući. Nasuprot uvriježenom mišljenju o neodgojenim primitivcima naši su zastupnici ispali sasvim pristojni. U tri od šest zapisnika najčešće korištena riječ je HVALA, u ostala tri HVALA je zauzelo drugo mjesto (u dva slučaja prvo mjesto je zauzela BANKE, a u trećem ZAKONA). Dakle, možemo zaključiti da su naši zastupnici izuzetno zahvalni. Svoju zahvalnost bi mogli pokazati i tako da svakome transkripti njihovih rasprava budu lako i bez gnjavaže dostupni. Da otvore svoje podatke možda bi ih nacija i malo pozitivnije doživljavala.

Interaktivna statistička karta Hrvatske

Institut sinergije znanosti i društva izradio je HRstat, interaktivnu kartu Hrvatske iz koje se zasad mogu iščitati podaci o starosti stanovništva. Izvor demografskih podataka je posljednji popis stanovništva, proveden 2011. godine. U planu je da se podaci dopune rezultatima referenduma koji će se održati 1. prosinca. Projekt je još uvijek u radnoj (1.0.0) verziji i primjetne su manje, lako otklonjive, nefunkcionalnosti.

hrstat„Projekt je neprofitnog karaktera, a nastao je uslijed sve učestalije potrebe Instituta za pregledom raznih podataka po općinama i gradovima Hrvatske, kao i po naseljima, županijama i gradskim četvrtima Zagreba. Budući da u Hrvatskoj ne postoji javno dostupan online servis koji bi jednostavno i zorno prikazivao takve podatke, odlučili smo izraditi vlastiti alat za interaktivnu mapu Hrvatske. Podatke prikupljamo iz izvora poput Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Državnog izbornog povjerenstva… Usprkos tome što je još u vrlo ranoj fazi razvoja – dostupan je vrlo ograničen skup podataka i opcija, vizualni identitet i baza podataka su još u fazi izrade, a interaktivne mape po županijama i naseljima još nisu pokrenute. Ali sve to je u planu i vremenom će se implementirati.“, poručuju iz Instituta.

Institut sinergije znanosti i društva ili kako sami sebe nazivaju S3I je nevladina i neprofitna organizacija koja se zalaže za potporu visokokvalitetnim istraživanjima od kojih bi koristi trebalo imati cijelo društvo. Za sebe kažu da su mjesto slobodne razmjene ideja, nezavisnog i kreativnog razmišljanja. Novoj generaciji intelektualaca žele omogućiti izgradnju mosta prema poslovnom svijetu.