Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Blog

Trošenje novca

U novinama se često može pročitati da je neko državno tijelo, agencija ili lokalna uprava potrošila toliko i toliko milijuna kuna na nešto. Za većinu nas, te su brojke toliko velike da ne možemo uopće zamisliti što se sve tim novcem može napraviti. Ponekad novinari pokušaju te astronomske brojke, najčešće neprecizno, preračunati u broj dječjih vrtića koji bi se mogli izgraditi ili nešto slično što bi moglo izazvati emocije kod čitatelja. Problem je što se cijene tih dječjih vrtića od novine do novine, pa čak i od članka do članka istog autora drastično razlikuju. Najčešće ovise o tome koji je rezultat iz Google pretraživanja autor uzeo kao relevantan.

Open Knowledge Fonudation i Juornalism++ proizveli su aplikaciju Spending Stories koja uspoređuje iznos u dolarima, funtama i eurima sa stvarnom potrošnjom britanske vlade. Aplikacija omogućuje smještanje tih velikih iznosa u stvarni kontekst i omogućuje korisnicima da shvate kako se njihov novac zaista troši.

spendingU nedostatku takvog alata za hrvatski proračun, mi smo unijeli iznos od 48 milijuna kuna (6,4 milijuna eura), koliko je vlada namijenila za održavanje referenduma o definiciji braka, da bismo vidjeli što britanska vlada napravi s tim novcem. Doznali smo da 47 milijuna kuna iznosi 89% programa za obroke u školama, programa sufinanciranja iz državnog proračuna, ali i samo 2% novca potrošenog na proslavu rođenja kraljevske bebe.

Brazilska DataViva

Brazilska država Minas Gerais pokrenula je novi vizualizacijski alat DataViva koji bi trebao pomoći vladinim službenicima, građanima i poduzetnicima u razumijevanju velikih količina podataka. Iako je alat proizvela vlada samo jedne savezne države, pokriva ekonomiju cijelog Brazila. Pri predstavljanju alata predstavnici Minas Geraisa ustvrdili su da DataViva sadrži više od 100 milijuna interaktivnih vizualizacija. U videu kojim je predstavljen alat, između ostalog je rečeno: „DataViva ima cilj postati okupljalište za vizualizaciju javnih podataka i resurs za zajedničko planiranje. DataViva predstavlja iskorak u otvaranju javnih podataka i donosi mjesto za raspravljanje o saznanjima koja proizađu iz tih podataka“.

dataviva

Vizualizacija je podijeljena u osam različitih aplikacija. Jedna od njih, Occugrid, prikazuje preporučeni broj radnika u raznim industrijama. Njome se može otkriti koje vrste profesionalaca treba privući na određenu lokaciju da bi ona uspješnije poslovala. Tree Map, pak, pokazuje što i koliko neko područje u Brazilu proizvodi i koliki je udio tih proizvoda u ukupnoj proizvodnji.

Brazil se ubrzano  priprema za svjetsko nogometno prvenstvo pa tako iz DataViva možemo doznati da je u sportskoj industriji države Minas Gerais trenutno zaposleno daleko više portira ili smetlara (odnosi se samo ne zaposlene u klubovima) nego profesionalnih sportaša.

Otvoreni podaci spašavaju živote

tajfunCrveni križ i druge humanitarne organizacije koje su pohitale u pomoć Filipinima nakon razornog tajfuna Haiyan koji je prema procjenama odnio više od 10000 života, na terenu su se susrele sa gotovo nerješivim problemom. Za najgore pogođena područja, nisu postojale detaljne digitalne karte. Američko Ministarstvo obrane im je, doduše, dostavilo koordinate najgore stradalih područja, ali ništa više od toga. Iako National Geospace Inteligence Agency posjeduje snimke pogođenih područja, odbija ih dati humanitarcima bez obzira na molbe u koje se uključio i State Department. Zato su humanitarne organizacije u pomoć pozvale Humanitarian Open Street Map Team, organizaciju koja se uključuje u izradu digitalnih zemljovida u slučajevima elementarnih nepogoda ili drugih katastrofa. Zahvaljujući njihovom trudu, humanitarne ekipe sada lakše dolaze do stradalih i imaju manje problema pri dostavi pomoći. Njihovi volonteri uz pomoć društvenih mreža popunjavaju nedostatne karte i besplatno ih daju na korištenje kome god trebaju.

tajfun2Crveni križ počeo je istraživati mogućnosti društvenih mreža i prostornih podataka nakon što je razorni potres pogodio Haiti 2010. godine. Koristeći već postojeće digitalne satelitske snimke volonteri su mapirali nastradala područja.

Trenutno na izradi zemljovida radi više od 400 volontera iz cijelog svijeta, od kojih mnogi nisu profesionalni izrađivači karata.

Torijevci brišu vlastitu povijest

cameronBritanska Konzervativna stranka s interneta je izbrisala desetogodišnju arhivu kampanja i govora. Tijekom listopada su postavili datoteku robots.txt koja blokira pokušaje Internet Archivea i drugih stranica da pospreme kopije izrisanih arhiva. Ironično, jer je premijer David Cameron dobio izbore, između ostalog, radi zalaganja za otvorenu politiku.

Internet Archive počeo je obnavljati svoju arhivu izbrisanih govora Torijevaca. U sjedištu Konzervativne stranke nisu željeli komentirati ovaj slučaj jer „frajer za web nije u uredu“. Ovime su izgubljeni govori poput Cameronovog iz 2006. godine održanog na Googelovom Zeitgeistu kada je hvalio „demokratizaciju informacija“ i rekao da nam je internet dao „mogućnost da provjeravamo one koji su u prošlosti imali monopol na moć – bila to vlada, velike korporacije ili tradicionalni mediji“.

Zaobilaženje problema privatnosti

summitPrivatnost, nadzor i zatvaranje političkog prostora pred aktivistima koji se bore za otvorenost i transparentnost, u mnogim zemljama bile su vruće teme londonskog samita Partnerstva za otvorenu vlast koje su predstavnici država uglavnom zaobilazili. Udruge civilnog društva reagirale su na takvo ponašanje otvorenim pismom upozoravajući na premalo pažnje koje je tim pitanjima posvećeno na samitu što bi, smatraju, moglo unazaditi cijeli proces borbe za otvorenu vlast, javlja TechPresident.

U pismu upozoravaju da „vlade mnogih zemalja članica rutinski presreću i zadržavaju komunikaciju građana, to čine u tajnosti s malo ili potpuno bez smislenog nadzora. Takve prakse, navodno, uključuju i rutinsku razmjenu „inozemnih“ podataka o praćenju zaobilazeći domaće zakone koji ograničavaju vladine mogućnosti špijuniranja vlastitih građana“. Također, pozivaju sve članice Partnerstva da naprave tri stvari:

  1. Unaprijede postojeće zakone o privatnosti i ljudskim pravima u svjetlu novih tehnologija nadzora otkrivenih ove godine,
  2. U svoje planove za Partnerstvo uvrste reviziju postojećih zakona i pokrenu reforme za regulaciju nužne, legitimne i razmjerne državne upletenosti u nadzor komunikacija,
  3. Jamče slobodu tiska i da zaštite zviždače koji zakonito razotkrivaju zlouporadu državnne moći.

„Dva su razloga za zabrinutost. Prvi je taj što dio članica Partnerstva ne poštuje osnovna ljudska prava, a drugi  da države koje su napredne u poštivanju prava masovno krše prava svojih građana na privatnost. Partnerstvo se o tome mora očitovati ako želi imati ikakav legitimitet.“, rekla je Helen Darbishire, direktorica nevladine udruge Access Info Europe.

Poslovni prostori i stanovi u Splitu

Stanovi i poslovni prostori u vlasništvu države ili jedinica lokalne uprave već su desetljećima jedna od bolje čuvanih tajni hrvatskog društva. Korištenjem tih nekretnina često su se, a i još uvijek se, plaćale usluge, pogodovalo se poduzetnicima s dobrom vezom da si na atraktivnoj lokaciji smanje troškove poslovanja ili zaslužnima da si jeftino osiguraju životni prostor. Podatke o korisnicima,  cijenama, razlozima i rokovima korištenja takvih prostora administracija još uvijek krije koliko može. U Zagrebu, primjerice, gradska uprava još uvijek tvrdi da ne zna s koliko zaista nekretnina raspolaže, a posljednji podaci o korisnicima gradskih stvanova stari su desetak godina. U takvoj situaciji čak i same lokacije nekretnina brižljivo se čuvaju što je donekle razumljivo ima li se na umu prastara tradicija provaljivanja u prazne stanove  i takvo ilegalno rješavanje stambenog problema.

splitSplitska građanska inicijativa „Za pametan grad“, koja ima i političkih ambicija pa se i kao nezavisna lista kandidirala na prošlim lokalnim izborima, izradila je kartu stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Grada Splita. Koristili su javno dostupne, otvorene, podatke i na googleovoj karti označili lokacije tih nekretnina. No, kako administracija ne voli da se o njenim nekretninama previše zna lokacije i kvadrature su bile jedino što su mogli dobiti. Podaci o korisniku, cijeni po kojoj koristi stan ili poslovni porostor te do kada vrijedi ugovor još uvijek su javnosti nedostupni. Ni s podacima koje je objavila splitska gradska uprava nije pretjerano pomogla pri izradi karte. Podatke je naime objavila u nimalo prijateljskom PDF formatu.

 

Valuta

Raspravljajući o valutama, najčešće mislimo na papirnate novčanice poput dolara, eura, yena, funte ili kune. Tiskani novac, međutim, je samo jedna vrsta valuta. Kroz povijest, novac se pojavljivao u raznim oblicima – od komada kamena, preko školjki, do životinjskih koža. Otad su valute evoluirale u sofisticirane oblike poput mjenica koje omogućuju današnje globalne financijske transakcije.

Data_novac1Razvoj valuta se nastavlja i dalje pa se pojavljuju nove valute od Bitcoina do svete prašine iz igre World of Warcraft.

Da bi se razumjelo kako se podaci uklapaju u ovaj razvoj moramo promijeniti način razmišljanja o valutama. Valuta je ono čime stvaramo i razmjenjujemo ekonomsku vrijednost kroz prostor i vrijeme. Ona može biti bilo što iskoristivo kao medij za razmjenu, nešto čime se mogu platiti dobra i usluge, dugovi ili čuvati vrijednost za buduću upotrebu.

Podaci imaju svaku od tih karakteristika. Mnoge poslovne transakcije već danas uključuju prodaju i kupovinu podataka, pa jednako tako podaci mogu biti i sredstvo plaćanja. Čelistica Zoë Keating zatražila je od diskografskih kuća da joj umjesto tantijema plaćaju u podacima o njenim slušateljima.

Vrijednost podataka može se i lako mjeriti. Mnoge najuspješnije kompanije dokazuju da se podaci pretvaraju u stvarnu vrijednost kada ih se prevede u korisnu informaciju. Primjerice do 2015. godine trgovci će vodećim američkim bankama plaćati 1,7 milijardi dolara godišnje da bi, na temelju informacija o navikama kupovine iz arhiva kreditnih kartica, slali mušterijama obavijesti o popustima i akcijama. Tako barem tvrdi Aite.

delloite

U posljednje dvije godine, stvoreno je 90 posto svih podataka kojima čovječanstvo danas barata. Do 2020. godine, količina podataka povećat će se za 40 puta ili više. Većinu tih podataka sačinjavat će osobni detalji: gdje je netko bio, kojeg političkog kandidata podržava, koje proizvode je kupio, koji mu se filmovi sviđaju – lista je neiscrpna, tvrdi Deloitte University Press.

Data_novac2

Kompanije se trude unovčiti podatke na tržištu. Razlikuju se samo po količini podataka koje imaju na raspolaganju; od golemih agregatora poput Rapleafa ili Acxioma koji imaju podatke preko 500 milijuna potrošača, pa do malenih start-upova poput Personal.com koji pomažu pojedincima da kontroliraju i iskoriste svoje osobne podatke. Vlade su, također, važan igrač na tržištu podataka, ne samo kao regulator nego i značajan davatelj i korisnik podataka. Tržište podataka se sastoji od nekoliko dijelova.

DAVATELJI OSOBNIH PODATAKA: Vladine agencije prikupljaju goleme količine podataka. Kroz razne inicijative za otvorene podatke oni postaju javni i besplatni za korištenje. Tvrtke i osobe koriste te podatke da bi stvorili vrijedne proizvode i usluge, jeftinije i brže nego što bi to država sama mogla.

AGREGATORI (PRIKUPLJAČI) PODATAKA: Neke marketinške kompanije grade velike baze podataka o ponašanju i ukusu potrošača. Ako imate adresu elektronske pošte, tvrtke poput Repleafa vjerojatno zna nešto o vama. Kombinirajući podatke iz javnih arhiva i potrošačkih transakcija s onima iz društvenih mreža, mobilnih prijenosa i drugih izvora, agregatori daju oglašivačima uvid u ciljnu skupinu.

PODACI ZA USLUGU: Ništa na svijetu nije besplatno. Kada koristimo usluge poput Facebooka, Twittera ili Googlea za to plaćamo otkrivajući osobne podatke. Vrijednost Facebook „nacije“ – veće od većine država – raste sa svakim lajkom, shareom i postom.

ZAŠTITNICI PODATAKA: Onima koji su zabrinuti za svoju privatnost i osobne podatke tržište nudi proizvode kojima mogu kontrolirati svoje informacije.  U podatkovnom ormariću poput onog koji nudi Personal.com možete skladištiti osobne podatke, kontrolirati im pristup i razmjenjivati ih ako to želite. Druge usluge kao Reputation.com kažu vam koje informacije drugi prikupljaju o vama, tko ih prikuplja i kako ih koriste. Nekoliko tvrtki nudi sofisticirane alate za zaštitu privatnosti osobnih podataka.

Enigma

Enigma.io izabrana je između 30 kompanija kao najbolji startup za nagradu TechCrunch Disrupta. Bravo za njih, no to je itekako dobra vijest za sve one koje zanimaju otvoreni podaci. Tvrtka je nazvana po stroju iz 2. Svjetskog rata, ali i zbog uvjerenja da se oko javnih podataka stvara daleko više misterije nego što bi trebalo. Enigma.io ih namjerava demistificirati.

Enigma-edited„Ideja cijelog projekta je kreirati nešto poput interneta za javne podatke, učiniti ih lako dostupnima i probavljivima“, kaže predsjednik uprave Jeremy Bronfman. Kompanijina strategija je preuzeti vrijedne javne podatke, za početak one koji mogu koristiti korporacijama i od njih stvoriti korisne informacije. Provodeći taj plan našli su se pred izazovom. Prvi je dostupnost – problem s kojim se svi susreću kada znaju što traže, a li to ne mogu dobiti u iskoristivom obliku. Drugi je bio otkrivanje podataka – sposobnost da se pretraži neki pojam koji vas interesira i pronađu podaci za koje niste ni znali da vam trebaju.
„Recimo da ste analitičar koji prati McDonald’s. Svaki put kad se otvori novi restoran mora zatražiti sanitarne dozvole. To znači da možete pratiti poslovanje kompanije po tim dozvolama. Međutim, vi to ne morate znati. Svi smo mi, barem mlađe generacije, verzirani u Googleu pa je naš pristup „Želim znati sve o McDonald’su“, a ne „Želim pretražiti sanitarne dozvole“. Enigmin je posao da spoji podatke koji trebate i da vam ukaže da Sanitarna inspekcija ima podatke koji vam trebaju. Želimo da ljudi mogu koristiti podatke samo pretražujući područja koji ih zanimaju, a ne da moraju razmišljati gdje se ti podaci mogu naći“, rekao je Bronfman. Enigma zasad barata sa 100 tisuća baza podataka, odnosno s 20 milijardi jedinstvenih informacija. Iako je tvrtka trenutno okrenuta pružanju usluga korporacijama, namjera im je što više podataka učiniti besplatno dostupnima. Tako su objavili bazu podataka o letovima zrakoplova.
„Pročitali smo u nekom članku da je neki čovjek na temelju te baze podataka shvatio da će Sarah Palin pokušati osvojiti potpredsjedničku nominaciju nekoliko dana prije nego što je to i službeno objavljeno. Uzeo je listu aviona, njihovih vlasnika i letova i usporedio je s listom donatora Republikanske stranke. Shvatio je da većina tih aviona nikada ili rijetko leti sjevernije od Chicaga. Odjednom su svi letjeli u Wasillu na Aljasci“, objasnio je Bronfman.
Tvrtka je još u ranoj fazi razvoja, ali već sada je izgradila impresivan set alata. Tako se kod njih može:
– „zamiješati“ vlastite podatke, na primjer listu kupaca, s Enigminim javnim podacima iza sigurnog firewalla,
– kreirati upozorenja o pristizanju novih podataka,
– izvoditi geografski bazirana pretraživanja,
– proučavati podatke kompanija i vidjeti s kojim državnim agencijama sklapaju ugovore i na temelju toga izračunati kako će na nju utjecati rezanje proračuna.
„Na koncu“, tvrdi Bornfmann, „baš kao što postoji jedan internet tako će postojati i jedan središnji ekosistem na koji će biti vezani svi ti podaci. Mi želimo biti taj sustav“.
Između ostalih u Enigmu je značajan novac investirao i New York Times.

I još jedan index

Sve je veći broj vlada koje su se obvezale otvarati podatke javnosti, no pravo je pitanje koliko je ključnih informacija zaista objavljeno. Jesu li podaci pravno i tehnički korisni građanima, nevladinim udrugama i može li poslovni svijet iskoristiti sve njihove dobrobiti? Koje su zemlje najotvorenije, a koje zaostaju u oslobađanju podataka. Open Data Index (Index otvorenih podataka) razvijen je da bi pomogao odgovoriti na ta pitanja prikupljajući i prezentirajući informacije o stanju otvorenosti podataka te da pokrene dijalog između građana i vlada.
Open Data Index procjenjuje stanje otvorenih podataka vlada širom svijeta  i za sada ima podatke o 70 zemalja. Prema njihovim kriterijima najotvorenije je Ujedinjeno Kraljevstvo s 940 bodova, a slijede ga Sjedinjene Američke Države s 870 bodova i Danska s 835 bodova. Na dnu ljestvice je Cipar sa samo 30 bodova, a tek nešto bolji su Sveti Kitts i Nevis s 85 bodova i Britanski Djevičanski Otoci koji su jedva prikupili 125 bodova. Hrvatska se nalazi po sredini s 445 bodova, pet više od Japana koji ima jednako koliko i Srbija. Slovenija, pak, ima 485 bodova i nalazi se neposredno iznad Švicarske.

indexOcjenjuju se podaci iz kategorija: vozni redovi, javni proračuni, javna potrošnja, rezultati izbora, registri tvrtki, državni zemljovidi, državne statistike, zakonodavstvo, poštanski brojevi, emisija zagađivača.
Po ovom indexu Hrvatska je najlošije rezultate postigla po kriteriju javnosti javne potrošnje i poštanskih brojeva. Potonje je problematično jer poštanskim brojevima, gradovima i ulicama još uvijek nisu pridružene zemljopisne duljine i širine u javno dostupnom registru. Što se potrošnje tiče, Hrvatskoj se zamjera što ne postoji registar svih plaćanja iz državnog proračuna nego samo podaci o sklopljenim ugovorima.
Bodovi se na ovoj ljestvici kreću od 0 do 30 ovisno o procijenjenoj važnosti kriterija. Tako se primjerice za samo postojanje podataka dobije 5 bodova, za ažurnost podataka 10 bodova, za besplatnu dostupnost 15, a za dostupnost po definicije Otvorene licence 30 bodova.

Sveeuropska baza – Otvoreni podaci

Britanska Fondacija Otvoreno znanje (Open Knowledge Foundation) pokrenula je sveeuropsku bazu projekata o otvorenim, slobodno dostupnim podacima koje objavljuju lokalne, regionalne i državne javne vlasti iz cijele Europske unije. Portal sadrži  24,752 baze podataka od čega gotovo polovica otpada na podatke iz Ujedinjenog Kraljevstva, a sljedeća po broju objavljenih podataka je Nizozemska, a zasada ne sadrži ni jednu bazu podataka iz Hrvatske. Baze su pretražive po državama, kategorijama i ključnim riječima, a cijeli portal je dostupan na velikom broju jezika.

data_01

Osim baza podataka, na portalu se mogu pronaći i brojne aplikacije i internetski projekti koji koriste slobodne podatke. Zasada je od Hrvatskih projekata zastupljen samo Vjetrenjačin Proračunski kalkulator. Od zanimljivijih projekata vrijedi izdvojiti Raspoloženje Europe (Mood of Europe) – grafički i lako pretraživi atlas podataka o raspoloženju javnosti u europskim zemljama. Nažalost, podaci su iz istraživanja koje je Europska komisija obavila 2011. godine, ali još uvijek prilično dobro pokazuju trendove i pravce u kojima se kreće javno mijenje po nekoliko kategorija.

Portal, također, nudi i poveznice prema novostima o otvorenim podacima, događanjima te upute za korištenje kodova već postojećih projekata.