Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Blog

Proračunski kalkulator

budzeti.baFondacija CPI (Centar za zastupanje građanskih interesa) iz Bosne i Hercegovine predstavilaje internetsku stranicu budzeti.ba na kojoj su dostupne grafičke i interaktivne informacije o izvorima, raspodjeli i potrošnji proračunskog novca. Informacije se mogu pregledati na nivou cijele Bosne i Hercegovine, po entitetima, kantonima te u Brčko distriktu. Kao i većina drugih državnih informacija i ova je u Bosni i Hercegovini prilično teško dostupne, ne samo zbog nevoljkosti vlasti da daju informacije nego i zbog kompliciranog državnog uređenja koje građanima onemogućava da lako prate put svog poreznog novca. Naime, porezi se raspodjeljuju na lokalnom, kantonalnom, entitetskom i državnom nivou.

Projekt su financirali Fond otvoreno društvo BiH, NED i Europska unija, a ideja je dijelom proizašla iz Proračunskog kalkulatora koji je Vjetrenjača predstavila u vrijeme izrade proračuna za 2011. godinu. No, za razliku od Vjetrenjačinog kalkulatora koji je radio na proračunu za godinu unaprijed, Bosansko – Hercegovačka verzija danas barata podacima za 2012. godinu jer im svježiji nisu dostupni.

Savjetovanje OGP

Concept image of the six most common questions and answers on a signpost.

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske objavio je poziv na javno savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana za provedbu inicijative za otvorenu vlast za razdoblje od 2014. do 2016. godine. U prijevodu s birokratskog pozivaju sve zainteresirane da predlože koje bi podatke Vlada trebala objavljivati u sljedeće dvije godine i koje bi mjere morala poduzeti da građanima omogući pristup informacijama i podacima. Udruga Vjetrenjača već je poslala svoj prijedlog i on je uvršten u Dokument za savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana. Predložili smo da se na vrh liste prioriteta postavi omogućavanje kontinuiranog uvida u sve platne transakcije državnog proračuna u realnom vremenu. Vjerujemo da svi građani imaju pravo znati na što se troši njihov novac i da to ne trebaju saznati jednom godišnje pri šturom izvješću o ostvarivanju proračuna nego odmah, svakoga dana, čim se neki novac potroši. Uz Vjetrenjaču svoje su prijedloge poslali Transparency International Hrvatska i GONG.

Open_Government_Partnership

Javno savjetovanje dio je obveza koje je RH preuzela kao članica Partnerstva za otvorenu vlast, međunarodnog udruženja koje se zalaže za slobodan pristup podacima i transparentnu vlast. Ovo će biti drugi akcijski plan koji Vlada prihvaća, a prvi je donesen po pristupanju Partnerstvu 2012. i vrijedi do kraja ove godine. Prema izvješću o provedbi Akcijskog plana objavljenom u rujnu od 33 aktivnosti na koje se Vlada obvezala, njih 11 je u potpunosti provedeno, provedba 19 aktivnosti je u tijeku, a tri aktivnosti su samo djelomično provedene. Te posljednje tri tiču se objavljivanja podataka o državnom proračunu. Iako po tim aktivnostima  kasnimo ipak smo prema podacima International Budget Partnershipa među državama s najotvorenijim proračunima.  Do ožujka 2014. godine Vlada je dužna izraditi novi Akcijski plan u koji će biti uključen i dio, ili svi, prijedlozi koji pristignu na savjetovanje. Javno savjetovanje otvoreno je do 11. studenog , a obrasce i popis prijedloga možete pronaći na stranicama Ureda za udruge.

Cryptoparty

Baratate osjetljivim informacijama ili ste samo malo paranoični? Vijesti o prisluškivanju, praćenju uz pomoć geolokacijskih servisa, tuđe oči nad vašom elektronskom poštom ili aktivnosti na društvenim mrežama, korporacije koje prate svaki vaš korak na internetu – sve vas to čini pomalo nervoznima?
Ne brinite, niste jedini!

cypherpunk2

Sve je veći broj ljudi u modernom društvu svjestan potrebe da zaštiti svoju privatnost od poznatih i nepoznatih uljeza.
“Privatnost je za otvoreno društvo u elektronskom dobu nužna. Privatnost nije tajnost. Privatne stvari su ono za što ne želimo da cijeli svijet zna, a tajne one za koje ne želimo da ih itko zna. Privatnost je moć da selektivno otkrivamo sebe svijetu”, ustvrdio je Eric Hughes u Cypherpunk manifestu.
Da biste zaštitili svoju privatnost nije dovoljno lijepiti statuse na Facebooku u kojima tvrdite da su vaše fotografije, umotvorine i podaci koje dijelite s drugima vaše neotuđivo vlasništvo. To zapravo nimalo ne pomaže. Ono što vam može pomoći je malo znanja iz mračnog i uzbudljivog svijeta kriptografije. I ne morate biti matematički ili logički genije poput nedovoljno slavljenog Alana Turinga da biste zaštitili svoju privatnost. Dovoljno je posjetiti neki od Cryptopartyja na kojem znalci dijele svoje znanje nevježama. Iako im ime kaže da su to tajne zabave, cryptopartyji su javni događaji na koje su pozvani svi koji žele naučiti nešto o korištenju alata kojima mogu zaštiti svoju privatnost, a možda i neke svoje male tajne na internetu bez obzira pristupali mu s kućnog računala, tableta ili pametnog telefona. Telefoni i inače imaju svoje posebno poglavlje u kriptografskim priručnicima.

crypto_party_screen“Cryptoparty je serija svjetskih ad hoc okupljanja kojima je cilj da šire znanje i informacije o privatnosti, sigurnosti i enkripcijskim alatima. Alati za kriptiranje mogu biti poprilično nezgodni. Zaštita naših podataka, informacija i privatnosti je od životnog značaja. Na razne načine zaključavamo ili na druge načine štitimo automobile, domove ili kreditne kartice. No, kako da zaštitimo sebe i svoje podatke na mreži? To možete doznati na cryptopartyjima. Oni su događaji otvorenog formata. Na njima jedni od drugih učimo.”, pišu organizatori novosadskog 2. Cryptopartyja koji će se održati 8. studenog na Fakultetu tehničkih nauka. Najbliži je to cryptoparty koje u skoro vrijeme možete pohoditi. Popis drugih zakazanih cryptopartyja možete naći na stranicama cryptoparty.in.
Ako vam se, pak, ne da micati iz udobnosti vlastitog doma, a željeli biste naučiti kako biti što neprimjetniji na internetu i kako zaštiti svoju privatnost od radoznalih očiju, na istom stranicama možete pronaći i put do priručnika za alate popt Tora, raznih plugina i dodataka za browsere. Ako su vam s druge strane ti kriptografski alati poznati, podijelite svoje znanje s drugima i organizirajte svoj lokalni cryptoparty. Upute za organizaciju su također dostupne.

crypto1

Posljednjih dana naslovnice i informativne emisije pune informacije da su američke tajne službe prisluškivale čak i mobitel njemačke kancelarke Angele Merkel, koji je navodno kriptiran. No, ne dajte da vas to obeshrabri u traženju zaštite za svoju privatnost. Edward Snowden tvrdi da je enkripcija korisna. “Ispravno upotrijebljeni snažni kriptografski sustavi su jedna od rijetkih stvari na koje se možete osloniti”, tvrdi jedan od najpoznatijih zviždača. U prilog njegovoj tvrdnji ide i ona Coryja Doctorowa koji tvrdi da su lažne vijesti koje tvrde da je NSA razbila neku šifru, odnosno enkripciju. “Ispravno bi bilo reći da NSA surađuje s proizvođačima i trgovcima na sabotiranju sigurnosnih tehnologija.”

U pravilu otvoreno – Čovječe to su podaci

Gradonačelnik Louisvillea Greg Fischer najavio je potpisivanje novog lokalnog zakona o otvorenim podacima prema kojoj će svi gradski podaci biti javni, piše Fondacija Sunlight.

LouisvilleNightSkyline

“To su podaci, čovječe!”, nonšalantno je rekao gradonačelnik. Louisvilleska politika otvorenih podataka jedinstvena je jer prati veliki broj smjernica Sunlight fondacije, uključujući  i “u pravilu otvoreno” (open by default). Također, nova pravila donose cijeli niz mehanizama koji trebaju osigurati da se kreira iscrpni inventar podataka, godišnje izvješće o otvorenim podacima te da se konstantno revidiraju ne samo podaci nego i pravilnici u skladu sa stalno promjenjivim informacijama i tehnologijama. Louiseville koji ima samo nešto više od 250 tisuća stanovnika pridružio se tako rastućoj zajednici manjih američkih gradova koji su prigrlili otvorene podatke. No, Louisville je preuzeo primat kao prvi i zasad jedini grad koji je odlučio da su njegovi podaci u pravilu otvoreni, te je propisao pravila o formatima, načinima pohrane i dostupnosti podataka. U osnovi, to znači da će svi podaci koji se mogu zakonito objaviti automatski i biti objavljeni na gradskom portalu otvorenih podataka.

Louisvilleski zakon je vrlo pažljivo sročen da osigura objavljivanje što više podataka, fleksibilnost u budućnosti i daje široke ovlasti timu za upravljanje otvorenim podacima da ga mijenja i dopunjuje bez utjecaja zakonodavnog tijela, naravno u smjeru unaprijeđivanja, a ne ograničavanja dostupnosti podataka. Rok za početak primjene zakona je 180 dana od donošenja, odnosno od 15. listopada 2013.

Pogledajte video: CfA Summit 2013 | Mayor Greg Fischer

Samit

Više od tisuću delegata sastat će se 31. listopada u Londonu na 3. godišnjem samitu Partnerstva za otvorenu vlast. Delegati iz nešto više od 60 zemalja, među kojima je i Hrvatska, dva dana će raspravljati o smjeru kojim države moraju krenuti po pitanju slobode pristupa informacijama. Partnerstvo je osnovano 2011. godine, a Londonski je samit prilika za osnaživanje pokreta te za sustavan pregled svega što je dosad napravljeno kao i za stvaranje novog, još ambicioznijeg plana.

Members_of_Open_Government_Partnership_chart-640x374_0

Sudionici samita iz udruga civilnog društva, poslovnog svijeta i vlada, podijelit će iskustva svojih država i primjere kako otvorenost može poboljšati javne usluge, pokrenuti gospodarski rast, smanjiti siromaštvo i korupciju, te vratiti povjerenje javnosti u vlast.

Od svih vlada koje će prisustvovati londonskom sastanku, očekuje se da predstave što ambicioznije planove  i pokažu svoju predanost ciljevima Partnerstva. U Partnerstvo će biti primljene i nove zemlje članice, a na sastanku će biti predstavljeno pet novih tematskih radnih grupa, četiri multilateralna partnerstva i biti će proglašeno natjecanje za novu Nagradu za otvorenu vlast.

Britanski premijer David Cameron na ovogodišnjem sastanu G8 obećao je da će se pod njegovim domaćinstvom OGP „zalagati za revoluciju u transparentnosti u svakom kutku svijeta“. Od samita očekuje značajan napredak na pet ključnih područja:
– Otvoreni podaci: radikalno otvaranje podataka koje prikupljaju vlada kao oruđe za poduzetnike i ekonomski rast, ali i za odgovornost vladajućih.
– Poštenje vlada : borba protiv korupcije i osnaživanje demokracije kroz otvoreniju i transparentniju vlast.
– Fiskalna transparentnost: omogućavanje poreznim obveznicima da prate način potrošnje novca.
– Osnaživanje građana: preoblikovanje odnosa između građana i vlada.
– Transparentnost korištenja prirodnih resursa: osiguravanje da prirodni resursi i prihodi od njihovog korištenja budu upotrijebljeni za javno dobro, a ne za punjenje džepova korumpiranih elita.

Ovdje možete pročitati Izvješće o provedbi mjera Akcijskog plana za provedbu Partnerstva za otvorenu vlast u RH za 2012-2013

Mali rječnik – vodič za razumijevanje otvorenih podataka

Internetska terminologija mnogim je samorazumljiva, neki su pak njome zbunjeni. Zato donosimo mali englesko – hrvatski rječnik termina koji se koriste u raspravama o otvorenim i slobodnim podacima.

linked_data

Bulk data – Veliki paket podataka

Podaci su dostupni kao „bulk“ (na veliko), ako su dostupni jednim ili pomoću samo nekoliko strojnih automatskih zahtjeva. Na primjer u jednoj ili samo nekoliko fileova. Nasuprot  tome, podaci nisu „bulk“ ako ne postoji jednostavan i automatski način da im se pristupi. Na primjer, kada se do podataka može doći zahtjevom preko formulara na internetskoj stranici, ali samo jednom podatku po zahtjevu. U tom slučaju potrebni su nekada i milijuni zahtjeva za velike registre da bi se dobila cijela baza podataka. U tom slučaju govori se o „non-bulk“ podacima.

Licensing – Dozvola (koja je ponekad i ograničenje)

Kada su neki podaci ili sadržaji dostupni, u osnovi je njihova upotreba ograničena zakonima o intelektualnom vlasništvu. Dakle, ako želite koristiti neki materijal, posebno ako ga želite legalno koristiti ili dalje distribuirati, nužno je provjeriti što je pod dozvolom za korištenje dopušteno, a što zabranjeno. U mnogim slučajevima ne postoji jasno naznačen i definiran uvjet pod kojim se podaci smiju koristi i u tom slučaju uglavnom se primjenjuju odredbe Zakona o intelektualnom valsništvu.

strojno_necitljivo

Machine readable – strojno čitljivo

Sadržaj ili podaci su strojno čitljivi samo kada su dostupni u formatu koji računala mogu jednostavno obraditi. Naglasak je na jednostavno. Ne digitalni materijali, primjerice tiskani ili rukom pisani, po samoj svojoj prirodi nisu strojno čitljivi. No, čak i neki digitalni materijali nisu nužno strojno čitljivi. Na primjer to su PDF dokumenti s tablicama podataka. Oni su zasigurno digitalni, ali nisu strojno čitljivi jer računalo iz njih ne može „izvući“ tablice s podacima za razliku od čovjeka koji ih može pročitati bez problema. Strojno čitljive tablice su one u nekom od formata tabličnih kalkulatora.  Ni skenirani tekstualni dokumenti ili fotografije tekstualnih dokumenata nisu strojno čitljivi, no tekstualni dokumenti skenirani nekim od OCR programa (optical character recognition – optičko prepoznavanje znakova) i spremljeni kao tekstualna datoteka nekog od programa za obradu teksta kvalificiraju se kao strojno čitljivi.

Open data – Otvoreni podaci

Otvoreni su podaci koji su dostupni u skladu s Otvorenom definicijom: svatko im može slobodno pristupiti, koristiti ih i dalje ih slobodno distribuirati, dostupni su u strojno čitljivom obliku, na veliko (bulk). Podaci koji nisu strojno čitljivi ne smatraju se otvorenima, kao ni oni koji nisu dostupni u cjelini.

Open Data License – Dozvola za korištenje otvorenih podataka

Dozvola koja je u skladu s Otvorenom definicijom koja dopušta svakome da podatke koristi i dalje ih distribuira. Jedino ograničenje je navođenje izvora.

Participativna politika

Miran i slikovit, Friesland u sjevernoj Njemačkoj mogao bi se činiti kao čudno mjesto za eksperiment u digitalnoj politici. Stanovništvo mu je postarije, širokopojasni internet  nepredvidivo nestalan. Pa ipak, u posljednjih pet mjeseci lokalno stanovništvo šalje svoje prijedloge i preporuke gradskim vijećnicima koristeći internetsku stranicu LiquidFeedback, popularnu platformu Piratske stranke. Neki su stanovnici glasovali za zabranu objavljivanja lokacija policijskih radara i kamera (tvrde da te informacije koriste vozači da bi ih izbjegavali“; drugi, pak, traže više utjecaja na potrošnju u školama. Sönke Klug iz mjesnog vijeća kaže da svakoga tjedna prima telefonske pozive iz velikih i malih gradova u kojima pozivatelji traže savjete za slične projekte, piše Economist.

beppegrillo

Mnogi vjeruju da će ovaj projekt pomoći građanima da više i efikasnije sudjeluju u upravljanju svojim mjestom nego što je to slučaj u klasičnim, posredničkim ili predstavničkim upravama. U početku su zahtjevi za reformama dolazili odozdo, iz baze, no s uspjehom Avaaza i talijanske umrežene stranke Pokret 5 zvijezda, vlade su sve voljnije eksperimentirati s digitalnom demokracijom. U Njemačkoj su političari još 2005. godine pokrenuli jednu od najstarijih stranica za e-peticije, američka „We the People“ je jedna od najuspješnijih, iako trenutno zatvorena zbog već poznatih proračunskih problema, a mali rođaci takvih stranica niču kao gljive poslije kiše. Otkako je „We the People“ pokrenut 2011. godine više od 180 tisuća peticija je na njemu prikupljalo potpise. U Finskoj se o uspješnim e-peticije glasa u parlamentu.

death star

S druge strane američke koje prijeđu prag od 100 tisuća potpisa (do siječnja 2013. godine bio je 25 tisuća) imaju pravo računati samo na odgovor iz Bijele kuće. To je donekle i razumljivo jer 34 tisuće ljudi je potpisalo zahtjev da vlada Baracka Obame započne gradnju Zvijezde smrti. Obamin savjetnik za svemirska pitanja Paul Shawcross odgovorio je da to ne dolazi u obzir jer bi zbog takvog projekta deficit narastao na 850 kvadrilijuna dolara, a i da Zvijezda smrti nije baš najbolje projektirana jer je može uništiti svemirski broj jednosjed.

No, ima i ozbiljnijih prijedloga. Bijela kuća prihvatila je ukidanje zakona koji je zabranjivao vlasnicima mobitela da svoj broj i aparat presele kod drugog operatera čak i kad bi im ugovori istekli.

Kritičari takvih peticija tvrde da one nisu pretjerano ambiciozne. Na digitalnim platformama se prijedlozi rijetko fino podešavaju. „Uspješna politika nije pronalaženje ljudi koji se s vama slažu. Uspješna politika je donošenje teških odluka bez da se ljudi pobiju“, tvrdi Anthony Zacharzewski iz Demsoca, britanskog think-tanka.

Bezazleni i izuzetno korisni podaci

Prateći novosti iz tehnologije, svatko je prije ili kasnije naletio na termin „otvoreni podaci“. U osnovi radi se o podacima koje svatko slobodno može koristiti kako želi, bez ograničenja i kontrole. Uglavnom se radi o podacima koja prikupljaju državna upravna tijela i  otvorenost takvih podataka najčešće proizlazi iz neke od inačica Zakona o pravo na pristup informacijama. Još 1955. godine znanstvena se zajednica složila da bi podaci morali biti objavljivani u strojno čitljivim formatima jer jedino tako se velikoj količini podataka može efikasno dati smisao. Državama je trebalo puno više vremena da shvate nužnost objavljivanja strojno čitljivih podataka, a nekima, unatoč eksploziji IT-a, to još uvijek nije do kraja sjelo.  Prema podacima se ponašaju izuzetno zaštitnički zamišljajući svakojake nesreće koje ih mogu snaći. Takav pristup je u temelju pogrešan – objavljivanjem otvorenih podataka ne otkriva se ništa što bi trebalo biti tajno.  Ne radi se ni o kakvim popisima obavještajaca, tajnim tehnikama praćenja ili potencijalno opasnim znanjima. To su podaci, koji ako ih se pametno upotrijebi,  samo olakšavaju život građanima.

donteat

Jedan od takvih primjera je aplikacija DontEat.at koju je kreirao Max Stoller. Njegova aplikacija kombinira informacije iz baze otvorenih podataka grada New Yorka o kršenju zdravstvenih pravilnika i zakona u ugostiteljskim objektima s geolokacijskom uslugom Foursquare. Jednostavno, u prolazu vam njegova aplikacija kaže koliko je ili je li uopće sigurno jesti u restoranu pokraj kojeg prolazite. Kada je svoju aplikaciju, koja je pohvaljena na natjecanju u izradi aplikacija koje koriste otvorene podatke New Yorka, želio proširiti i na druge gradove, Stoller se našao pred uobičajenim problemom  – različiti gradovi podatke čuvaju u različitim formatima ili prikupljaju i objavljuju različite vrste podataka pa ih je gotovo nemoguće ujediniti. Podaci su tu, otvoreni su, ali još nisu postali „pametni podaci“.

dirtykitchen

U osnovi se o takvim, benignim, ali izuzetno korisnim informacijama radi. Naravno da se najviše buke diže oko podataka o potrošnji proračunskog novca ili potragom za korupcijskim matricama u podacima javnih službi. No i ovakva aplikacija može u tome pomoći. Dovoljno je da se netko zapita: “Pa kako je taj restoran još uvijek otvoren nakon što je u njemu zabilježeno toliko prekršaja?“.

S kim je David Cameron ručao i zašto?

Odredbom  članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija „svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).“ Iz citirane odredbe razvidno je da se gore navedena traženja korisnika, ne mogu smatrati informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Gore citirano obrazloženje poslano je kao odbijenica na zahtjev portala Indeks da im se odgovori na četiri pitanja o sastanku premijera Zorana Milanovića s nakladnikom Ninoslavom Pavićem održanom 19. rujna 2013. godine. Novinare je zanimalo uobičajeno: zašto su se sastali, tko je podmirio račun ručka koji su blagovali, o čemu su razgovarali. No, njihov zahtjev odbijen je jer, kako vidimo u obrazloženju,  nitko nije ni na koji način, osim mentalno, zabilježio detalje sastanka. Kad nisu zabilježeni, nisu mogli biti ni dostavljeni, to je valjda svakome jasno. No to ne znači da nije trebalo biti zabilježeno.

U Velikoj Britaniji se, primjerice, takve stvari bilježe. Naravno ne zapisuju državni službenici ime, prezime i OIB svake osobe s kojom se premijer ili netko od njegovih ministara rukuje, ali sjedne li s nekim na ručak, zabilježe to, a pomno i zapišu koliko je ručak stajao i tko ga je platio.

milanoviccameron

Takve informacije objavljuju se kvartalno i za premijera i za ministre i za druge visoke državne dužnosnike.  Zanima li nekog koje je i koliko vrijedne darove primio, David Cameron to može pronaći na stranicama data.gov.uk.  Tamo može saznati i koga je primio i s kojom svrhom, te kome je i po kojoj cijeni otišao u posjet. Bez obzira je li otišao na drugi kraj Londona ili na drugi kraj svijeta. Sve se bilježi, jer samo ono što je zabilježeno je informacija. U posebnoj tablici su zapisani i za pokoljenja koja dolaze sačuvani posjeti novinara i o čemu su s premijerom pričali.

Posebno su zanimljive objave o putovanjima ministara. Za svako njihovo putovanje ukratko je opisana svrha, je li to putovanje bilo unaprijed zakazano ili su morali otputovati po nekom hitnom, nepredvidivom poslu te koliko je britanske porezne obveznike to putovanje stajalo.

Svi ti podaci zapisani su u jedinstvenoj rubrici pod naslovom koji je lako pretpostaviti. Transparentnost – jer ti podaci ne služe zadovoljavanju nečijih voajerskih sklonosti nego tjeraju vlast da bude otvorenija i poštenija.

Prigovaranje je javna služba i usluga

Podaci o vlasništvu, građevinske dozvole i tlocrti zgrada u prostoru za grad New York od sada su javno dostupni, objavio je 23. rujna 2013. godine portal techpresident.com. Dio je napora da se implementira Zakon o otvorenim podacima, jedan od najnaprednijih, iz 2012. godine. Gradska uprava je objavila i Pravilnik o otvorenim podacima u kojem se precizira hodogram objave preko 400 bata podataka u vlasništvu grada. Planiraju sve podatke objaviti do kraja prosinca 2018.

U prijašnjem roku, Grad je morao objaviti već javno dostupno podatke u strojno čitljivom formatu. To su i učinili za oko tisuću baza podataka iz više od 60 agencija otkako je 2011. godine pokrenut  portal  Otvoreni podaci.

images3

Sada su dostupni i podaci iz Odjela za financije u kojem korisnici mogu pretraživati vlasničke listove na Manhattanu, Queensu, Bronxu i Brooklynu od 1966. naovamo. Također, objavljeni su podaci iz Odjela za gradnju te Odjela za zdravlje i mentalnu higijenu.

Koliko je plan za budućnost ambiciozan najbolje govore podaci da se do 2018. godine namjeravaju objaviti baze o pohađanju nastave za sve škole koje će se svakodnevno dopunjavati, baze podataka o dnevnim  promjenama u javnom prijevozu, svi podaci Policijske uprave podijeljeni po vrstama intervencija i područjima, broj dnevno obavljenih autopsija, toksikološki izvještaji o slučajevima silovanja te o prikupljenim uzorcima DNK…..

U plan su uključene sve gradske službe i agencije, njih preko 30, i svaka od njih će u objavljivanju participirati svojim podacima.

Iako je rok za objavu tih podataka u 2018. godini, za očekivati je da će veliki broj njih biti objavljen u preostalih sto dana vladavine gradonačelnika Michaela Bloomberga, velikog zagovaratelja politike otvorenih i slobodnih podataka.

images

Hvaleći viziju  gradonačelnika Bloomberga , Direktor za inovacije i poduzetništvo na NYU Micah Kotch rekao je:  „Nasljeđe otvorenih podataka će biti gorivo, valuta za ekonomsku inovaciju u godinama koje dolaze.

Mike Flowers, Voditelj službe za otvorene podatke, poručio je udrugama za transparentnost i slobodu podataka: „Da vi niste gurali ovu ideju mi danas ne bismo stajali ovdje. Samo recite ako nešto nedostaje. Prigovaranje je javna služba i usluga.“