Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Category : Otvoreni podaci

Festival otvorenih umova

okfestU Berlinu će se, od 15. do 17. lipnja održati OKFestival pod motom “Otvoreni umovi za otvorenu akciju”. Festival organizira Open Knowledge Fondacija sa željom da potpomogne stvaranje društava u kojima svi imaju pristup ključnim informacijama i osposobljeni su da ih koriste te da njima mijenjaju svoje živote. Glavne teme festivala ove će godine biti: Znanje te Alati i društvo. Za one koji žele sudjelovati na radionicama i diskusijama festivala ponuđene su dvodnevne karte čija cijena iznosi od 100 eura za studente pa do 350 eura za poslovne ulaznice koje uključuju hranu i piće na festivalu te specijalnu vođenu turu po Berlinu. Oni kojima je Berlin predaleko moći će dio festivala pratiti na live streamu. OKFestival jedna je od najvećih manifestacija u svijetu otvorenih podataka, a prošli se održao u Helsinkiju. Na OKFestivalu u Berlinu sudjelovat će i Vjetrenjačin Marko Rakar.

Virtualni Parlament

Centar civilnih inicijativa pokrenuo je Virtualni Parlament Bosne i Hercegovine, internetski projekt koji želi omogućiti ono što građanima te države stvarni Parlament ne omogućava – brzu i efikasnu dvosmjernu komunikaciju s izabranim predstavnicima.
virtualniparlamentVirtualni parlament omogućava poslanicima i delegatima zakonodavnih institucija da predstave svoj rad građanima i da “jasno povuku razliku između sebe i svojih neaktivnih i za rad nezainteresiranih kolega” te da uvijek budu dostupni građanima. Pomoću Virtualnog Parlamenta građani mogu postavljati pitanja zastupnicima, ali i pratiti njihov rad. Na komunikacijskom portalu dostupni su: chat za razgovor u realnom vremenu; forum za diskutiranje o različitim temama, e-mail adrese zastupnika kao i njihovi osobni blogovi te ankete koje zastupnici sami kreiraju ne bi li doznali što građani misle o raznim temama. Također, zastupnici mogu građanima otvoriti i svoje kalendare da bi pokazali što u koje vrijeme rade i gdje ih građani mogu pronaći.
U Virtualnom Parlamentu moguće je odabrati zastupnike čiji rad građani žele pratiti i u njihovim virtualnim uredima pregledavati arhivu aktivnosti, pitanja koja su im građani postavili, vidjeti na što nisu odgovorili…
Virtualni Parlament izrađen je u Flashu, a njegova izrada nije “građane BiH koštala ni feninga” i svi su pozvani da se u njemu “osjećaju kao kod svoje kuće”.

Policijski super kombi protiv smartphonea

superkombiKrajem 2013. godine hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova kupilo je “super kombi” vrijedan 1,3 milijuna kuna. Kombi je opremljen s četiri kamere i računalnim sustavom koji automatski iščitava brojeve registarskih pločica automobila te provjerava je li njihov vozač tražen zbog nekih prekršaja ili kaznenih djela. Vrijedan je to alat u borbi protiv višestrukih prekršitelja i kriminalca. No, pomalo je skup.
Šef policije u američkom gradu Rochesteru, koji ima oko 100 tisuća stanovnika, odlučio se za nešto jeftinije rješenje. Svojih 160 policajaca opremio je pametnim telefonima s instaliranom aplikacijom koja u osnovi radi isto što i silna tehnologija ugrađena u hrvatski “super kombi”. Sustav je nazvan InfoSphere Identity Insight. Sustav radi na normalnoj običnoj mobilnoj mreži i policajcu na terenu dostavlja sve podatke o vozilu, vlasniku i njegov eventualnom dosjeu u roku od pet do 15 sekundi. Tu sličnost s “super kombijem” prestaje jer se rochesterskim policajcima dostavljaju i podaci o svima koji su ikada zabilježeni da su se vozili tim automobilom, a ako neki od njih imaju dosje stižu i podaci o njihovim poznatim sudruzima u zločinu.
Rochesterska aplikacija izrađena je na IBM –ovoj platformi, a policajci su na korištenje dobili Samsung Galaxy Note 3.

Pazi glavu – Otvoreni podaci ispaljuju krumpire

Posjetitelji londonskog Open Data Institutea, obično prilično dosadnog mjesta punog ljudi koji zure u ekrane računala, posljednjih dana moraju paziti da im ne doleti krumpir u glavu, da im knjigu ne rascijepa automatski nož, a sjednu li na uza zid nemarno ostavljeni bicikl, mogli bi završiti na podu ozbiljno ozlijeđeni. Nije ekipa ODI-ja promijenila posao nego je u tijeku izložba Data as Culture.

nožTri navedena izloška su zapravo vizualizacije proračunske potrošnje. Zračni top ispaljuje krumpir svaki put kada gradska uprava Bristola potroši više od 500 funti. Krumpiri lete na sve strane. Slično je i s automatskim nožem koji poput poludjelog harpuna cijepa knjige kada se počne trošiti novac. Nasilna je to šala o lažiranju poslovnih knjiga. Bicikl je, pak, opremljen posebno spravicom koja trese sjedalo. Sjednete na njega i doslovno osjećate kako se vaš novac troši. Lako je izgubiti ravnotežu.

Osim ovih duhovitih izložaka, mogu se pogledati i oni malo ozbiljniji poput velikog, crno-bijelog, transparenta „8 Hour Labour“ (osam sati rada). Podsjetnik je to na radničke zahtjeve za osam sati, rada, osam sati rekreacije i osam sati odmora. Transparent je zapravo sastavljen od virtualnih kartica za registraciju radnika koje su se popunjavale na internetskim stranicama. Među njima je i kartica autorice transparenta čiji su radni tjedni, pred izložbu, imali u prosjeku 70 radnih sati.

Svim izlošcima je zajedničko da su bazirani isključivo na otvorenim podacima, a namjera izložbe je da potakne javnost na razmišljanje o korisnosti otvorenih podataka.

Vodič za upravljanje u katastrofama

opendriSvjetska banka objavila je OpenDRI vodič (Open Data for Resilience Initiative Field Guide) u kojem su pobrojana i objašnjena najbolja iskustva upravljanja otvorenim podacima za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa. Vodič je namijenjen menadžerima koji žele primijeniti otvorene podatke i bolje razumjeti načine na koje se mogu pripremiti za prirodne katastrofe te smanjiti rizike. Također, donosi planerima upute za strategije, kreiranje proračuna, zapošljavanje i procjenu učinka otvorenih podataka.
Četiri su koraka u OpenDRI-u:

Pregled programa – kako definirati ciljeve i funkcionalnost te kreirati program otvorenih podataka koji će pomoći u svakom pojedinom slučaju katastrofe.

Prikupljanje postojećih podataka – kako izgraditi katalog koji će omogućiti većem broju ljudi i institucija te s njim spojiti pravila za upravljanje u kriznim situacijama. Omogućiti analitičarima primjenu podataka u procjeni rizika.

Prikupljanje novih podataka – kako uputiti lokalne zajednice da prikupljaju podatke o infrastrukturi.

Povećavanje sustava otvorenih podataka – kako izgraditi zajednice koje probiru i koriste visokokvalitetne podatke i pretvaraju ih u odluke.

Prema Svjetskoj banci vodič predstavlja prvi potpuni skup metoda korištenih u stvaranju otpornijih društava uz pomoć otvorenih podataka.
“Ovaj vodič nije posljednja riječ u kreiranju takvih projekata već početak stvaranja nove verzije. Potičemo čitatelje da ga dopunjavaju vlastitim promišljanjima i iskustvima”, objavila je Svjetska banka.

Objavi podatke ako želiš poslovati s vladom

Sve tvrtke koje surađuju s britanskom vladom morale bi se držati istih principa otvorenih podataka kao i ministarstva te ostali vladini uredi i agencije, predlaže Odbor za javnu administraciju Donjeg doma Parlamenta. Obveza bi se odnosila na sve dobavljače, podizvođače i davatelje usluga koji posluju s vladom. Time žele upotpuniti politiku transparentnosti poslovanja i potrošnje javnih financija po kojoj Ujedinjeno kraljevstvo prednjači u svijetu.
by_appointment“Principi otvorenosti podataka morali bi se primjenjivati ne samo na vladu nego i na sve kompanije koje potpisuju ugovore s vladom”, stoji u najnovijem izvješću odbora. Obveza bi se uvela početkom financijske godine 2015.-2016. Uz to odbor traži da se ukine veliki dio ograničenja koji danas onemogućavaju objavljivanje dijela podataka te da se osigura češće objavljivanje podataka.
“Svi podaci bi u pravilu morali biti objavljeni, o ograničenjima bi se odlučivalo od slučaja do slučaja da bi se očuvala tajnost u slučajevima poput nacionalne sigurnosti i zaštite privatnosti”, piše u izvješću koje je svojevrsni odgovor konzervativnoj vladi koja je usprkos obećanjima s kojima je dobila izbore počela štititi privatne kompanije od obveze objavljivanja podataka. Na koncu u izvješću se zaključuje da bi od travnja 2014. glavni cilj trebalo biti objavljivanje novih setova podataka, a ne puko nadopunjavanje onih već objavljenih.

Otvorenim podacima do bolje večere

restoranNije loše pročitati što neki gastronomski kritičar misli o restoranu u koji želite otići na večeru. Ako se njegovom ili njenom istančanom nepcu svidjelo što su im poslužili, lako je moguće da će se svidjeti i vama. Međutim, osim što su ponekad potplaćeni da napišu dobru recenziju, gastro kritičari imaju veliki problem. Nikad ih, ili gotovo nikada ne puštaju u kuhinje. Svatko tko je pogledao barem jednu epizodu kulinarskih emisija u kojima veliki kuhari pokušavaju popraviti poslovanje restorana vidio je što se u tim kuhinjama događa. Često su prljave, zagorjelu masnoću nisu ni pokušali očistiti desetljećima, a po podovima i zidovima šetaju pretile bube. Zato gastro kritičare ne puštaju u kuhinje. No, sanitarne inspektore moraju pustiti.

S tom činjenicom na umu okrug Wake je odlučio objaviti podatke koje prikupljaju njihovi sanitarni inspektori i ponuditi ih društvenoj mreži Yelp na kojoj se oglašavaju, između ostalog, i restorani, a korisnici mreže ih ocjenjuju i preporučuju što u njima pojesti, a što izbjegavati. Rezultat je da osim korisničkih recenzija možete vidjeti i kakvi su higijenski standardi nekog restorana prije nego što odlučite u njemu ostaviti svoj novac. Naravno, one najgore, inspekcija zatvori čim uoči da ćete iz njih vjerojatno izaći s ozbiljnim trovanjem, ali nije na odmet znati i da zaposlenici nekog lokala baš ne vole prati ruke. Tako vam otvoreni podaci mogu spasiti večer, a možda i zdravlje.

Otvorenije države su bogatije

Oxfordski institut za internet objavio je vizualizacije o stanju otvorenih podataka u 70 zemalja svijeta, uzevši u obzir volju vlada da objave sve; od redova vožnje preko rezultata izbora pa do strojno čitljivih zemljovida. Vizualizacije su bazirane na Open Data Indexu Fondacije Otvoreno znanje. Podaci nisu potpuni, ali se stalno nadopunjavaju i vrlo dobro pokazuju trendove.

indeksIz vizualizacije je vidljivo da Velika Britanija predvodi grupu najotvorenijih zemalja, a slijede je SAD, Danska, Norveška, Nizozemska i Australija.  Na začelju je, pak, Cipar s najmanje bodova na ljestvici. Vizualizacije su pretražive po svim kriterijima koje Open Data Index uzima u obzir pri rangiranju država. Hrvatska se nalazi otprilike u sredini ljestvice, a jedina država iz regije koja je bolje plasirana je Slovenija.

Washington Post je iz ove vizualizacije zaključio da postoji izravna veza između bogatstva države i otvorenosti podataka. Najbolje rezultate na ljestvici postižu najbogatije zemlje Europe i Sjeverne Amerike, dok su nerazvijenije zemlje daleko ispod njih. Osim bogatstva, važan faktor je i penetracija interneta u populaciji, pa zemlje u kojima veći postotak građana ima pristup internetu, pokazuju i više volje za otvaranjem podataka.

Aplikacijom čiste divlja odlagališta

smeceNevladina organizacija Ozon, u suradnji s Agencijom za zaštitu okoliša crnogorske vlade i UNDP-om, tijekom 2013. godine izradile su interaktivnu kartu divljih odlagališta otpada na kojoj su i građani sami mogli označavati lokacije na kojima bi primijetili ilegalno odloženo smeće. U šest mjeseci koliko se provodila kampanja prikupljanja podataka zabilježeno je čak 170 divljih odlagališta smeća. Prijave su stizale putem aplikacije CleanGreen za android mobilne uređaje, elektronskom poštom te putem formulara na internetskoj stranici. Najviše prijava stiglo je iz glavnog grada Podgorice, te iz Tivta i Kotora. Iako su lokalne vlasti sporo reagirale i nisu se pretjerano pretrgle čišćenjem divljih odlagališta nekoliko ih je ipak sanirano u Herceg Novom, Nikšiću, Cetinju i Podgorici. Kampanja će se nastaviti i dalje u smjeru podizanja svijesti građana da su i oni odgovorni za divlja odlagališta u svojoj blizini te s inzistiranjem pred lokalnim vlastima da riješe taj problem.

Pošto život?

Imate li ideju kako vizualizirati cijenu ljudskog života od antičkih vremena do danas mogli biste zaraditi 5000 dolara. Autor knjige u nastajanju „Information is Beautiful“, malo je zapeo s ovom vizualizacijom pa je objavio podatke koje je prikupio i raspisao natječaj za najbolji rad, koji će uključiti u svoju knjigu.

cijenaPodaci kojima raspolaže kreću se od cijene roblja u antičkom Egiptu kada je cijena osmogodišnjaka iznosila čak 20480 dolara, preračunato u današnju valutu i prilagođeno inflaciji, pa do 2 dolara koliko je plaćeno za djevojčicu iz Mozambika u 2012. godine. Među podacima su, osim cijene živih ljudi i naknade isplaćene za smrt. Tako se može iščitati da vojska Ujedinjenog Kraljevstva za smrt afganistanskog civila isplaćuje prosječno 2000 dolara, a za smrt svog vojnika 38 tisuća dolara.

Autor u natječaju , otvorenom do 24. ožujka, navodi da nije nužno biti dizajner da biste sudjelovali u natječaju. Dovoljno je imati izvanrednu ideju koju možete poslati nacrtanu i na salveti.