Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Category : Otvoreni podaci

Pet argumenata u prilog otvorenim podacima

Jonathan Reichental, glavni službenik za informiranje američkog grada Palo Alto, i jedan od glavnih svjetskih promotora otvorenih podataka, govorio je na prošlotjednom Structre Showu o razlozima zašto bi vlade trebale još više raditi na otvorenosti podataka.

To je ispravna stvar
„Vlada je odgovorna, njena je dužnost, da otvori podatke u korist svojih građana. Svatko od nas koji je počašćen služenjem građanima, dužan je učiniti sve što može da uprava  postane otvorenija i demokratičnija. To nije samo pitanje zakona, to je dužnost iznad zakona jer je onemogućavanje pristupa podacima prepreka demokraciji.“

Mogu promijeniti gradove i države
„Posljednjih godina konačno smo shvatili da poduzetni ljudi rade pametne stvari. Uzmu sirove podatke, iskoriste ih i od njih stvore nove mogućnosti i vrijednosti. Jedan od primjera je internetska aplikacija koja u Palo Altu  donosi sve zahtjeve za izdavanje građevinskih dozvola i gradske planove.  Poduzetnici se tako mogu uključiti u svaki aspekt tih poslova, mogu lakše nuditi svoje usluge jer imaju informaciju tko negdje nešto radi, a građani tako imaju pravodobnu informaciju što se s njihovim susjedstvom događa“ . Rosenthal je ukazao i na stotine aplikacija koje su proizašle iz vladine baze podataka data.gov.

Može promijeniti način vladanja
„To je stvar veća od tehnologije, to je proces ponovnog osmišljavanja upravljačke kulture. I vlade mogu koristiti otvorene podatke, ali moraju početi zapošljavati prave ljude, one s vještinama za budućnost.  Oni koje biramo na razne dužnosti možda toga još uvijek nisu svjesni, ali brzo će morati savladati vještine korištenja otvorenih podataka. Samo tako će moći donositi prave odluke u budućnosti.“

Nije skupo
„Svima onima koji se brinu da bi otvoreni podaci mogli nagristi njihove proračune mogu samo reći da otvaranje podataka nije skupo. Ne moraju birati između novih kola hitne pomoći i otvorenih podataka. Dapače, otvorenošću podataka može se uštedjeti značajan novac jer svi oni radni sati službenika koji odgovaraju na zahtjeve po Zakonu o pravima na pristup informacijama postaju nepotrebni“.

Mogu spasiti vaš grad
„Nema ničeg boljeg i korisnijeg od informiranih građana. Ako građani raspolažu informacijama, dužnosnici su puno pažljiviji u svom poslu. U Americi su neki gradovi već bankrotirali, propali zbog korupcije. Otvoreni podaci tu mogu napraviti čuda. Korištenjem pravih podataka mogu se izbjeći problemi za koje možda i ne znamo da postoje. „

Omidyar pokreće novi medij

pierre_omidyarOsnivač eBaya, Pierre Omidyar, odlučio je uložiti 250 milijuna dolara u novi medijski pothvat. Krajem godine već je uplatio prvu tranšu od 50 milijuna dolara za projekt koji je pokrenuo s Glennom Greenwaldom, bivšim kolumnistom britasnkog Guardiana. Tim novcem pokrenut će redakcije u New Yorku, San Franciscu i Wasshingtonu. First Look Media, kako je kompanija nazvana, trebala bi nastaviti posao koji je Greenwald radio za Guardian i naslanjati se na sve ono što je učinio na slučaju Edwarda Snowdena i tajnih dokumenata američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA), koje je ovaj zviždač objavio.

Još uvijek nije poznato kako će se ovaj medijski projekt zvati, no poznato je da će biti neprofitna organizacija te da će „snažno pratiti politiku, sport, zabavu, umjetnost i kulutru, posao, tehnologiju , te posebnu pažnju poklanjati istraživačkom novinarstvu“, stoji u objavi o pokretanju.  Uz ovaj neprofitni dio, postojat će i kompanija koja bi trebala donositi zaradu, a sav novac prikupljen preko nje koristiti će se za financiranje nezavisnog novinarstva. Na sličan način posluju i već spomenuti Guardian i Bloomberg News.

Omidyar je u projekt, osim Greenwalda, pozvao još neke novinarske zvijezde poput Jeremy Scahilla, bivšeg novinara Nationa specijaliziranog za pitanja nacionalne sigurnosti te Dana Froomkina, nekadašnjeg novinara Washington Posta i Huffington Posta.

Omidyar je pokretač i investicijske tvrke Omidyar Network, koja je od osnivanja 2004. godine  isplatila preko 290 milijuna dolara neprofitnim organizacijama koje se bave transparentnošću vlasti, ali kompanijama za koje ocijene da su društveno odgovorne. Jedan je od financijera Open Dana Institutea.  Među  prvima im je uplatio iznos od 750 tisuća dolara koji je pomogao pokretanje Instituta.

Zloupotreba otvorenih podataka

Otvoreni podaci mogu se i zloupotrijebiti, toga se barem plaše udruge građana iz Detroita, američkog grada najteže pogođenog krizom posljednjih godina.

DetroitDobar dio grada pretvorio se u pustoš kako su radnici automobilske industrije gubili posao, a tvornice se gasile. Mnogi od njih nisu više mogli plaćati hipoteke na svoje nekretnine pa su ih bili prisiljeni napustiti, a oni koji su još ostali bore se sa sve manjim plaćama i pritiskom banaka. I onda se pojavljuje baza otvorenih podataka o porezima na imovinu i ovrhama u procesu. Te podatke pruža tvrtka Loveland Technologies, odnosno njihov internetski servis Why Don’t We Own This?, ili skraćeno WDWOT?. Taj servis prati i daje informacije o aukcijama zaplijenjenih nekretnina. Njihove usluge koriste mnogi od banaka preko investitora u nekretnine pa sve do neprofitnih organizacija. Svoje usluge naplaćuju i do 10 tisuća dolara godišnje, a barataju podacima o oko 380 tisuća nekretnina samo u Detroitu.

Zašto se udruge građana plaše onoga što WDWOT? radi? Zabrinuti su jer bi njihove podatke mogli iskoristiti lihvari koji bi obiteljima čije se nekretnine nalaze pred zapljenom mogli ponuditi zajam koji više ne mogu dobiti od banke. U očaju, mnogi bi od njih mogli lako pristati i na takve pozajmice i tako upasti u još veće probleme.

„Nemamo indicija da se podaci koje pružamo zloupotrebljavaju, ali shvaćam njihovu zabrinutost. Nikad ne znate kako netko može iskoristiti informaciju“, rekao je Jerry Paffendorf, izvršni direktor Loveland Technologiesa, za Wall Street Journal.

Tvrtke budućnosti koristit će otvorene podatke

podaci„Ovo je jako uzbudljivo vrijeme za sve koji se bave otvorenim podacima. Jedna od glavnih premisa je da je moguće izgraditi održivi posao na besplatnim, otvorenim podacima. Poduzetnici stalno pronalaze nove načine korištenja podataka koji postoje već godinama. Sve veći broj kompanija koristi otvorene podatke, a takve će kompanije u sljedećih pet do deset godina biti pravilo, a ne izuzetak“, tvrdi Joel Gurin, autor knjige Open Data Now.

Istovremeno s izdavanjem knjige Gurin predvodi i projekt OpenData500, analizu najuspješnijih tvrtki koje posluju na osnovi otvorenih podataka.

„Postoje prave priče o nevjerojatnom uspjehu takvih tvrtki, poput jedne koja ima preko 200 zaposlenika i vrijednost od preko milijardu dolara, a počeli su samo koristeći besplatne izvore podataka američke vlade. Najsnažnije su one tvrtke koje analiziraju i uspoređuju otvorene podatke s podacima koji to nisu“, kaže Gurin. On očekuje da će u 2014. najveći proboj doživjeti tvrtke koje koriste podatke iz pet sektora: zdravstvo, energija, precizna agrikultura, financije i novinarstvo.

„Malo je prepreka za ulazak u ovo tržište. Po samoj definiciji otvoreni podaci su besplatni i dostupni. No, morate biti kreativni, otkriti nove načine da koristite te podatke i sintetizirate s ih s drugima“, smatra Gurin.

Koliko plaćamo za lokalnu birokraciju

Matematičar i bloger Aleksandar Hatzivelkos posegnuo je za otvorenim podacima Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku i izradio iznimno zanimljivu kartu Hrvatske. Od Ministarstva financija uzeo je proračune jedinica lokalne uprave i samouprave, a od DZS-a podatke iz posljednjeg popisa stanovništva, točnije broj stanovnika tih istih gradova i općina. Preklapajući te podatke doznao je koliko se u kojem gradu ili općini troši na plaće lokalnih službenika po glavi stanovnika, odnosno koliko svaki od nas godišnje izdvaja da bi oni imali plaće, a rezultate je objavio na svom blogu.

karta_hrvatske_place_2Iz njegovih podataka vidljivo je da su najopterećeniji stanovnici Umaga. Svaki od njih plaća 2713 kuna godišnje za zaposlenike grada. Među prvih deset najrastrošnijih gradova još su: Opatija (2150 kuna po glavi stanovnika), Rovinj (2150 kuna po glavi stanovnika), Krk (2086 kuna po glavi stanovnika), Mali Lošinj (1995 kuna po glavi stanovnika), Dubrovnik (1947 kuna po glavi stanovnika), Pazin (1927 kuna po glavi stanovnika), Zagreb (1856 kuna po glavi stanovnika), Buzet (1842 kune po glavi stanovnika), i Poreč (1824 kune po glavi stanovnika). Tu je i lista najrastrošnijih općina koju predvodi Sutivan s 2671 kunom po glavi mještanina.

Najštedljiviji su pak u općini Gradec u Zagrebačkoj županiji. Njihovi mještani godišnje izdvajaju samo 72 kune za plaće mjesne birokracije. Od  gradova najštedljivija je Pleternica sa 159 kuna po glavi stanovnika, odnosno 17 puta manje nego u Umagu.

No, ti su podaci samo početak Hatzivelkosovog projekta. Na svom blogu obećao je razraditi matematički model kojim će se potrošnja u jedinicama lokalne samouprave vezati uz njihovu veličinu te simulirati efekt spajanja jedinica lokalne samouprave.

Podaci vrijedni bilijarde dolara

McKinsey-Global-Institute-Open-Data-analysisPodaci su vrijedni, zato ih mnogi i skrivaju, međutim i otvoreni podaci imaju svoju vrijednost. Lako mjerljivu i prilično impresivnu. Prema procjenama McKinsey Global Institutea otvoreni podaci mogli bi stvoriti prihode vrijedne između 3,2 i 5,4 bilijarde dolara.

No tko zaista stvara toliko vrijednost i kako?

Prema podacima internetske stranice OpenData500.com, koja okuplja kompanije koje barataju otvorenim podacima, to može biti bilo tko – od najjednostavnijih startupa poput BillGuarda, koji analizira javne račune ne bi li otkrio potencijalne prevare, pa do već dobrano uhodanih tvrtki poput iTriage, koja odgovara korisnicima na jednostavna medicinska pitanja.

Projekt je dio šire studije koja pokušava identificirati, opisati i analizirati kompanije koje aktivno koriste državne otvorene podatke. Uz to žele i promovirati načine na koje poduzetnici koriste besplatne javne podatke u komercijalne i neprofitne svrhe, za istraživanje, odlučivanje temeljeno na podacima i rješavanje složenih problema.

„Tvrtke mogu pokrenuti isplative i uspješne poslove  iz potpuno besplatnih otvorenih podataka. Trebaju im samo dodati vrijednost idejom, analizom i korisnički sučeljem“, rekao je Joel Gurin, direktor projekta OpenData 5000.

Varanje na putnim troškovima 1848. godine

lincoln-1Scott Klein, urednik na portalu Propublica objavio je na Twitteru jedan od najstarijih američkih primjera korištenja otvorenih podataka u novinarstvu. Riječ je o tekstu iz New York Tribunea iz 1848. godine. Novinari su koristeći javne podatke otkrili da dio kongresmena lažno naplaćuje putne troškove, navika koja očito nije izumrla. Dapače proširila se po cijelom svijetu gdje god se putuje javnim novcem. Među onima koji su naplaćivali daleko veće putne troškove nego što su zaista putovali je i tadašnji republikanski zastupnik iz Illinoisa, visoki, mršavi, pomalo pogrbljeni čovjek s tugaljivim izrazom lica. Bio je to Abraham Lincoln, kasnije predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Lincoln je Kongresu naplatio troškove za 1626 prijeđenih milja, dok je taj isti put, prema poštanskim rutama, iznosio 780 milja. Time je zaradio nepripadajućih mu 676,80 dolara, nimalo bezazlena svota u to vrijeme. No kongresmena iz Illinoisa taj skandal nije spriječio da 12 godina kasnije postane predsjednik SAD i to jedan od najvećih.

Vizualizacija splitskog proračuna

OLYMPUS DIGITAL CAMERANakon interaktivne karte gradskih poslovnih prostora i stanova, o kojoj je Vjetrenjača nedavno pisala, splitska građanska incijativa s političkim ambicijama „Pametan grad“ objavila je i vizualizaciju proračuna Grada Splita za 2014. godinu. Iz jednostavne dvobojne geometrijske vizualizacije mogu se doznati odnosi među raznim rashodima, naravno i planiranim prihodima grada. Tako će u 2014. godini splitska gradska uprava najviše novca potrošiti na plaće svojih zaposlenika – nešto više od 177 milijuna kuna, a najveća sljedeća stavka na rashodovnoj strani je plaćanje raznih usluga. Prihode, pak, najvećim dijelom planiraju iz poreza i prireza na dohodak, te komunalnih naknada i doprinosa. Vizualizacija splitskog proračuna podsjeća na sličnu koju je Vjetrenjača objavila krajem 2009. godine kada je po prvi put u Hrvatskoj napravljena vizualizacija državnog proračuna. Kod kojim se splitska građanska inicijativa koristila pri izradi vizualizacije preuzet je s GitHuba, a izvorno je napisan za vizualizaciju proračuna Republike Slovenije.

Japan konačno počeo objavljivati vladine podatke

japanData.go.jp internetska je stranica koja prikuplja javno dostupne podatke ministarstava i državnih agencija japanske vlade. Beta verzija stranice pokrenuta je  20. prosinca 2013. Baze podataka 21 vladine organizacije i 567 različitih skupina dostupne su po CreativeCommons licencom. Pokretanje ove internetske stranice dio je napora iz japanske strategije za otvorenu vlast prihvaćene 2012. godine. Namjera je poticanje korištenja javnih podataka u naprednom informacijskom i telekomunikacijskom društvu. Japan, za razliku od većine drugih razvijenih država, prilično kasni s otvaranjem svojih podataka. I ova strategija nastala je na inzistiranje nevladine organizacije Open Knowledge Foundation Japan koja se od 2012. godine trudi uvjeriti vladu u potrebu otvaranja podataka. Njima su se priključili i aktivisti koji su se okupili oko ad hoc organizacije Hack for Japan, nastale u vrijeme tragičnog potresa 2011. godine. Jedan od njihovih ciljeva bio je i da se javno objave testovi krvi djece iz područja Fukushime da bi javnost doznala koliko je radijacija iz nuklearne elektrane zaista utjecala na njihovo zdravlje. Vladine organizacije tu su odbile, ali su nakon dugih pregovora ipak objavile rezultate pretraga krvi odraslih stanovnika pogođenog područja.

Istraživači će morati objaviti podatke do kojih su došli europskim novcem

Open_Data_stickersPodaci proizašli iz istraživanja koja financira Europska unija odsad će biti besplatno dostupni. Rezultat je to pilot programa Horizont 2020. Od istraživača čiji projekti su dio pilot programa morat će podatke potrebne za ocjenjivanje i potvrdu rezultata objavljivati ne samo u znanstvenim publikacijama nego i u obliku otvorenih podataka koje će moći koristiti drugi znanstvenici, poduzetnici i zainteresirani građani. U 2014. i 2015. godini takva će istraživanja dobiti oko 3 milijarde eura od Europske unije.
Europska komisija zaključila je da su sami istraživački podaci jednako vrijedni kao i publikacije pa je pokrenula eksperiment s otvorenim pristupom tim podacima. Smatraju da će pilot program Otvorenih istraživačkih podataka u znanstvenom svijetu učiniti isto što i Strategija otvorenih podataka u javnom sektoru – cilj je omogućiti dostupnost i ponovno korištenje istraživačkih podataka. U pilot programu participirat će istraživanja iz ključnih područja Horizonta 2020: buduće i nadolazeće tehnologije; istraživačke infrastrukture; informacijske i komunikacijske tehnologije, društvene promjene; čista, sigurna i efikasna energija; znanost s društvom i za društvo.

European commissioner for competion, Dutch,  Neelie Kroes„Znamo da dijeljenje i ponovno korištenje podataka ima ogromni potencijal za znanost, društvo i ekonomiju. Ovaj pilot program je naša šansa da doznamo kako se podaci mogu dijeliti između različitih disciplina“, rekla je Neelie Kroes, potpredsjednica Europske komisije za digitalnu agendu.
Projekti će moći istupiti iz pilot programa požele li štititi svoje intelektualno vlasništvo ili ako bi objavljivanje podataka iz istraživanja prouzročilo sigurnosne probleme.