Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : aplikacija

Server za Narodne novine za samo 500 kuna

rpi-myIvan Voras sa zagrebačkog FER-a, autor časopisa Mreža i član upravnog odbora Piratske stranke napravio je zanimljiv eksperiment. Odlučio je, naime, s minimalnom količinom novca i tjedan dana truda dokazati da se može napraviti bolja funkcionalnija verzija weba Narodnih novina od one službene. Računalo Raspberry Pi, koje stoji oko 500 kuna jer je riječ o smiješno malenom komadu hardvera čije performanse su slabije od mnogih današnjih pametnih telefona, iskoristio je kao server za koji je programirao web aplikaciju. Njegov program uključuje mogućnosti koje službene internetske stranice Narodnih novina ne nude. Između ostalog moguće je sačuvati pretrage, dobiti obavijest e-mailom kada se pojavi novi dokument koji odgovara sačuvanoj pretrazi, dodati bilješke o dokumentima… Nedostaje, međutim, pretraživanje po brojevima Narodnih novina te podjela na Službeni i oglasni dio na što su korisnici službenih stanica navikli i u mnogo čemu olakšava korištenje materijala. No, kako je riječ o entuzijastičnom projektu kojim se željelo dokazati da se stvari mogu napraviti jeftinije i bolje takve stvari  ne treba zamjeriti. Prema njegovim podacima Narodne novine su od 1990. godine objavile nešto preko 65 tisuća dokumenata koji u HTML obliku zauzimaju manje od 1.7 GB memorije. Sam Voras kaže da ne zagovara ovakvu drastičnu štednju na opremi, ali da je želio pokazati da se ne mora razmišljati ni megalomanski kada se nabavlja hardver za državne institucije, te da postoji značajan prostor za štednju ako se malo pusti mašti na volju. Iako je cijela aplikacija na Internet povezana putem njegove kućne ADSL veze i sam „server“ je smješten na radnom stolu u funkcionalnosti aplikacije to se ne primjećuje. Vrijeme odaziva je sasvim pristojno i do dokumenata se dolazi brzo i jednostavno. Dodatne tehničke detalje možete pročitati na Vorasovom blogu.

Policijski super kombi protiv smartphonea

superkombiKrajem 2013. godine hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova kupilo je “super kombi” vrijedan 1,3 milijuna kuna. Kombi je opremljen s četiri kamere i računalnim sustavom koji automatski iščitava brojeve registarskih pločica automobila te provjerava je li njihov vozač tražen zbog nekih prekršaja ili kaznenih djela. Vrijedan je to alat u borbi protiv višestrukih prekršitelja i kriminalca. No, pomalo je skup.
Šef policije u američkom gradu Rochesteru, koji ima oko 100 tisuća stanovnika, odlučio se za nešto jeftinije rješenje. Svojih 160 policajaca opremio je pametnim telefonima s instaliranom aplikacijom koja u osnovi radi isto što i silna tehnologija ugrađena u hrvatski “super kombi”. Sustav je nazvan InfoSphere Identity Insight. Sustav radi na normalnoj običnoj mobilnoj mreži i policajcu na terenu dostavlja sve podatke o vozilu, vlasniku i njegov eventualnom dosjeu u roku od pet do 15 sekundi. Tu sličnost s “super kombijem” prestaje jer se rochesterskim policajcima dostavljaju i podaci o svima koji su ikada zabilježeni da su se vozili tim automobilom, a ako neki od njih imaju dosje stižu i podaci o njihovim poznatim sudruzima u zločinu.
Rochesterska aplikacija izrađena je na IBM –ovoj platformi, a policajci su na korištenje dobili Samsung Galaxy Note 3.

Otvorenim podacima do jeftinijeg goriva

unnamedNije prošlo puno vremena otkako su naftne kompanije dobile odriješene ruke pri kreiranju cijena goriva na crpkama koji im omogućuje da svakodnevno, pa i više puta dnevno, mijenjaju cijene dok nismo dobili aplikaciju koja nam omogućuje da u svakom trenutku provjerimo na kojoj nam se crpki najviše isplati točiti gorivo.  Dobar je to primjer iskorištavanja otvorenih podataka, a kreirao ju je Nikola Strahija iz Čakovca.

Trenutno su podržani distributeri INA, Petrol, Crodux (OMV), AdriaOIL, LukOil i Tifon, a od vrsta goriva Benzin 95, Benzin98/100, Dizel, EuroDizel, LPG i Loživo Ulje.

Aplikacija je za sada dostupna samo na Android uređajima, a korisnici su je ocijenili visokom četvorkom. Pomoću GPS-a aplikacija pronalazi 50 najbližih crpki i donosi njihove cijene goriva, a ako niste zadovoljni s njihovom ponudom ili želite doznati kakve su cijene u drugim mjestima jednostavnim pomicanjem zemljopisne karte možete pronaći i udaljenije crpke. Također, moguće je i slanje ažuriranih cijena, ako su se promijenile od posljednjeg osvježavanja podataka. Aplikacija je dostupna na Google Playu i besplatna je.

Pridružite se natjecanju Aplikacije za Europu

Razvijate aplikaciju baziranu na otvorenim podacima? Apps for Europe započeo je s natjecanjem za najbolju europsku aplikaciju koja se može pretvoriti u održivi i isplativi posao.  Iako je natjecanje prvenstveno namijenjeno iskusnim razvojašima prijaviti se može svatko, dovoljno je ispuniti online obrazac za što imate još dva dana vremena – do 7. veljače.  Pobjednici će biti proglašeni na skupu FutureEverything  u Manchesteru od 27. ožujka do 1. travnja.

future1Uvjeti su da vaša aplikacija koristi barem jedan izvor otvorenih podataka iz bilo koje od zemalja Europe i da je barem u fazi funkcionalnog prototipa. Kriteriji za ocjenjivanje aplikacije su jednostavnost korištenja, donosi li dobrobit društvu, originalnost, poslovna vrijednost i potencijalni profit, pokazuje li vrijednost otvorenih podataka te na koncu možete li, odnosno tim, aplikaciju razviti do kraja.

Nagrada za najbolje je pozivnica za FutureEverything festival na kojem ćete svoju aplikaciju moći predstaviti poslovnim ljudima, predstavnicima vlada, investitorima i kompanijama zainteresiranima za otvorene podatke. Potencijalna vrijednost europskih otvorenih podataka mjeri se u milijardama eura. Prijavom na ovo natjecanje možda osvojite svoj dio tog kolača.

Trošenje novca

U novinama se često može pročitati da je neko državno tijelo, agencija ili lokalna uprava potrošila toliko i toliko milijuna kuna na nešto. Za većinu nas, te su brojke toliko velike da ne možemo uopće zamisliti što se sve tim novcem može napraviti. Ponekad novinari pokušaju te astronomske brojke, najčešće neprecizno, preračunati u broj dječjih vrtića koji bi se mogli izgraditi ili nešto slično što bi moglo izazvati emocije kod čitatelja. Problem je što se cijene tih dječjih vrtića od novine do novine, pa čak i od članka do članka istog autora drastično razlikuju. Najčešće ovise o tome koji je rezultat iz Google pretraživanja autor uzeo kao relevantan.

Open Knowledge Fonudation i Juornalism++ proizveli su aplikaciju Spending Stories koja uspoređuje iznos u dolarima, funtama i eurima sa stvarnom potrošnjom britanske vlade. Aplikacija omogućuje smještanje tih velikih iznosa u stvarni kontekst i omogućuje korisnicima da shvate kako se njihov novac zaista troši.

spendingU nedostatku takvog alata za hrvatski proračun, mi smo unijeli iznos od 48 milijuna kuna (6,4 milijuna eura), koliko je vlada namijenila za održavanje referenduma o definiciji braka, da bismo vidjeli što britanska vlada napravi s tim novcem. Doznali smo da 47 milijuna kuna iznosi 89% programa za obroke u školama, programa sufinanciranja iz državnog proračuna, ali i samo 2% novca potrošenog na proslavu rođenja kraljevske bebe.

Bezazleni i izuzetno korisni podaci

Prateći novosti iz tehnologije, svatko je prije ili kasnije naletio na termin „otvoreni podaci“. U osnovi radi se o podacima koje svatko slobodno može koristiti kako želi, bez ograničenja i kontrole. Uglavnom se radi o podacima koja prikupljaju državna upravna tijela i  otvorenost takvih podataka najčešće proizlazi iz neke od inačica Zakona o pravo na pristup informacijama. Još 1955. godine znanstvena se zajednica složila da bi podaci morali biti objavljivani u strojno čitljivim formatima jer jedino tako se velikoj količini podataka može efikasno dati smisao. Državama je trebalo puno više vremena da shvate nužnost objavljivanja strojno čitljivih podataka, a nekima, unatoč eksploziji IT-a, to još uvijek nije do kraja sjelo.  Prema podacima se ponašaju izuzetno zaštitnički zamišljajući svakojake nesreće koje ih mogu snaći. Takav pristup je u temelju pogrešan – objavljivanjem otvorenih podataka ne otkriva se ništa što bi trebalo biti tajno.  Ne radi se ni o kakvim popisima obavještajaca, tajnim tehnikama praćenja ili potencijalno opasnim znanjima. To su podaci, koji ako ih se pametno upotrijebi,  samo olakšavaju život građanima.

donteat

Jedan od takvih primjera je aplikacija DontEat.at koju je kreirao Max Stoller. Njegova aplikacija kombinira informacije iz baze otvorenih podataka grada New Yorka o kršenju zdravstvenih pravilnika i zakona u ugostiteljskim objektima s geolokacijskom uslugom Foursquare. Jednostavno, u prolazu vam njegova aplikacija kaže koliko je ili je li uopće sigurno jesti u restoranu pokraj kojeg prolazite. Kada je svoju aplikaciju, koja je pohvaljena na natjecanju u izradi aplikacija koje koriste otvorene podatke New Yorka, želio proširiti i na druge gradove, Stoller se našao pred uobičajenim problemom  – različiti gradovi podatke čuvaju u različitim formatima ili prikupljaju i objavljuju različite vrste podataka pa ih je gotovo nemoguće ujediniti. Podaci su tu, otvoreni su, ali još nisu postali „pametni podaci“.

dirtykitchen

U osnovi se o takvim, benignim, ali izuzetno korisnim informacijama radi. Naravno da se najviše buke diže oko podataka o potrošnji proračunskog novca ili potragom za korupcijskim matricama u podacima javnih službi. No i ovakva aplikacija može u tome pomoći. Dovoljno je da se netko zapita: “Pa kako je taj restoran još uvijek otvoren nakon što je u njemu zabilježeno toliko prekršaja?“.