Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : Hrvatska

Otvorenije države su bogatije

Oxfordski institut za internet objavio je vizualizacije o stanju otvorenih podataka u 70 zemalja svijeta, uzevši u obzir volju vlada da objave sve; od redova vožnje preko rezultata izbora pa do strojno čitljivih zemljovida. Vizualizacije su bazirane na Open Data Indexu Fondacije Otvoreno znanje. Podaci nisu potpuni, ali se stalno nadopunjavaju i vrlo dobro pokazuju trendove.

indeksIz vizualizacije je vidljivo da Velika Britanija predvodi grupu najotvorenijih zemalja, a slijede je SAD, Danska, Norveška, Nizozemska i Australija.  Na začelju je, pak, Cipar s najmanje bodova na ljestvici. Vizualizacije su pretražive po svim kriterijima koje Open Data Index uzima u obzir pri rangiranju država. Hrvatska se nalazi otprilike u sredini ljestvice, a jedina država iz regije koja je bolje plasirana je Slovenija.

Washington Post je iz ove vizualizacije zaključio da postoji izravna veza između bogatstva države i otvorenosti podataka. Najbolje rezultate na ljestvici postižu najbogatije zemlje Europe i Sjeverne Amerike, dok su nerazvijenije zemlje daleko ispod njih. Osim bogatstva, važan faktor je i penetracija interneta u populaciji, pa zemlje u kojima veći postotak građana ima pristup internetu, pokazuju i više volje za otvaranjem podataka.

CodeAcross u Zagrebu

code_across_america_newsletter_bannerManifestacija CodeAcross Hrvatska 2014. će se održati 21. i 22. veljače u Chilloutki u Zagrebu, Ilica 15/1. Kako sami organizatori kažu, manifestacija je „slavlje građanskih inovacija“, a pošto se održava istovremeno s međunarodnim danom otvorenih podataka, tema događanja biti će „Više od transparentnosti“. Želja organizatora nije samo natjerati vladu da otvara sve više i više podataka, nego da se podaci koriste u opće dobro. Na CodeAccrosu predavanja će održati Tomislav Vračić iz Uprave za e-Hrvatsku Ministarstva uprave RH, Igor Vidačak; ravnatelj Ureda za Udruge, Anamarija Musa; povjerenica za informiranje iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, Katarina Ott; ravnateljica Instituta za javne financije, Louise Crow; developerica MySocietya te Miroslav Schlossberg iz Open Zagreba.

Neki od projekata o kojima će se raspravljati su: Otvoreni incidenti – pokušaj uključivanja građana u rad novinara i policije u potrazi za podacima o kriminalu; Otvorena sanitarna inspekcija; Izgradnja web aplikacije za aktivnu participaciju; Otvoreni proračuni; Otvorena imovina…

Za sudjelovanje na CodeAcrossu možete se besplatno prijaviti.

Koliko plaćamo za lokalnu birokraciju

Matematičar i bloger Aleksandar Hatzivelkos posegnuo je za otvorenim podacima Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku i izradio iznimno zanimljivu kartu Hrvatske. Od Ministarstva financija uzeo je proračune jedinica lokalne uprave i samouprave, a od DZS-a podatke iz posljednjeg popisa stanovništva, točnije broj stanovnika tih istih gradova i općina. Preklapajući te podatke doznao je koliko se u kojem gradu ili općini troši na plaće lokalnih službenika po glavi stanovnika, odnosno koliko svaki od nas godišnje izdvaja da bi oni imali plaće, a rezultate je objavio na svom blogu.

karta_hrvatske_place_2Iz njegovih podataka vidljivo je da su najopterećeniji stanovnici Umaga. Svaki od njih plaća 2713 kuna godišnje za zaposlenike grada. Među prvih deset najrastrošnijih gradova još su: Opatija (2150 kuna po glavi stanovnika), Rovinj (2150 kuna po glavi stanovnika), Krk (2086 kuna po glavi stanovnika), Mali Lošinj (1995 kuna po glavi stanovnika), Dubrovnik (1947 kuna po glavi stanovnika), Pazin (1927 kuna po glavi stanovnika), Zagreb (1856 kuna po glavi stanovnika), Buzet (1842 kune po glavi stanovnika), i Poreč (1824 kune po glavi stanovnika). Tu je i lista najrastrošnijih općina koju predvodi Sutivan s 2671 kunom po glavi mještanina.

Najštedljiviji su pak u općini Gradec u Zagrebačkoj županiji. Njihovi mještani godišnje izdvajaju samo 72 kune za plaće mjesne birokracije. Od  gradova najštedljivija je Pleternica sa 159 kuna po glavi stanovnika, odnosno 17 puta manje nego u Umagu.

No, ti su podaci samo početak Hatzivelkosovog projekta. Na svom blogu obećao je razraditi matematički model kojim će se potrošnja u jedinicama lokalne samouprave vezati uz njihovu veličinu te simulirati efekt spajanja jedinica lokalne samouprave.

Interaktivna statistička karta Hrvatske

Institut sinergije znanosti i društva izradio je HRstat, interaktivnu kartu Hrvatske iz koje se zasad mogu iščitati podaci o starosti stanovništva. Izvor demografskih podataka je posljednji popis stanovništva, proveden 2011. godine. U planu je da se podaci dopune rezultatima referenduma koji će se održati 1. prosinca. Projekt je još uvijek u radnoj (1.0.0) verziji i primjetne su manje, lako otklonjive, nefunkcionalnosti.

hrstat„Projekt je neprofitnog karaktera, a nastao je uslijed sve učestalije potrebe Instituta za pregledom raznih podataka po općinama i gradovima Hrvatske, kao i po naseljima, županijama i gradskim četvrtima Zagreba. Budući da u Hrvatskoj ne postoji javno dostupan online servis koji bi jednostavno i zorno prikazivao takve podatke, odlučili smo izraditi vlastiti alat za interaktivnu mapu Hrvatske. Podatke prikupljamo iz izvora poput Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Državnog izbornog povjerenstva… Usprkos tome što je još u vrlo ranoj fazi razvoja – dostupan je vrlo ograničen skup podataka i opcija, vizualni identitet i baza podataka su još u fazi izrade, a interaktivne mape po županijama i naseljima još nisu pokrenute. Ali sve to je u planu i vremenom će se implementirati.“, poručuju iz Instituta.

Institut sinergije znanosti i društva ili kako sami sebe nazivaju S3I je nevladina i neprofitna organizacija koja se zalaže za potporu visokokvalitetnim istraživanjima od kojih bi koristi trebalo imati cijelo društvo. Za sebe kažu da su mjesto slobodne razmjene ideja, nezavisnog i kreativnog razmišljanja. Novoj generaciji intelektualaca žele omogućiti izgradnju mosta prema poslovnom svijetu.

I još jedan index

Sve je veći broj vlada koje su se obvezale otvarati podatke javnosti, no pravo je pitanje koliko je ključnih informacija zaista objavljeno. Jesu li podaci pravno i tehnički korisni građanima, nevladinim udrugama i može li poslovni svijet iskoristiti sve njihove dobrobiti? Koje su zemlje najotvorenije, a koje zaostaju u oslobađanju podataka. Open Data Index (Index otvorenih podataka) razvijen je da bi pomogao odgovoriti na ta pitanja prikupljajući i prezentirajući informacije o stanju otvorenosti podataka te da pokrene dijalog između građana i vlada.
Open Data Index procjenjuje stanje otvorenih podataka vlada širom svijeta  i za sada ima podatke o 70 zemalja. Prema njihovim kriterijima najotvorenije je Ujedinjeno Kraljevstvo s 940 bodova, a slijede ga Sjedinjene Američke Države s 870 bodova i Danska s 835 bodova. Na dnu ljestvice je Cipar sa samo 30 bodova, a tek nešto bolji su Sveti Kitts i Nevis s 85 bodova i Britanski Djevičanski Otoci koji su jedva prikupili 125 bodova. Hrvatska se nalazi po sredini s 445 bodova, pet više od Japana koji ima jednako koliko i Srbija. Slovenija, pak, ima 485 bodova i nalazi se neposredno iznad Švicarske.

indexOcjenjuju se podaci iz kategorija: vozni redovi, javni proračuni, javna potrošnja, rezultati izbora, registri tvrtki, državni zemljovidi, državne statistike, zakonodavstvo, poštanski brojevi, emisija zagađivača.
Po ovom indexu Hrvatska je najlošije rezultate postigla po kriteriju javnosti javne potrošnje i poštanskih brojeva. Potonje je problematično jer poštanskim brojevima, gradovima i ulicama još uvijek nisu pridružene zemljopisne duljine i širine u javno dostupnom registru. Što se potrošnje tiče, Hrvatskoj se zamjera što ne postoji registar svih plaćanja iz državnog proračuna nego samo podaci o sklopljenim ugovorima.
Bodovi se na ovoj ljestvici kreću od 0 do 30 ovisno o procijenjenoj važnosti kriterija. Tako se primjerice za samo postojanje podataka dobije 5 bodova, za ažurnost podataka 10 bodova, za besplatnu dostupnost 15, a za dostupnost po definicije Otvorene licence 30 bodova.

Savjetovanje OGP

Concept image of the six most common questions and answers on a signpost.

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske objavio je poziv na javno savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana za provedbu inicijative za otvorenu vlast za razdoblje od 2014. do 2016. godine. U prijevodu s birokratskog pozivaju sve zainteresirane da predlože koje bi podatke Vlada trebala objavljivati u sljedeće dvije godine i koje bi mjere morala poduzeti da građanima omogući pristup informacijama i podacima. Udruga Vjetrenjača već je poslala svoj prijedlog i on je uvršten u Dokument za savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana. Predložili smo da se na vrh liste prioriteta postavi omogućavanje kontinuiranog uvida u sve platne transakcije državnog proračuna u realnom vremenu. Vjerujemo da svi građani imaju pravo znati na što se troši njihov novac i da to ne trebaju saznati jednom godišnje pri šturom izvješću o ostvarivanju proračuna nego odmah, svakoga dana, čim se neki novac potroši. Uz Vjetrenjaču svoje su prijedloge poslali Transparency International Hrvatska i GONG.

Open_Government_Partnership

Javno savjetovanje dio je obveza koje je RH preuzela kao članica Partnerstva za otvorenu vlast, međunarodnog udruženja koje se zalaže za slobodan pristup podacima i transparentnu vlast. Ovo će biti drugi akcijski plan koji Vlada prihvaća, a prvi je donesen po pristupanju Partnerstvu 2012. i vrijedi do kraja ove godine. Prema izvješću o provedbi Akcijskog plana objavljenom u rujnu od 33 aktivnosti na koje se Vlada obvezala, njih 11 je u potpunosti provedeno, provedba 19 aktivnosti je u tijeku, a tri aktivnosti su samo djelomično provedene. Te posljednje tri tiču se objavljivanja podataka o državnom proračunu. Iako po tim aktivnostima  kasnimo ipak smo prema podacima International Budget Partnershipa među državama s najotvorenijim proračunima.  Do ožujka 2014. godine Vlada je dužna izraditi novi Akcijski plan u koji će biti uključen i dio, ili svi, prijedlozi koji pristignu na savjetovanje. Javno savjetovanje otvoreno je do 11. studenog , a obrasce i popis prijedloga možete pronaći na stranicama Ureda za udruge.