Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : lokalna uprava

Koliko plaćamo za lokalnu birokraciju

Matematičar i bloger Aleksandar Hatzivelkos posegnuo je za otvorenim podacima Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku i izradio iznimno zanimljivu kartu Hrvatske. Od Ministarstva financija uzeo je proračune jedinica lokalne uprave i samouprave, a od DZS-a podatke iz posljednjeg popisa stanovništva, točnije broj stanovnika tih istih gradova i općina. Preklapajući te podatke doznao je koliko se u kojem gradu ili općini troši na plaće lokalnih službenika po glavi stanovnika, odnosno koliko svaki od nas godišnje izdvaja da bi oni imali plaće, a rezultate je objavio na svom blogu.

karta_hrvatske_place_2Iz njegovih podataka vidljivo je da su najopterećeniji stanovnici Umaga. Svaki od njih plaća 2713 kuna godišnje za zaposlenike grada. Među prvih deset najrastrošnijih gradova još su: Opatija (2150 kuna po glavi stanovnika), Rovinj (2150 kuna po glavi stanovnika), Krk (2086 kuna po glavi stanovnika), Mali Lošinj (1995 kuna po glavi stanovnika), Dubrovnik (1947 kuna po glavi stanovnika), Pazin (1927 kuna po glavi stanovnika), Zagreb (1856 kuna po glavi stanovnika), Buzet (1842 kune po glavi stanovnika), i Poreč (1824 kune po glavi stanovnika). Tu je i lista najrastrošnijih općina koju predvodi Sutivan s 2671 kunom po glavi mještanina.

Najštedljiviji su pak u općini Gradec u Zagrebačkoj županiji. Njihovi mještani godišnje izdvajaju samo 72 kune za plaće mjesne birokracije. Od  gradova najštedljivija je Pleternica sa 159 kuna po glavi stanovnika, odnosno 17 puta manje nego u Umagu.

No, ti su podaci samo početak Hatzivelkosovog projekta. Na svom blogu obećao je razraditi matematički model kojim će se potrošnja u jedinicama lokalne samouprave vezati uz njihovu veličinu te simulirati efekt spajanja jedinica lokalne samouprave.

My society

emptyU cijelom svijetu pristup političarima, postavljanje pitanja ili jednostavno rješavanje komunalnih problema kompliciran je i težak zadatak. Mnoštvo birokratskih pravila čije je često jedina svrha da onemoguće ili otežaju pristup građana  procesu odlučivanja izazovi su s kojima se ljudi posvuda susreću. U prevladavanju prepreka čestu im pomažu nevladine organizacije zainteresirane za transparentniji otvorenije društvo.

Jedna od takvih nevladinih organizacija My Socitey (Moje društvo) posvećena je osnaživanju građana i njihovom uključivanju u proces odlučivanja. Iako joj je sjedište u  Ujedinjenom Kraljevstvo ima podružnice u Keniji i Estoniji, a otvorena je za pristup i novim članicama kojima pomaže u kreiranju alata za kontroliranje političara od lokalnog nivoa naviše.

Jedan od najpopularnijih njihovih alata je Fix My Street (Popravi moju ulicu) na kojoj građani mogu prijaviti rupe na cestama, grafite koje treba očistiti, zatražiti postavljanje javne rasvjete… Prosječno u jednom mjesecu riješe preko četiri tisuće prijavljenih problema, a tjedno im građani prijave malo manje od dvije tisuće želja i prifixstreetjedloga. Fix My Street obrađuje prijave, prosljeđuje ih nadležnim tijelima lokalne uprave te provjeravaju jesu li i kako postupili po njima. Sam proces prijave problema izuzeto je jednostavan, a uključuje unošenje adrese i poštanskog broja i kratak opis onoga što bi trebalo riješiti. Sve ostalo je posao udruge. Udruga je trenutno u procesu razvoja aplikacija za iOS, Android i Nokijin Ovi operativni sustav kako bi građani mogli s  ulice slati primjedbe čim primijete neki problem. Slično je rješenje primijenjeno i kod aplikacije MojZagreb preko koje se mogu prijaviti komunalni problemi i dobiti obavijesti kada će, kako i hoće li uopće biti riješeni. Na Zagrebačkoj inačici “fix my street” postoji nekoliko stotina zapisa, mogućnost preuzimanja iOS i Android aplikacije, no čini se kako ovu aplikaciju najviše koriste same službe da bi se pohvalile što su učinile.

Osim lokalnih pitanja My Society se bavi i pravom na pristup informacijama preko svojih stranica What Do They Know. Preko njih se mogu poslati zahtjevi impresivnom broju od 15,388 organizacija, javnih poduzeća i tijela vlasti. Zahtjevi ili pitanja se po obradi objavljuju kao i odgovori čim pristignu. Javna objava zahtjeva ili pitanja moćan je alat za prisiljavanje institucija na odgovaranje. Izravno poslane upite pojedinaca lako mogu ignorirati, ali ako su objavljeni te ako se za njih zainteresira veći broj građana pritisak postaje sve veći i na koncu ih prisili da odgovore.

Pkerumraćenje rada parlamentarnih zastupnika također je jedna od aktivnosti kojom se bavi My Society. U tu su svrhu kreirali stranice They Work for You (Oni rade za vas) preko kojih se može pratiti rad zastupnika, za koje su zakone i kako glasali, koje su prijedloge podnijeli u parlamentu. Iako je britanski parlamentarni sustav poprilično drugačiji od onog u regiji njihova iskustva i alati su itekako primjenjivi. Zainteresirani mogu odabrati zastupnika čiji rad žele pratiti,  kontaktirati ih, tražiti od njih odgovore ili promjenu stava. They Work for You rad zastupnika prati ne samo na plenarnim sjednicama nego i u odborima. Zainteresirani mogu dobiti izvještaj o tome što je točno njihov zastupnik govorio i kako je glasao. Svrussia-2a izvješća zainteresiranima

Praksa u regiji je bitno drugačija i netransparentnija. Tako primjerice Hrvatski Sabor po završetku svake sjednice objavljuje zapisnike, ali u njima se navodi samo tko se javio za riječ, a ne što je govorio; koji je rezultat glasanja, a ne i kako je koji zastupnik glasao o pojedinom zakonu.

U Srbiji je Narodna Skupština uz pomoć Američke agencije za međunarodni razvoj i Nacionalnog demokratskog instituta otvorila pet Kancelarija za komunikacuju narodnih poslanika sa građanima. U njima zastupnici s područja na kojima su otvorene primaju građane. Većina kancelarija otvorena je svakog radnog dana po nekoliko sati dok se u nekima građani primaju samo jednom mjesečno.