Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : NSA

Zaigravanje vlade

U ožujku 2010. godine Federalna komisija za komunikacije Sjedinjenih Američkih Država, Kongresu je poslala plan koji je trebao osigurati da svaki Amerikanac ima pristup širokopojasnom internetu. Jedna od glavnih sastavnica tog plana je ideja da prioritet u ostvarivanju projekta imaju djeca, odnosno da se svakom djetetu omogući brza internetska veza, da se svako dijete zna koristiti internetom kada završi školu te da se u ruralna područja dovede internetska veza barem u škole i knjižnice.

gameificationAmerička vlada puno pažnje posvećuje djeci i manje – više sva njena tijela imaju posebne odjeljke posvećene djeci na svojim internetskim stranicama. Izuzetak nije ni sada već zloglasna NSA, Nacionalna sigurnosna agencija. Pod naslovom CryptoKids (KriptoKlinci) krije se pravo malo carstvo igara kroz koje se djeca poučavaju sigurnosti na internetu, a usput mogu naučiti i podosta matematike i povijesti. No, to nije samo igra. Posebni odjeljci za djecu dio su ideje o „zaigravanju vlade“ (gameification of government). Vjeruje se, naime, da ako djeca u ranoj dobi počnu posjećivati vladine servise da će u budućnosti biti zainteresirana što vlada radi i da će im biti samorazumljivo da i sami sudjeluju u procesu donošenja odluka, izborima, da će biti svjesniji građani. Tako kroz igru američka vlada zapravo provodi građanski odgoj.

Amerikanci uspjeli doznati kako obavještajci tumače Patriotski zakon

2

 

Direktor američke obavještajne zajednice,  James Clapper, pustio je u javnost stotine stranica dotad tajnih dokumenata o vladinoj interpretaciji Patriotskog zakona i načinima na koje je Nacionalna sigurnosna agencija koristila i prikupljala podatke o telefonskim razgovorima američkih državljanja. Na objavu ga je prisilila odluka suda u parnici koju je na temelju Zakona o slobodi informacija pokrenula Fundacija Elektronska Granica (EFF).

 

Dokumenti su dostupni na tumblr mikroblogu Ureda Direktora Nacionalne obavještajne zajednice i vrijedi ponoviti da je riječ o dokumentima koji objašnjavaju kako obavještajne službe tumače zakon što je donedavno, gotovo 12 godina, bila strogo čuvana tajna.

Službeno, američki obavještajci tvrde da su dokumente objavili jer im je tako naredio predsjednik Barack Obama u želji da djelovanje NSA učini transparentnijim. U EFF-u, pak, tvrde da su to napravili tek nakon sudske presude, odnosno suđenja koje je potrajalo pune dvije godine. Dok Edward Snowden nije objavio tajne prakse obavještajaca administracije se, tvrde u EFF-u, rukama i nogama borila protiv ne samo objave dokumenata, nego nisu željeli ni otkriti koliko tih dokumenata uopće ima. I sam njihov broj proglasili su najstrože čuvanom tajnom. Svoj stav o zabrani pristupa dokumentima, koje su na koncu ipak morali objaviti, branili su tvrdnjom da bi oni „predstavljali ozbiljnu i iznimno tešku opasnost za nacionalnu sigurnost SAD-a“.

1.

No, sud je ipak popustio pred zahtjevom da građani imaju pravo znati kako vlada tumači zakon te da je to znanje vitalno za održanje demokracije. Uz to  sud je ocijenio da NSA nije imala „suvisle i objašnjive razloge“ za veliku većinu od 17 tisuća telefonskih brojeva koje je držala pod konstantnim nadzorom. Takva sudska odluka i ne čudi jer su iz NSA-e priopćili da sudu i nisu mogli objasniti razloge za nadzor tih brojeva jer nitko u samoj agenciji „u potpunosti ne razumije kako sustav nadzora radi“. Tužbu protiv NSA-e potpomogao je i James Sensenbrenner, republikanac koji je za administraciju Obaminog prethodnika Georga Busha i kreirao sporni Patriotski zakon.

Nikada mi nije bila namjera da se zakon koristi na ovakav način“, ustvrdio je.

3

Krajem kolovoza, pak, senatorica Dianne Feinstein, predsjednica Obavještajnog odbora, otkrila je da su zaposlenici NSA-e špijunirali vlastite supružnike koristeći se resursima agencije te da je u posljednjih godinu dana NSA prekršila pravila o privatnosti u nešto manje od 3000 slučajeva. Na sreću utvrdilo se da je većina tih prekršaja bila nenamjerna.