Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : otvorena vlast

Zaobilaženje problema privatnosti

summitPrivatnost, nadzor i zatvaranje političkog prostora pred aktivistima koji se bore za otvorenost i transparentnost, u mnogim zemljama bile su vruće teme londonskog samita Partnerstva za otvorenu vlast koje su predstavnici država uglavnom zaobilazili. Udruge civilnog društva reagirale su na takvo ponašanje otvorenim pismom upozoravajući na premalo pažnje koje je tim pitanjima posvećeno na samitu što bi, smatraju, moglo unazaditi cijeli proces borbe za otvorenu vlast, javlja TechPresident.

U pismu upozoravaju da „vlade mnogih zemalja članica rutinski presreću i zadržavaju komunikaciju građana, to čine u tajnosti s malo ili potpuno bez smislenog nadzora. Takve prakse, navodno, uključuju i rutinsku razmjenu „inozemnih“ podataka o praćenju zaobilazeći domaće zakone koji ograničavaju vladine mogućnosti špijuniranja vlastitih građana“. Također, pozivaju sve članice Partnerstva da naprave tri stvari:

  1. Unaprijede postojeće zakone o privatnosti i ljudskim pravima u svjetlu novih tehnologija nadzora otkrivenih ove godine,
  2. U svoje planove za Partnerstvo uvrste reviziju postojećih zakona i pokrenu reforme za regulaciju nužne, legitimne i razmjerne državne upletenosti u nadzor komunikacija,
  3. Jamče slobodu tiska i da zaštite zviždače koji zakonito razotkrivaju zlouporadu državnne moći.

„Dva su razloga za zabrinutost. Prvi je taj što dio članica Partnerstva ne poštuje osnovna ljudska prava, a drugi  da države koje su napredne u poštivanju prava masovno krše prava svojih građana na privatnost. Partnerstvo se o tome mora očitovati ako želi imati ikakav legitimitet.“, rekla je Helen Darbishire, direktorica nevladine udruge Access Info Europe.

Savjetovanje OGP

Concept image of the six most common questions and answers on a signpost.

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske objavio je poziv na javno savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana za provedbu inicijative za otvorenu vlast za razdoblje od 2014. do 2016. godine. U prijevodu s birokratskog pozivaju sve zainteresirane da predlože koje bi podatke Vlada trebala objavljivati u sljedeće dvije godine i koje bi mjere morala poduzeti da građanima omogući pristup informacijama i podacima. Udruga Vjetrenjača već je poslala svoj prijedlog i on je uvršten u Dokument za savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana. Predložili smo da se na vrh liste prioriteta postavi omogućavanje kontinuiranog uvida u sve platne transakcije državnog proračuna u realnom vremenu. Vjerujemo da svi građani imaju pravo znati na što se troši njihov novac i da to ne trebaju saznati jednom godišnje pri šturom izvješću o ostvarivanju proračuna nego odmah, svakoga dana, čim se neki novac potroši. Uz Vjetrenjaču svoje su prijedloge poslali Transparency International Hrvatska i GONG.

Open_Government_Partnership

Javno savjetovanje dio je obveza koje je RH preuzela kao članica Partnerstva za otvorenu vlast, međunarodnog udruženja koje se zalaže za slobodan pristup podacima i transparentnu vlast. Ovo će biti drugi akcijski plan koji Vlada prihvaća, a prvi je donesen po pristupanju Partnerstvu 2012. i vrijedi do kraja ove godine. Prema izvješću o provedbi Akcijskog plana objavljenom u rujnu od 33 aktivnosti na koje se Vlada obvezala, njih 11 je u potpunosti provedeno, provedba 19 aktivnosti je u tijeku, a tri aktivnosti su samo djelomično provedene. Te posljednje tri tiču se objavljivanja podataka o državnom proračunu. Iako po tim aktivnostima  kasnimo ipak smo prema podacima International Budget Partnershipa među državama s najotvorenijim proračunima.  Do ožujka 2014. godine Vlada je dužna izraditi novi Akcijski plan u koji će biti uključen i dio, ili svi, prijedlozi koji pristignu na savjetovanje. Javno savjetovanje otvoreno je do 11. studenog , a obrasce i popis prijedloga možete pronaći na stranicama Ureda za udruge.

Samit

Više od tisuću delegata sastat će se 31. listopada u Londonu na 3. godišnjem samitu Partnerstva za otvorenu vlast. Delegati iz nešto više od 60 zemalja, među kojima je i Hrvatska, dva dana će raspravljati o smjeru kojim države moraju krenuti po pitanju slobode pristupa informacijama. Partnerstvo je osnovano 2011. godine, a Londonski je samit prilika za osnaživanje pokreta te za sustavan pregled svega što je dosad napravljeno kao i za stvaranje novog, još ambicioznijeg plana.

Members_of_Open_Government_Partnership_chart-640x374_0

Sudionici samita iz udruga civilnog društva, poslovnog svijeta i vlada, podijelit će iskustva svojih država i primjere kako otvorenost može poboljšati javne usluge, pokrenuti gospodarski rast, smanjiti siromaštvo i korupciju, te vratiti povjerenje javnosti u vlast.

Od svih vlada koje će prisustvovati londonskom sastanku, očekuje se da predstave što ambicioznije planove  i pokažu svoju predanost ciljevima Partnerstva. U Partnerstvo će biti primljene i nove zemlje članice, a na sastanku će biti predstavljeno pet novih tematskih radnih grupa, četiri multilateralna partnerstva i biti će proglašeno natjecanje za novu Nagradu za otvorenu vlast.

Britanski premijer David Cameron na ovogodišnjem sastanu G8 obećao je da će se pod njegovim domaćinstvom OGP „zalagati za revoluciju u transparentnosti u svakom kutku svijeta“. Od samita očekuje značajan napredak na pet ključnih područja:
– Otvoreni podaci: radikalno otvaranje podataka koje prikupljaju vlada kao oruđe za poduzetnike i ekonomski rast, ali i za odgovornost vladajućih.
– Poštenje vlada : borba protiv korupcije i osnaživanje demokracije kroz otvoreniju i transparentniju vlast.
– Fiskalna transparentnost: omogućavanje poreznim obveznicima da prate način potrošnje novca.
– Osnaživanje građana: preoblikovanje odnosa između građana i vlada.
– Transparentnost korištenja prirodnih resursa: osiguravanje da prirodni resursi i prihodi od njihovog korištenja budu upotrijebljeni za javno dobro, a ne za punjenje džepova korumpiranih elita.

Ovdje možete pročitati Izvješće o provedbi mjera Akcijskog plana za provedbu Partnerstva za otvorenu vlast u RH za 2012-2013

Zabranjeno kritiziranje privatnika

Velika Britanija će od 30. listopada biti domaćin summitu Partnerstva za otvorenu vlast.

cameron

Premijer David Cameron ustvrdio je prilikom preuzimanja dužnosti da želi voditi „najotvoreniju i najtransparentniju vladu na svijetu“.

„Kada ljudi uvide prednosti transparentnosti, demokratski poriv za otvorenom vlašću postat će nezaustavljiv“, rekao je Francis Maude iz Cameronovog ureda.

Usprkos tim lijepim željama i hvali, britanski se ministri baš i neće imati čime pohvaliti na samitu. Zapravo, morat će prešutjeti da otvorenu vlast tjeraju s britanskih otoka. Sigurno neće priznati kako njihova koalicija uz suradnju protuliberalnih sudaca isključuje britansku javnost, ponajviše u informacijama o trošenju novca, piše Guardianov Nick Cohen.

britanija

Javne službe su se uvijek povlačile u tamu kada su im na čelo dolazili upravitelji iz privatnih tvrtki. Još otkako su Laburisti 2000. godine donijeli Zakon o slobodi informacija, zastupnici, novinari blogeri, znanstvenici, udruge i zainteresirani građani mogli su dobiti podatke o primjerice zatvorima ili zdravstvenim uslugama. Sve do privatizacije, kada je svaka mogućnost propitivanja nestala.

U osnovi ništa novo se ne događa. No, kvantitativne promjene lako mogu postati i kvalitativne pusti li se da predugo rastu. Razmjeri privatizacije koje ova koalicija dozvoljava vode nas prema novoj i sve tajnovitijoj državi. Ako mislite da se oko toga brinu samo oni zaluđeni politikom, trebali biste znati da je pravo na pristup informacijama razotkrilo policijsko fabriciranje dokaza protiv demonstranata, po život opasne domove umirovljenika te u najmanju ruku nesigurne postupke u nuklearnoj elektrani Sellafield.

khan

Sadiq Khan, glasnogovornik laburističkih zakonodavaca, upozorio je na potrebu da se pravo na pristup informacijama primijeni i na privatne tvrtke koje dobivaju novac iz javnih proračuna. Istražujući smrt Jimmy Mubenge, Angolca koji je umro u avionu dok su ga trojica privatnih čuvara iz kompanije G4S  tjerala iz zemlje, naišao je na probleme u pristupu važnim podacima. Jedan svjedok u istrazi je ustvrdio da je Mubenga zapomagao. „Pomozite, ne mogu disati. Ubijate me“, dok su ga zaštitari silom držali na tlu. Umro je za nekoliko minuta. Porota je zaključila da je to bilo ubojstvo. No, doznalo se i da je kompanija isplaćivala zaštitarima nagrade u gotovini ako su bili posebno uspješni u ušutkavanju svog ljudskog tereta na putu iz zemlje.

Kada je pokušao doznati nešto više o njihovim postupcima iz kompanije su Khanu poručili da se zakon o slobodi informacija na njih ne odnosi i neka se obrati Ministarstvu pravosuđa, koje, naravno nije imalo pojma o tome što ih je on pitao.

Slični se primjeri ponavljaju u svim uslugama i službama koje Cameronova vlada ubrzano privatizira. Privatizacija donosi još jednu opasnost – ukidanja prava na slobodu govora. Britanci imaju dugu povijest slobodnog kritiziranja vlasti, a javnim službenicima zabranjeno je na kritike odgovarati tužbama. Međutim, kao ni pravo na pristup informacijama, taj se princip ne odnosi ne privatne tvrtke. Iako obavljaju javnu djelatnost, financiranu javnim novcem, ne smije ih se kritizirati jer vrlo lako i brzo posežu za tužbama i zastrašuju kritičare dugim i skupim procesima. Pod krinkom reforme zakona o kleveti, inzistiraju na tome da privatne tvrtke moraju biti zaštićene od kritike na kakvu su odavno navikli javni službenici. Kako se privatizacija ubrzava, takvih će zabrana biti sve više.