Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : otvoreni podaci

Pazi glavu – Otvoreni podaci ispaljuju krumpire

Posjetitelji londonskog Open Data Institutea, obično prilično dosadnog mjesta punog ljudi koji zure u ekrane računala, posljednjih dana moraju paziti da im ne doleti krumpir u glavu, da im knjigu ne rascijepa automatski nož, a sjednu li na uza zid nemarno ostavljeni bicikl, mogli bi završiti na podu ozbiljno ozlijeđeni. Nije ekipa ODI-ja promijenila posao nego je u tijeku izložba Data as Culture.

nožTri navedena izloška su zapravo vizualizacije proračunske potrošnje. Zračni top ispaljuje krumpir svaki put kada gradska uprava Bristola potroši više od 500 funti. Krumpiri lete na sve strane. Slično je i s automatskim nožem koji poput poludjelog harpuna cijepa knjige kada se počne trošiti novac. Nasilna je to šala o lažiranju poslovnih knjiga. Bicikl je, pak, opremljen posebno spravicom koja trese sjedalo. Sjednete na njega i doslovno osjećate kako se vaš novac troši. Lako je izgubiti ravnotežu.

Osim ovih duhovitih izložaka, mogu se pogledati i oni malo ozbiljniji poput velikog, crno-bijelog, transparenta „8 Hour Labour“ (osam sati rada). Podsjetnik je to na radničke zahtjeve za osam sati, rada, osam sati rekreacije i osam sati odmora. Transparent je zapravo sastavljen od virtualnih kartica za registraciju radnika koje su se popunjavale na internetskim stranicama. Među njima je i kartica autorice transparenta čiji su radni tjedni, pred izložbu, imali u prosjeku 70 radnih sati.

Svim izlošcima je zajedničko da su bazirani isključivo na otvorenim podacima, a namjera izložbe je da potakne javnost na razmišljanje o korisnosti otvorenih podataka.

Otvorenim podacima do bolje večere

restoranNije loše pročitati što neki gastronomski kritičar misli o restoranu u koji želite otići na večeru. Ako se njegovom ili njenom istančanom nepcu svidjelo što su im poslužili, lako je moguće da će se svidjeti i vama. Međutim, osim što su ponekad potplaćeni da napišu dobru recenziju, gastro kritičari imaju veliki problem. Nikad ih, ili gotovo nikada ne puštaju u kuhinje. Svatko tko je pogledao barem jednu epizodu kulinarskih emisija u kojima veliki kuhari pokušavaju popraviti poslovanje restorana vidio je što se u tim kuhinjama događa. Često su prljave, zagorjelu masnoću nisu ni pokušali očistiti desetljećima, a po podovima i zidovima šetaju pretile bube. Zato gastro kritičare ne puštaju u kuhinje. No, sanitarne inspektore moraju pustiti.

S tom činjenicom na umu okrug Wake je odlučio objaviti podatke koje prikupljaju njihovi sanitarni inspektori i ponuditi ih društvenoj mreži Yelp na kojoj se oglašavaju, između ostalog, i restorani, a korisnici mreže ih ocjenjuju i preporučuju što u njima pojesti, a što izbjegavati. Rezultat je da osim korisničkih recenzija možete vidjeti i kakvi su higijenski standardi nekog restorana prije nego što odlučite u njemu ostaviti svoj novac. Naravno, one najgore, inspekcija zatvori čim uoči da ćete iz njih vjerojatno izaći s ozbiljnim trovanjem, ali nije na odmet znati i da zaposlenici nekog lokala baš ne vole prati ruke. Tako vam otvoreni podaci mogu spasiti večer, a možda i zdravlje.

Otvorenije države su bogatije

Oxfordski institut za internet objavio je vizualizacije o stanju otvorenih podataka u 70 zemalja svijeta, uzevši u obzir volju vlada da objave sve; od redova vožnje preko rezultata izbora pa do strojno čitljivih zemljovida. Vizualizacije su bazirane na Open Data Indexu Fondacije Otvoreno znanje. Podaci nisu potpuni, ali se stalno nadopunjavaju i vrlo dobro pokazuju trendove.

indeksIz vizualizacije je vidljivo da Velika Britanija predvodi grupu najotvorenijih zemalja, a slijede je SAD, Danska, Norveška, Nizozemska i Australija.  Na začelju je, pak, Cipar s najmanje bodova na ljestvici. Vizualizacije su pretražive po svim kriterijima koje Open Data Index uzima u obzir pri rangiranju država. Hrvatska se nalazi otprilike u sredini ljestvice, a jedina država iz regije koja je bolje plasirana je Slovenija.

Washington Post je iz ove vizualizacije zaključio da postoji izravna veza između bogatstva države i otvorenosti podataka. Najbolje rezultate na ljestvici postižu najbogatije zemlje Europe i Sjeverne Amerike, dok su nerazvijenije zemlje daleko ispod njih. Osim bogatstva, važan faktor je i penetracija interneta u populaciji, pa zemlje u kojima veći postotak građana ima pristup internetu, pokazuju i više volje za otvaranjem podataka.

Aplikacijom čiste divlja odlagališta

smeceNevladina organizacija Ozon, u suradnji s Agencijom za zaštitu okoliša crnogorske vlade i UNDP-om, tijekom 2013. godine izradile su interaktivnu kartu divljih odlagališta otpada na kojoj su i građani sami mogli označavati lokacije na kojima bi primijetili ilegalno odloženo smeće. U šest mjeseci koliko se provodila kampanja prikupljanja podataka zabilježeno je čak 170 divljih odlagališta smeća. Prijave su stizale putem aplikacije CleanGreen za android mobilne uređaje, elektronskom poštom te putem formulara na internetskoj stranici. Najviše prijava stiglo je iz glavnog grada Podgorice, te iz Tivta i Kotora. Iako su lokalne vlasti sporo reagirale i nisu se pretjerano pretrgle čišćenjem divljih odlagališta nekoliko ih je ipak sanirano u Herceg Novom, Nikšiću, Cetinju i Podgorici. Kampanja će se nastaviti i dalje u smjeru podizanja svijesti građana da su i oni odgovorni za divlja odlagališta u svojoj blizini te s inzistiranjem pred lokalnim vlastima da riješe taj problem.

Otvoreni podaci o poplavama

poplaveBritanska Agencija za okoliš priprema objavljivanje podataka o poplavama za besplatno komercijalno korištenje nakon što je optužena da je sprečavala ljude da doznaju kako će ekstremne vremenske prilike utjecati na njihove domove. Podaci koje će objaviti mogli bi se koristiti za razvijanje lokalnih sustava upozorenja na poplave jer će se među podacima nalaziti visine rijeka u realnom vremenu kao i zemljovidi potencijalno ugroženih područja. Agencija je dosad te podatke prodavala i na njima zarađivala oko milijun funti godišnje što je samo mali dio od njenog ukupnog proračuna koji je veći od 500 milijuna funti. S druge strane, poplave su samo protekle zime nanijele štete veće od milijardu funti. Također, uz politiku naplaćivanja podatka bilo je striktno zabranjeno daljnje distribuiranje što je zapravo uništilo svaku mogućnost njihovog korištenja. Štoviše, Agencija je s interneta povukla sve podatke o prijašnjem načinu upravljanja kriznim situacijama i tako onemogućila usporedbe sa sadašnjim stanjem, nastalim zbog rezanja proračuna. Sve to je nagnalo aktiviste da snažno pritisnu Agenciju i vladu i zatraže potpuno otvaranje podataka.

„Informacijska infrastruktura Ujedinjenog Kraljevstva mora imati razine rijeka, mape poplavnih područja, upozorenja na poplave u obliku otvorenih podataka“, upozorio je Sir Nigel Shadbolt, sa Sveučilišta Southampton i predsjedavajući nacionalnog Instituta za otvorene podatke. Agencija se branila da mora nastaviti naplaćivati podatke jer time financira svoj rad, ali naplata podataka čini tako maleni dio njihovih prihoda da je ta pozicija postala neobranjiva. U prošlosti su išli toliko daleko da su prijetili tužbom internetskom projektu OnOneMap, koji je prikupljao podatke korisne za kupce nekretnina. Uz lokacije škola, trgovina i željezničkih stanica donosili su i podatke o riziku od poplave. OnOneMap je pod pritiscima popustio, uklonio podatke o poplavama i na koncu se ugasio. Sada bi takvoj praksi konačno trebao doći kraj i podaci korisni za sve građane će postati otvoreni.

Cijena korupcije: 150 milijardi dolara

Pretposljednjeg dana veljače pokrenuta je globalna kampanja Zaustavite tajne ugovore (Stop Secret Contracts) kojom se poziva svjetske lidere da prestanu s praksom tajnosti ugovora u javnim poslovima. Kampanju koordinira Fondacija Otvoreno znanje (Open Knowledge Foundation), a potpisale su je brojne organizacije koje se bave otvorenošću vlasti poput Sunlight Foundation, Transparency International, Access Info Europe…
stopZahtjevi otvorenošću u ugovaranju posljednjih godina su sve glasniji. Ukupna svjetska vrijednost vladinih ugovora procjenjuje se na 9,5 trilijuna dolara godišnje, a čak i u zemljama koje predvode u transparentnosti vlasti zakoni su često prilično nejasni. U Africi i EU, procjenjuje se, godišnje se izgubi oko 150 milijardi dolara zbog lošeg upravljanja i korupcije.
Kampanja će od vlada tražiti konkretne aktivnosti na povećanju otvorenosti u ugovaranju.
„Svake godine, milijuni dolara javnog novca nestanu zbog prevara, korupcije i plaćanja neisporučenih poslova. Otvorenost informacija u ugovaranju je nužna da bismo vlade mogli držati odgovornima i da osiguramo da se javni novac koristi za javno dobro“, rekao je Rufus Pollock, osnivač Fondacije Otvoreno znanje. Najveći udio korupcije, smatraju pokretači kampanje, ne događa se pri samom sklapanju ugovora nego je problem u pristupu trošenja javnog novca. Zato traže da se definiraju jasni standardi kojima bi se odredio minimum informacija koje moraju biti dostupne javnosti. Također, nužno je da građani mogu pristupiti i sudjelovati u procesu odlučivanja pri trošenju javnog novca.

Milijun i pol funti za otvorene podatke

london-Big-BenBritanska vlada namijenila je 1.5 milijuna funti za projekte otvaranja javnih podataka. Novac će dobiti organizacije koje žele poboljšati objavljivanje svojih podataka u sklopu vladine politike o što većoj transparentnosti. Open Data User Group, tijelo koje služi kao svojevrsni most između vlade i zajednice okupljene oko otvorenih podataka, će prikupljati natječajne prijedloge. Prva tranša financiranja ići će projektima koji izravno objavljuju podatke te programima educiranja u javnom sektoru. Kroz programe educiranja otvorit će se stotinjak trening centara za javne službenike koje će poučavati kako otvoreni podaci podižu efikasnost, donose uštede i inovacije. Vlada vjeruje da će takvi projekti pomoći u stvaranju novih proizvoda baziranih na otvorenim podacima – što je dosad zbog nekonzistentnosti politike i manjka standarda bilo otežano.

„Ujedinjeno Kraljevstvo je svjetski lider u otvaranju podataka jer znamo da oni omogućuju efikasniju i odgovorniju vladu. Otvoreni podaci su sirovina za ekonomski rast, pomažu u otvaranju novih tržišta i poslova, pomažu nam natjecati se u globalnoj utrci“, rekao je ministar Francis Maude.

Što s hrpom DVD-ova

„Recite Poreznoj upravi da su brda DVD-ova glup način dijeljenja javnih podataka“, poruka je koju je poslao Carl Malamud bijesan što mu je američka Porezna uprava (IRS) poslala porezne prijave neprofitnih humanitarnih organizacija na tom zastarjelom mediju. Da bi stvar bila gora, podatke na tim DVD-ovim Porezna mu uprava dostavlja u TIFF (slikovnom) formatu te ih naplaćuje, što znači da se ni na koji način dostavljeni podaci ne mogu smatrati otvorenima.

darovnica„Upravo sam završio kopiranje 30 DVD-ova, to je mjesečna količina prijava neprofitnih organizacija. Postavio sam 7,442,564 takve porezne prijave na internet da svima budu dostupne. I sad mi je dosta. Porezna je još i podigla cijenu koju traži za DVD-ove na 2910 dolara. Dosad sam potrošio 16137 dolara na taj besmisleni medij. Već dvije godine im pišem predlažući bolje načine za distribuciju podataka. Možda su čuli za Dropbox? Ili FTP server“, Malamudova je poruka koja se posljednjih dana širi internetom.
Malamud je pokrenuo golemu arhivu poreznih prijava neprofitnih i humanitarnih organizacija jer vjeruje da javnost ima pravo znati kolike prihode imaju te udruge, od kojih mnoge barataju izuzetno velikim količinama novca, te kako se novac dijeli. Cijeli projekt je pokrenuo upravo zato što ga nije željela pokrenuti Porezna uprava. Štoviše, ponudio im je darovati cijeli sustav, no njegov dar nisu prihvatili.

CodeAcross u Zagrebu

code_across_america_newsletter_bannerManifestacija CodeAcross Hrvatska 2014. će se održati 21. i 22. veljače u Chilloutki u Zagrebu, Ilica 15/1. Kako sami organizatori kažu, manifestacija je „slavlje građanskih inovacija“, a pošto se održava istovremeno s međunarodnim danom otvorenih podataka, tema događanja biti će „Više od transparentnosti“. Želja organizatora nije samo natjerati vladu da otvara sve više i više podataka, nego da se podaci koriste u opće dobro. Na CodeAccrosu predavanja će održati Tomislav Vračić iz Uprave za e-Hrvatsku Ministarstva uprave RH, Igor Vidačak; ravnatelj Ureda za Udruge, Anamarija Musa; povjerenica za informiranje iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, Katarina Ott; ravnateljica Instituta za javne financije, Louise Crow; developerica MySocietya te Miroslav Schlossberg iz Open Zagreba.

Neki od projekata o kojima će se raspravljati su: Otvoreni incidenti – pokušaj uključivanja građana u rad novinara i policije u potrazi za podacima o kriminalu; Otvorena sanitarna inspekcija; Izgradnja web aplikacije za aktivnu participaciju; Otvoreni proračuni; Otvorena imovina…

Za sudjelovanje na CodeAcrossu možete se besplatno prijaviti.

Pridružite se natjecanju Aplikacije za Europu

Razvijate aplikaciju baziranu na otvorenim podacima? Apps for Europe započeo je s natjecanjem za najbolju europsku aplikaciju koja se može pretvoriti u održivi i isplativi posao.  Iako je natjecanje prvenstveno namijenjeno iskusnim razvojašima prijaviti se može svatko, dovoljno je ispuniti online obrazac za što imate još dva dana vremena – do 7. veljače.  Pobjednici će biti proglašeni na skupu FutureEverything  u Manchesteru od 27. ožujka do 1. travnja.

future1Uvjeti su da vaša aplikacija koristi barem jedan izvor otvorenih podataka iz bilo koje od zemalja Europe i da je barem u fazi funkcionalnog prototipa. Kriteriji za ocjenjivanje aplikacije su jednostavnost korištenja, donosi li dobrobit društvu, originalnost, poslovna vrijednost i potencijalni profit, pokazuje li vrijednost otvorenih podataka te na koncu možete li, odnosno tim, aplikaciju razviti do kraja.

Nagrada za najbolje je pozivnica za FutureEverything festival na kojem ćete svoju aplikaciju moći predstaviti poslovnim ljudima, predstavnicima vlada, investitorima i kompanijama zainteresiranima za otvorene podatke. Potencijalna vrijednost europskih otvorenih podataka mjeri se u milijardama eura. Prijavom na ovo natjecanje možda osvojite svoj dio tog kolača.