Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : otvoreni podaci

Zakonom guše Obaminu izvršnu zapovijed

DATAObamaPrije nešto više od pola godine američki predsjednik Barack Obama izdao je izvršnu zapovijed kojom je obvezao cjelokupnu administraciju na objavljivanje što većeg broja podataka u otvorenim, strojno čitljivim podacima. Njegov potez s oduševljenjem su dočekali aktivisti koji se zalažu za otvorenost podataka, ali i poduzetnici koji su očekivali dobiti podatke za svoje projekte. No, prije nekoliko dana pojavio se dokument Ureda za upravu i proračun koji pokazuje da administracija pokušava „razvodniti“ predsjednikovu inicijativu, piše Washington Post. Riječ je o izmjenama prijedloga zakona DATA – Digital Accountability and Transparency Act, u kojem se značajno produljuju rokovi za objavu podataka, izbačeni su zahtjevi za standardiziranim formatima i obveza objavljivanja svih podataka.

data-graphic„Dođe li ovakav zakon na dnevni red otkazat ćemo svoju podršku, te pozvati i druge da jednako postupe“, napisao je direktor Koalicije za transparentnost podataka Hudson Hollister na svom blogu. Ustvrdio je i da su zakonske odredbe u neskladu s prijašnjim obećanjima Bijele kuće te da se takvim prijedlogom zakona zapravo poništava predsjednikova izvršna zapovijed.  Osim aktivista ovakvom prijedlogu se protivi i dio senatora koji se zalažu za otvorenost podataka. Demokrat Mark Warner smatra da „Obamina administracija puno priča o transparentnosti i otvorenosti podataka, ali u posljednji trenutak pokušava ugušiti vlastiti prijedlog. Ovako velike izmjene, pogotovo zato što su potpuno nekorisne, su neprihvatljive“. Na njegove riječi reagirao je glasnogovornik Ureda za upravu i proračun, no njegova izjava nije nikoga umirila: „Senator Warner predvodi pokret za transparentnost upravi i cijenimo njegove komentare. Nadamo se da ćemo u budućnosti surađivati na svim ključnim pitanjima koji će omogućiti veću transparentnost na što ekonomičniji način za porezne obveznike“.

Startup cilja na Fortune 500

Enigma, tvrtka o kojoj smo već pisali kao jednom od najboljih startupova na bazi otvorenih podataka prošle godine, objavila je da su pronašli investitora koji će u njih uložiti 4,5 milijuna dolara. Ključ njihovog uspjeha je inzistiranje na specifičnim čišćenjima podataka, ciljano za svakog posebnog korisnika. Njihovi primarni korisnici su banke i financijski sektor.

enigma„Prvenstveno ciljamo na osiguravatelje i kreditore koji dosad nisu imali dovoljno informacija kod donošenja odluka o odobravanju kredita. Osiguravateljima nudimo razumijevanje podataka o primjerice građevini i kvartovima koji ih zanimaju. Sve što se na nekom području nalazi može utjecati na procjenu rizika, od toga postoji li liječnik u blizini pa do toga je li u zgradi prodavaonica alkoholnih pića.“, rekao je Marc DaCosta, suosnivač Enigme.

U kompaniji se nadaju da će osim financijskog sektora, među svoje klijente uspjeti privući i poduzetnike, a vrlo ambiciozno ciljaju na najveće – pripadnike Fortuneove liste 500 najbogatijih. Njima, smatraju, otvoreni bi podaci mogli biti najkorisniji između ostalog jer su izuzetno pouzdani i svakim danom se pronalaze novi način njihovog iskorištavanja.

Imperial College i Huawei zajedno će istraživati otvorene podatke

Imperial College iz Londona Huawei dogovorili su zajedničko ulaganje u laboratorij za istraživanje podataka. Huawei je vodeći globalni pružatelj ICT uluga, a suradnjom s Imperial Collegeom želi prikupljati ne samo podatke nego i istraživanja o podacima te razvijati mogućnosti korištenja podataka na području pametnih gradova, energetike i zdravstvene skrbi. Zajednički laboratorij je prvo veliko korporatvno ulaganje u nedavno osnovani Institut za podatke za koji su na Collageu uvjereni da će otvoriti prostor za multidiscplinarne suradnje između akademske zajednice i velikih kompanija. Huawei će u ovaj projekt uložiti svoju najnoviju tehnologiju uključujući i posljednju generaciju servera te će pokrivati troškove laboratorija.

Imperial_College_London_Exhibition_Road_frontage„Naš Institut za podatke jest i bit će središnje mjesto za suradnju  između vlada, gospodarstvenika i znanstvenika, na globalnom nivou. Ovaj laboratorij pokazat će da suradnja između akademske zajednice i industrije može donijeti nove probitke na području velikih podataka i da svi možemo od toga imati koristi“, rekao je profesor Yike Guo, direktor Instituta.

VIS – Vizualizacija istraživačkih scenarija

Znate tko, što, kada, gdje, zašto pa čak i kako se nešto dogodilo, ali priča je toliko komplicirana i u nju je uključeno previše osoba da bi objašnjavati je tekstom bilo preteško, čak i besmisleno?

visZa rješenje tog problema osmišljen je alat Visual Investagative Scenarios (Vizualni istraživački scenariji) ili kraće VIS. Napravljen je da bi pomogao novinarima, aktivistima i svima drugima koji žele iscrtati kartu složenih poslovnih ili kriminalnih mreža. Kako kažu pokretači VIS-a cilj im je pomoći istraživačima ili istražiteljima razumjeti i objasniti korupciju, organizirani kriminal i druge prijestupe i prevesti složene priče u jednostavan svima razumljiv vizualni jezik. VIS nudi profesionalno dizajnirane, prilagodljive predloške za vizualizaciju kojima se mogu ilustrirati institucije, mreže i velike količine podataka. Vizualizacije su prilagođene za korištenje na internetu, ali i u tiskanim medijima te televiziji.

VIS je nastao kao odgovor na potrebe istraživačkih novinara udruženih u Organized Crime and Corruption Reporting Project (Projekt izvještavanja o korupciji i organiziranom kriminalu) koji su željeli svoje dubinske i često međunarodne istrage učiniti razumljivijima širokoj publici. Žele, kažu, pojednostavniti i poboljšati rad svima koji se bave sličnim poslom, a u isto vrijeme pomoći javnosti da razumije te brzo i jednostavno pristupa podacima.

Pet argumenata u prilog otvorenim podacima

Jonathan Reichental, glavni službenik za informiranje američkog grada Palo Alto, i jedan od glavnih svjetskih promotora otvorenih podataka, govorio je na prošlotjednom Structre Showu o razlozima zašto bi vlade trebale još više raditi na otvorenosti podataka.

To je ispravna stvar
„Vlada je odgovorna, njena je dužnost, da otvori podatke u korist svojih građana. Svatko od nas koji je počašćen služenjem građanima, dužan je učiniti sve što može da uprava  postane otvorenija i demokratičnija. To nije samo pitanje zakona, to je dužnost iznad zakona jer je onemogućavanje pristupa podacima prepreka demokraciji.“

Mogu promijeniti gradove i države
„Posljednjih godina konačno smo shvatili da poduzetni ljudi rade pametne stvari. Uzmu sirove podatke, iskoriste ih i od njih stvore nove mogućnosti i vrijednosti. Jedan od primjera je internetska aplikacija koja u Palo Altu  donosi sve zahtjeve za izdavanje građevinskih dozvola i gradske planove.  Poduzetnici se tako mogu uključiti u svaki aspekt tih poslova, mogu lakše nuditi svoje usluge jer imaju informaciju tko negdje nešto radi, a građani tako imaju pravodobnu informaciju što se s njihovim susjedstvom događa“ . Rosenthal je ukazao i na stotine aplikacija koje su proizašle iz vladine baze podataka data.gov.

Može promijeniti način vladanja
„To je stvar veća od tehnologije, to je proces ponovnog osmišljavanja upravljačke kulture. I vlade mogu koristiti otvorene podatke, ali moraju početi zapošljavati prave ljude, one s vještinama za budućnost.  Oni koje biramo na razne dužnosti možda toga još uvijek nisu svjesni, ali brzo će morati savladati vještine korištenja otvorenih podataka. Samo tako će moći donositi prave odluke u budućnosti.“

Nije skupo
„Svima onima koji se brinu da bi otvoreni podaci mogli nagristi njihove proračune mogu samo reći da otvaranje podataka nije skupo. Ne moraju birati između novih kola hitne pomoći i otvorenih podataka. Dapače, otvorenošću podataka može se uštedjeti značajan novac jer svi oni radni sati službenika koji odgovaraju na zahtjeve po Zakonu o pravima na pristup informacijama postaju nepotrebni“.

Mogu spasiti vaš grad
„Nema ničeg boljeg i korisnijeg od informiranih građana. Ako građani raspolažu informacijama, dužnosnici su puno pažljiviji u svom poslu. U Americi su neki gradovi već bankrotirali, propali zbog korupcije. Otvoreni podaci tu mogu napraviti čuda. Korištenjem pravih podataka mogu se izbjeći problemi za koje možda i ne znamo da postoje. „

Zloupotreba otvorenih podataka

Otvoreni podaci mogu se i zloupotrijebiti, toga se barem plaše udruge građana iz Detroita, američkog grada najteže pogođenog krizom posljednjih godina.

DetroitDobar dio grada pretvorio se u pustoš kako su radnici automobilske industrije gubili posao, a tvornice se gasile. Mnogi od njih nisu više mogli plaćati hipoteke na svoje nekretnine pa su ih bili prisiljeni napustiti, a oni koji su još ostali bore se sa sve manjim plaćama i pritiskom banaka. I onda se pojavljuje baza otvorenih podataka o porezima na imovinu i ovrhama u procesu. Te podatke pruža tvrtka Loveland Technologies, odnosno njihov internetski servis Why Don’t We Own This?, ili skraćeno WDWOT?. Taj servis prati i daje informacije o aukcijama zaplijenjenih nekretnina. Njihove usluge koriste mnogi od banaka preko investitora u nekretnine pa sve do neprofitnih organizacija. Svoje usluge naplaćuju i do 10 tisuća dolara godišnje, a barataju podacima o oko 380 tisuća nekretnina samo u Detroitu.

Zašto se udruge građana plaše onoga što WDWOT? radi? Zabrinuti su jer bi njihove podatke mogli iskoristiti lihvari koji bi obiteljima čije se nekretnine nalaze pred zapljenom mogli ponuditi zajam koji više ne mogu dobiti od banke. U očaju, mnogi bi od njih mogli lako pristati i na takve pozajmice i tako upasti u još veće probleme.

„Nemamo indicija da se podaci koje pružamo zloupotrebljavaju, ali shvaćam njihovu zabrinutost. Nikad ne znate kako netko može iskoristiti informaciju“, rekao je Jerry Paffendorf, izvršni direktor Loveland Technologiesa, za Wall Street Journal.

Tvrtke budućnosti koristit će otvorene podatke

podaci„Ovo je jako uzbudljivo vrijeme za sve koji se bave otvorenim podacima. Jedna od glavnih premisa je da je moguće izgraditi održivi posao na besplatnim, otvorenim podacima. Poduzetnici stalno pronalaze nove načine korištenja podataka koji postoje već godinama. Sve veći broj kompanija koristi otvorene podatke, a takve će kompanije u sljedećih pet do deset godina biti pravilo, a ne izuzetak“, tvrdi Joel Gurin, autor knjige Open Data Now.

Istovremeno s izdavanjem knjige Gurin predvodi i projekt OpenData500, analizu najuspješnijih tvrtki koje posluju na osnovi otvorenih podataka.

„Postoje prave priče o nevjerojatnom uspjehu takvih tvrtki, poput jedne koja ima preko 200 zaposlenika i vrijednost od preko milijardu dolara, a počeli su samo koristeći besplatne izvore podataka američke vlade. Najsnažnije su one tvrtke koje analiziraju i uspoređuju otvorene podatke s podacima koji to nisu“, kaže Gurin. On očekuje da će u 2014. najveći proboj doživjeti tvrtke koje koriste podatke iz pet sektora: zdravstvo, energija, precizna agrikultura, financije i novinarstvo.

„Malo je prepreka za ulazak u ovo tržište. Po samoj definiciji otvoreni podaci su besplatni i dostupni. No, morate biti kreativni, otkriti nove načine da koristite te podatke i sintetizirate s ih s drugima“, smatra Gurin.

Podaci vrijedni bilijarde dolara

McKinsey-Global-Institute-Open-Data-analysisPodaci su vrijedni, zato ih mnogi i skrivaju, međutim i otvoreni podaci imaju svoju vrijednost. Lako mjerljivu i prilično impresivnu. Prema procjenama McKinsey Global Institutea otvoreni podaci mogli bi stvoriti prihode vrijedne između 3,2 i 5,4 bilijarde dolara.

No tko zaista stvara toliko vrijednost i kako?

Prema podacima internetske stranice OpenData500.com, koja okuplja kompanije koje barataju otvorenim podacima, to može biti bilo tko – od najjednostavnijih startupa poput BillGuarda, koji analizira javne račune ne bi li otkrio potencijalne prevare, pa do već dobrano uhodanih tvrtki poput iTriage, koja odgovara korisnicima na jednostavna medicinska pitanja.

Projekt je dio šire studije koja pokušava identificirati, opisati i analizirati kompanije koje aktivno koriste državne otvorene podatke. Uz to žele i promovirati načine na koje poduzetnici koriste besplatne javne podatke u komercijalne i neprofitne svrhe, za istraživanje, odlučivanje temeljeno na podacima i rješavanje složenih problema.

„Tvrtke mogu pokrenuti isplative i uspješne poslove  iz potpuno besplatnih otvorenih podataka. Trebaju im samo dodati vrijednost idejom, analizom i korisnički sučeljem“, rekao je Joel Gurin, direktor projekta OpenData 5000.

Varanje na putnim troškovima 1848. godine

lincoln-1Scott Klein, urednik na portalu Propublica objavio je na Twitteru jedan od najstarijih američkih primjera korištenja otvorenih podataka u novinarstvu. Riječ je o tekstu iz New York Tribunea iz 1848. godine. Novinari su koristeći javne podatke otkrili da dio kongresmena lažno naplaćuje putne troškove, navika koja očito nije izumrla. Dapače proširila se po cijelom svijetu gdje god se putuje javnim novcem. Među onima koji su naplaćivali daleko veće putne troškove nego što su zaista putovali je i tadašnji republikanski zastupnik iz Illinoisa, visoki, mršavi, pomalo pogrbljeni čovjek s tugaljivim izrazom lica. Bio je to Abraham Lincoln, kasnije predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Lincoln je Kongresu naplatio troškove za 1626 prijeđenih milja, dok je taj isti put, prema poštanskim rutama, iznosio 780 milja. Time je zaradio nepripadajućih mu 676,80 dolara, nimalo bezazlena svota u to vrijeme. No kongresmena iz Illinoisa taj skandal nije spriječio da 12 godina kasnije postane predsjednik SAD i to jedan od najvećih.

Japan konačno počeo objavljivati vladine podatke

japanData.go.jp internetska je stranica koja prikuplja javno dostupne podatke ministarstava i državnih agencija japanske vlade. Beta verzija stranice pokrenuta je  20. prosinca 2013. Baze podataka 21 vladine organizacije i 567 različitih skupina dostupne su po CreativeCommons licencom. Pokretanje ove internetske stranice dio je napora iz japanske strategije za otvorenu vlast prihvaćene 2012. godine. Namjera je poticanje korištenja javnih podataka u naprednom informacijskom i telekomunikacijskom društvu. Japan, za razliku od većine drugih razvijenih država, prilično kasni s otvaranjem svojih podataka. I ova strategija nastala je na inzistiranje nevladine organizacije Open Knowledge Foundation Japan koja se od 2012. godine trudi uvjeriti vladu u potrebu otvaranja podataka. Njima su se priključili i aktivisti koji su se okupili oko ad hoc organizacije Hack for Japan, nastale u vrijeme tragičnog potresa 2011. godine. Jedan od njihovih ciljeva bio je i da se javno objave testovi krvi djece iz područja Fukushime da bi javnost doznala koliko je radijacija iz nuklearne elektrane zaista utjecala na njihovo zdravlje. Vladine organizacije tu su odbile, ali su nakon dugih pregovora ipak objavile rezultate pretraga krvi odraslih stanovnika pogođenog područja.