Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : otvoreni podaci

Istraživači će morati objaviti podatke do kojih su došli europskim novcem

Open_Data_stickersPodaci proizašli iz istraživanja koja financira Europska unija odsad će biti besplatno dostupni. Rezultat je to pilot programa Horizont 2020. Od istraživača čiji projekti su dio pilot programa morat će podatke potrebne za ocjenjivanje i potvrdu rezultata objavljivati ne samo u znanstvenim publikacijama nego i u obliku otvorenih podataka koje će moći koristiti drugi znanstvenici, poduzetnici i zainteresirani građani. U 2014. i 2015. godini takva će istraživanja dobiti oko 3 milijarde eura od Europske unije.
Europska komisija zaključila je da su sami istraživački podaci jednako vrijedni kao i publikacije pa je pokrenula eksperiment s otvorenim pristupom tim podacima. Smatraju da će pilot program Otvorenih istraživačkih podataka u znanstvenom svijetu učiniti isto što i Strategija otvorenih podataka u javnom sektoru – cilj je omogućiti dostupnost i ponovno korištenje istraživačkih podataka. U pilot programu participirat će istraživanja iz ključnih područja Horizonta 2020: buduće i nadolazeće tehnologije; istraživačke infrastrukture; informacijske i komunikacijske tehnologije, društvene promjene; čista, sigurna i efikasna energija; znanost s društvom i za društvo.

European commissioner for competion, Dutch,  Neelie Kroes„Znamo da dijeljenje i ponovno korištenje podataka ima ogromni potencijal za znanost, društvo i ekonomiju. Ovaj pilot program je naša šansa da doznamo kako se podaci mogu dijeliti između različitih disciplina“, rekla je Neelie Kroes, potpredsjednica Europske komisije za digitalnu agendu.
Projekti će moći istupiti iz pilot programa požele li štititi svoje intelektualno vlasništvo ili ako bi objavljivanje podataka iz istraživanja prouzročilo sigurnosne probleme.

San Francisco želi svoj dio od 5 trilijuna dolara

Odbor nadglednika San Francisca prihvatio je novi gradski standard za otvorene podatke. Standardom se propisuje objavljivanje podataka u strojno čitljivim oblicima, postavljaju se rokovi u kojima podaci moraju biti objavljeni za svaki gradski odjel, stvaraju se mehanizmi po kojima će se komunicirati s poduzetnicima i građanima zainteresiranima za korištenje podataka. Time San Francisco postaje prvi grad u SAD-u koji će omogućiti građanima pristup osobnim podacima koje o njima prikupljaju gradske službe.

san-franciscoMckinsey&Co je objavio da bi otvoreni podaci mogli generirati između 3 i 5 trilijuna dolara nove vrijednosti u cijelom svijetu, a San Francisco namjerava biti prvi grad koji će se u potpunosti uključiti u tu granu ekonomije. Osim što će objavljivati podatke u strojno čitljivim formatima, u San Franciscu su dodatno skratili rokove za objavu podataka. Novi standard će se početi primjenjivati u roku od tri mjeseca, a svakih šest mjeseci cijeli će postupak prolaziti posebnu reviziju kako bi se pronašli načini da postane što brži i učinkovitiji.

„Kraći rokovi objave podataka daju sigurnost da će podatke moći učinkovito koristiti kako javnost tako i poduzetnička zajednica. Zahvaljujući tome moći će bolje planirati svoje aktivnosti. Nadamo se da ćemo ovim stvoriti ozračje inovacije i rasta“, rekao je Mark Farrell, gradski dužnosnik zadužen za otvorene podatke.  U očekivanju izglasavanja standarda, San Francisco je cijeli projekt otvorio javnosti na GitHub očekujući povratne informacije od korisnika otvorenih podataka.

Otvoreni podaci poboljšavaju školovanje

Stopa pohađanja osnovnog obrazovanja u zemljama u razvoju dosegla je 90 posto, stoji na internetskim stranicama Milenijskih razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda. Usprkos tome, 123 milijuna mladih u cijelom svijetu nema ni osnovne vještine čitanja i pisanja. Internetske stranice u Brazilu, Meksiku, Keniji, Tanzaniji i Filipinima trude se olakšati građanima pristup bazama podataka o kvaliteti škola na njihovom području. Objavljuju službena izvješća poput rezultata testova i državne potrošnje na školovanje u pretraživim i lako dostupnim oblicima. Očekuju da bi te informacije trebale pomoći roditeljima, školama, ravnateljima ili javnim službenicima da poduzmu akcije za poboljšanje osnovnog obrazovanja. Na primjer, organizirana skupina roditelja mogla bi lobirati kod ravnatelja da kažnjava učitelje koji više dana izbjegavaju školu nego što drže nastavu; isto tako službenici bi mogli povećati financiranje škola u područjima koja pokazuju iznimno loše rezultate.

SONY DSC„Prvi korak je omogućiti da svatko može saznati koliko je kvalitetna neka škola ili cijeli obrazovni sustav“, kaže Ricardo Fritsche, iz QEdu-a, organizacije koja izrađuje nastavne materijale u Brazilu.
Kenija i Tanzanija imaju po dvije odvojene platforme na kojima roditelji mogu pronaći usporedne informacije o kvaliteti škola. Open Institute nedavno je održao okrugli stol u Nairobiju na kojem su sudjelovali vođe zajednica. Cilj je bio nagovoriti ih da koriste dostupne im podatke i da se svaki od njih obveže preuzeti konkretan zadatak, od promjene obrazovnog programa do izgradnja novih učionica.

Institut otvorenih podataka

Tri organizacije globalnog utjecaja pridružile su se Open Data Institutu. To su BBC, Arup i Deloitte.
“Deloitte i Arud su lideri u svojim područjima. Ovo partnerstvo je velika prilika za iskorištavanje otvorenih podataka i uvođenje novih vrijednosti za sve uključene. Naš dogovor s BBC-em je veliki korak unaprijed za stvaranje otvorenog pristupa jednom od najvećih britanskih kulturnih dobara.”, rekao je Stuart Coleman iz Open Data Instituta.

ODI1BBC i ODI potpisali su pismo razumijevanja prema kojem se BBC obvezuje primjenjivati standarde za otvorene podatke gdje god je to moguće. Otvorena je i mogućnost da BBC počne primjenjivati ODI-jeve certifikate.
“U samo godinu dana otkako postoji, ODI je rasplamsao raspravu o ekonomskim i kulturalnim vrijednostima otvorenih podataka, a i BBC je sada preuzeo aktivnu ulogu u toj raspravi”, kaže direktor za strategiju BBC-a James Purnell. Uz ovo s ODI-jem, BBC je potpisao pisma namjere s Open Knowledge Fondacijom, Mozilla Fondacijom i Europeana Fondacijom.

Sir Tim Berners-Lee London OlympicsArup se ODI-jevim programima pridružio kao partner zahvaljujući svojem dugogodišnjem iskustvu u korištenju podataka. Arupov cilj je korištenje podatka u graditeljstvu, ali ne samo za gradnju zgrada ili infrastrukture nego i za kreiranje boljeg zdravstvenog sustava u gradovima. Zajedničko istraživanje podataka trebalo bi ovo važno pitanje učiniti lakše rješivim u vrijeme ubrzane urbanizacije.
Deloitte, pak, partnerskim statusom želi s ODI-jem istraživati mogućnosti podataka i njihovu korisnost u poslovnim pothvatima. Već sada koriste velike količine otvorenih podataka da bi otkrili koje silnice mijenjaju britanski bankarski sustav.

Iskustva s otvorenim podacima

„Poslije transparentnosti: Otvoreni podaci i budućnost građanske inovacije“ naslov je knjige koju su sastavili članovi „Code for America“ opisujući svoja iskustva u radu s otvorenim podacima i predviđajući kamo će ih taj rad odvesti. Neki od najzanimljivijih primjera u knjizi pokazuju dobrobiti koje je  donijelo otvaranje  podataka.

beyond

Jedan od takvih primjera je SmartProcure. Gradski službenici su unutar istog grada kupovali iste proizvode po bitno različitim cijenama samo zato što nisu o tome razgovarali. Predsjednik uprave SmartProcurea Jeff Rubenstein, tražio je od uprave da objavi podatke o nabavama. Nisu mu željeli udovoljiti pa ih je zatrpao zahtjevima temeljenim na Zakonu o pravu na pristup informacijama, za svaki pojedini slučaj nabave. Konačno je prikupio dovoljno podataka da bi im dokazao da besmisleno troše novac. Danas oni njemu plaćaju za prikupljanje i analiziranje takvih podataka, samo zato jer im to štedi novac. Najveća pojedinačna ušteda koja je proizašla iz njegovog projekta je 30000 dolara niža cijena za valjak za ceste.

Iako se autori snažno zalažu za otvorenost podataka ipak upozoravaju da je objavljivanje i dostupnost podataka samo početak posla. Najveći zadatak je natjerati ljude da ih koriste.

Otvoreni podaci spašavaju živote

tajfunCrveni križ i druge humanitarne organizacije koje su pohitale u pomoć Filipinima nakon razornog tajfuna Haiyan koji je prema procjenama odnio više od 10000 života, na terenu su se susrele sa gotovo nerješivim problemom. Za najgore pogođena područja, nisu postojale detaljne digitalne karte. Američko Ministarstvo obrane im je, doduše, dostavilo koordinate najgore stradalih područja, ali ništa više od toga. Iako National Geospace Inteligence Agency posjeduje snimke pogođenih područja, odbija ih dati humanitarcima bez obzira na molbe u koje se uključio i State Department. Zato su humanitarne organizacije u pomoć pozvale Humanitarian Open Street Map Team, organizaciju koja se uključuje u izradu digitalnih zemljovida u slučajevima elementarnih nepogoda ili drugih katastrofa. Zahvaljujući njihovom trudu, humanitarne ekipe sada lakše dolaze do stradalih i imaju manje problema pri dostavi pomoći. Njihovi volonteri uz pomoć društvenih mreža popunjavaju nedostatne karte i besplatno ih daju na korištenje kome god trebaju.

tajfun2Crveni križ počeo je istraživati mogućnosti društvenih mreža i prostornih podataka nakon što je razorni potres pogodio Haiti 2010. godine. Koristeći već postojeće digitalne satelitske snimke volonteri su mapirali nastradala područja.

Trenutno na izradi zemljovida radi više od 400 volontera iz cijelog svijeta, od kojih mnogi nisu profesionalni izrađivači karata.

I još jedan index

Sve je veći broj vlada koje su se obvezale otvarati podatke javnosti, no pravo je pitanje koliko je ključnih informacija zaista objavljeno. Jesu li podaci pravno i tehnički korisni građanima, nevladinim udrugama i može li poslovni svijet iskoristiti sve njihove dobrobiti? Koje su zemlje najotvorenije, a koje zaostaju u oslobađanju podataka. Open Data Index (Index otvorenih podataka) razvijen je da bi pomogao odgovoriti na ta pitanja prikupljajući i prezentirajući informacije o stanju otvorenosti podataka te da pokrene dijalog između građana i vlada.
Open Data Index procjenjuje stanje otvorenih podataka vlada širom svijeta  i za sada ima podatke o 70 zemalja. Prema njihovim kriterijima najotvorenije je Ujedinjeno Kraljevstvo s 940 bodova, a slijede ga Sjedinjene Američke Države s 870 bodova i Danska s 835 bodova. Na dnu ljestvice je Cipar sa samo 30 bodova, a tek nešto bolji su Sveti Kitts i Nevis s 85 bodova i Britanski Djevičanski Otoci koji su jedva prikupili 125 bodova. Hrvatska se nalazi po sredini s 445 bodova, pet više od Japana koji ima jednako koliko i Srbija. Slovenija, pak, ima 485 bodova i nalazi se neposredno iznad Švicarske.

indexOcjenjuju se podaci iz kategorija: vozni redovi, javni proračuni, javna potrošnja, rezultati izbora, registri tvrtki, državni zemljovidi, državne statistike, zakonodavstvo, poštanski brojevi, emisija zagađivača.
Po ovom indexu Hrvatska je najlošije rezultate postigla po kriteriju javnosti javne potrošnje i poštanskih brojeva. Potonje je problematično jer poštanskim brojevima, gradovima i ulicama još uvijek nisu pridružene zemljopisne duljine i širine u javno dostupnom registru. Što se potrošnje tiče, Hrvatskoj se zamjera što ne postoji registar svih plaćanja iz državnog proračuna nego samo podaci o sklopljenim ugovorima.
Bodovi se na ovoj ljestvici kreću od 0 do 30 ovisno o procijenjenoj važnosti kriterija. Tako se primjerice za samo postojanje podataka dobije 5 bodova, za ažurnost podataka 10 bodova, za besplatnu dostupnost 15, a za dostupnost po definicije Otvorene licence 30 bodova.

Sveeuropska baza – Otvoreni podaci

Britanska Fondacija Otvoreno znanje (Open Knowledge Foundation) pokrenula je sveeuropsku bazu projekata o otvorenim, slobodno dostupnim podacima koje objavljuju lokalne, regionalne i državne javne vlasti iz cijele Europske unije. Portal sadrži  24,752 baze podataka od čega gotovo polovica otpada na podatke iz Ujedinjenog Kraljevstva, a sljedeća po broju objavljenih podataka je Nizozemska, a zasada ne sadrži ni jednu bazu podataka iz Hrvatske. Baze su pretražive po državama, kategorijama i ključnim riječima, a cijeli portal je dostupan na velikom broju jezika.

data_01

Osim baza podataka, na portalu se mogu pronaći i brojne aplikacije i internetski projekti koji koriste slobodne podatke. Zasada je od Hrvatskih projekata zastupljen samo Vjetrenjačin Proračunski kalkulator. Od zanimljivijih projekata vrijedi izdvojiti Raspoloženje Europe (Mood of Europe) – grafički i lako pretraživi atlas podataka o raspoloženju javnosti u europskim zemljama. Nažalost, podaci su iz istraživanja koje je Europska komisija obavila 2011. godine, ali još uvijek prilično dobro pokazuju trendove i pravce u kojima se kreće javno mijenje po nekoliko kategorija.

Portal, također, nudi i poveznice prema novostima o otvorenim podacima, događanjima te upute za korištenje kodova već postojećih projekata.

U pravilu otvoreno – Čovječe to su podaci

Gradonačelnik Louisvillea Greg Fischer najavio je potpisivanje novog lokalnog zakona o otvorenim podacima prema kojoj će svi gradski podaci biti javni, piše Fondacija Sunlight.

LouisvilleNightSkyline

“To su podaci, čovječe!”, nonšalantno je rekao gradonačelnik. Louisvilleska politika otvorenih podataka jedinstvena je jer prati veliki broj smjernica Sunlight fondacije, uključujući  i “u pravilu otvoreno” (open by default). Također, nova pravila donose cijeli niz mehanizama koji trebaju osigurati da se kreira iscrpni inventar podataka, godišnje izvješće o otvorenim podacima te da se konstantno revidiraju ne samo podaci nego i pravilnici u skladu sa stalno promjenjivim informacijama i tehnologijama. Louiseville koji ima samo nešto više od 250 tisuća stanovnika pridružio se tako rastućoj zajednici manjih američkih gradova koji su prigrlili otvorene podatke. No, Louisville je preuzeo primat kao prvi i zasad jedini grad koji je odlučio da su njegovi podaci u pravilu otvoreni, te je propisao pravila o formatima, načinima pohrane i dostupnosti podataka. U osnovi, to znači da će svi podaci koji se mogu zakonito objaviti automatski i biti objavljeni na gradskom portalu otvorenih podataka.

Louisvilleski zakon je vrlo pažljivo sročen da osigura objavljivanje što više podataka, fleksibilnost u budućnosti i daje široke ovlasti timu za upravljanje otvorenim podacima da ga mijenja i dopunjuje bez utjecaja zakonodavnog tijela, naravno u smjeru unaprijeđivanja, a ne ograničavanja dostupnosti podataka. Rok za početak primjene zakona je 180 dana od donošenja, odnosno od 15. listopada 2013.

Pogledajte video: CfA Summit 2013 | Mayor Greg Fischer

Mali rječnik – vodič za razumijevanje otvorenih podataka

Internetska terminologija mnogim je samorazumljiva, neki su pak njome zbunjeni. Zato donosimo mali englesko – hrvatski rječnik termina koji se koriste u raspravama o otvorenim i slobodnim podacima.

linked_data

Bulk data – Veliki paket podataka

Podaci su dostupni kao „bulk“ (na veliko), ako su dostupni jednim ili pomoću samo nekoliko strojnih automatskih zahtjeva. Na primjer u jednoj ili samo nekoliko fileova. Nasuprot  tome, podaci nisu „bulk“ ako ne postoji jednostavan i automatski način da im se pristupi. Na primjer, kada se do podataka može doći zahtjevom preko formulara na internetskoj stranici, ali samo jednom podatku po zahtjevu. U tom slučaju potrebni su nekada i milijuni zahtjeva za velike registre da bi se dobila cijela baza podataka. U tom slučaju govori se o „non-bulk“ podacima.

Licensing – Dozvola (koja je ponekad i ograničenje)

Kada su neki podaci ili sadržaji dostupni, u osnovi je njihova upotreba ograničena zakonima o intelektualnom vlasništvu. Dakle, ako želite koristiti neki materijal, posebno ako ga želite legalno koristiti ili dalje distribuirati, nužno je provjeriti što je pod dozvolom za korištenje dopušteno, a što zabranjeno. U mnogim slučajevima ne postoji jasno naznačen i definiran uvjet pod kojim se podaci smiju koristi i u tom slučaju uglavnom se primjenjuju odredbe Zakona o intelektualnom valsništvu.

strojno_necitljivo

Machine readable – strojno čitljivo

Sadržaj ili podaci su strojno čitljivi samo kada su dostupni u formatu koji računala mogu jednostavno obraditi. Naglasak je na jednostavno. Ne digitalni materijali, primjerice tiskani ili rukom pisani, po samoj svojoj prirodi nisu strojno čitljivi. No, čak i neki digitalni materijali nisu nužno strojno čitljivi. Na primjer to su PDF dokumenti s tablicama podataka. Oni su zasigurno digitalni, ali nisu strojno čitljivi jer računalo iz njih ne može „izvući“ tablice s podacima za razliku od čovjeka koji ih može pročitati bez problema. Strojno čitljive tablice su one u nekom od formata tabličnih kalkulatora.  Ni skenirani tekstualni dokumenti ili fotografije tekstualnih dokumenata nisu strojno čitljivi, no tekstualni dokumenti skenirani nekim od OCR programa (optical character recognition – optičko prepoznavanje znakova) i spremljeni kao tekstualna datoteka nekog od programa za obradu teksta kvalificiraju se kao strojno čitljivi.

Open data – Otvoreni podaci

Otvoreni su podaci koji su dostupni u skladu s Otvorenom definicijom: svatko im može slobodno pristupiti, koristiti ih i dalje ih slobodno distribuirati, dostupni su u strojno čitljivom obliku, na veliko (bulk). Podaci koji nisu strojno čitljivi ne smatraju se otvorenima, kao ni oni koji nisu dostupni u cjelini.

Open Data License – Dozvola za korištenje otvorenih podataka

Dozvola koja je u skladu s Otvorenom definicijom koja dopušta svakome da podatke koristi i dalje ih distribuira. Jedino ograničenje je navođenje izvora.