Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : otvoreni podaci

Bezazleni i izuzetno korisni podaci

Prateći novosti iz tehnologije, svatko je prije ili kasnije naletio na termin „otvoreni podaci“. U osnovi radi se o podacima koje svatko slobodno može koristiti kako želi, bez ograničenja i kontrole. Uglavnom se radi o podacima koja prikupljaju državna upravna tijela i  otvorenost takvih podataka najčešće proizlazi iz neke od inačica Zakona o pravo na pristup informacijama. Još 1955. godine znanstvena se zajednica složila da bi podaci morali biti objavljivani u strojno čitljivim formatima jer jedino tako se velikoj količini podataka može efikasno dati smisao. Državama je trebalo puno više vremena da shvate nužnost objavljivanja strojno čitljivih podataka, a nekima, unatoč eksploziji IT-a, to još uvijek nije do kraja sjelo.  Prema podacima se ponašaju izuzetno zaštitnički zamišljajući svakojake nesreće koje ih mogu snaći. Takav pristup je u temelju pogrešan – objavljivanjem otvorenih podataka ne otkriva se ništa što bi trebalo biti tajno.  Ne radi se ni o kakvim popisima obavještajaca, tajnim tehnikama praćenja ili potencijalno opasnim znanjima. To su podaci, koji ako ih se pametno upotrijebi,  samo olakšavaju život građanima.

donteat

Jedan od takvih primjera je aplikacija DontEat.at koju je kreirao Max Stoller. Njegova aplikacija kombinira informacije iz baze otvorenih podataka grada New Yorka o kršenju zdravstvenih pravilnika i zakona u ugostiteljskim objektima s geolokacijskom uslugom Foursquare. Jednostavno, u prolazu vam njegova aplikacija kaže koliko je ili je li uopće sigurno jesti u restoranu pokraj kojeg prolazite. Kada je svoju aplikaciju, koja je pohvaljena na natjecanju u izradi aplikacija koje koriste otvorene podatke New Yorka, želio proširiti i na druge gradove, Stoller se našao pred uobičajenim problemom  – različiti gradovi podatke čuvaju u različitim formatima ili prikupljaju i objavljuju različite vrste podataka pa ih je gotovo nemoguće ujediniti. Podaci su tu, otvoreni su, ali još nisu postali „pametni podaci“.

dirtykitchen

U osnovi se o takvim, benignim, ali izuzetno korisnim informacijama radi. Naravno da se najviše buke diže oko podataka o potrošnji proračunskog novca ili potragom za korupcijskim matricama u podacima javnih službi. No i ovakva aplikacija može u tome pomoći. Dovoljno je da se netko zapita: “Pa kako je taj restoran još uvijek otvoren nakon što je u njemu zabilježeno toliko prekršaja?“.

Prigovaranje je javna služba i usluga

Podaci o vlasništvu, građevinske dozvole i tlocrti zgrada u prostoru za grad New York od sada su javno dostupni, objavio je 23. rujna 2013. godine portal techpresident.com. Dio je napora da se implementira Zakon o otvorenim podacima, jedan od najnaprednijih, iz 2012. godine. Gradska uprava je objavila i Pravilnik o otvorenim podacima u kojem se precizira hodogram objave preko 400 bata podataka u vlasništvu grada. Planiraju sve podatke objaviti do kraja prosinca 2018.

U prijašnjem roku, Grad je morao objaviti već javno dostupno podatke u strojno čitljivom formatu. To su i učinili za oko tisuću baza podataka iz više od 60 agencija otkako je 2011. godine pokrenut  portal  Otvoreni podaci.

images3

Sada su dostupni i podaci iz Odjela za financije u kojem korisnici mogu pretraživati vlasničke listove na Manhattanu, Queensu, Bronxu i Brooklynu od 1966. naovamo. Također, objavljeni su podaci iz Odjela za gradnju te Odjela za zdravlje i mentalnu higijenu.

Koliko je plan za budućnost ambiciozan najbolje govore podaci da se do 2018. godine namjeravaju objaviti baze o pohađanju nastave za sve škole koje će se svakodnevno dopunjavati, baze podataka o dnevnim  promjenama u javnom prijevozu, svi podaci Policijske uprave podijeljeni po vrstama intervencija i područjima, broj dnevno obavljenih autopsija, toksikološki izvještaji o slučajevima silovanja te o prikupljenim uzorcima DNK…..

U plan su uključene sve gradske službe i agencije, njih preko 30, i svaka od njih će u objavljivanju participirati svojim podacima.

Iako je rok za objavu tih podataka u 2018. godini, za očekivati je da će veliki broj njih biti objavljen u preostalih sto dana vladavine gradonačelnika Michaela Bloomberga, velikog zagovaratelja politike otvorenih i slobodnih podataka.

images

Hvaleći viziju  gradonačelnika Bloomberga , Direktor za inovacije i poduzetništvo na NYU Micah Kotch rekao je:  „Nasljeđe otvorenih podataka će biti gorivo, valuta za ekonomsku inovaciju u godinama koje dolaze.

Mike Flowers, Voditelj službe za otvorene podatke, poručio je udrugama za transparentnost i slobodu podataka: „Da vi niste gurali ovu ideju mi danas ne bismo stajali ovdje. Samo recite ako nešto nedostaje. Prigovaranje je javna služba i usluga.“

Otvorni podaci će pokrenuti rast, domišljatost i inovativnost

Otvorni podaci će pokrenuti rast, domišljatost i inovativnost u britanskoj ekonomiji, tvrdi poznata tvrtka Deloitte u svom dokumentu o otvorenosti podataka.

Podaci su kapital modernDelloitee ekonomije i kako organizacije traže nove mogućnosti za rast,snažnije djelovanje i smislenije uključivanje korisnika, raste i potreba za korištenjem podataka.

Posljednjih mjeseci poslovna zajednica se „zakačila“ na „velike podatke“ – termin stvoren da opiše izuzetno povećanje količine podataka i tehnologija potrebnih da se ti podaci prikupe, čuvaju, da se njima upravlja i analizira ih.  Nasuprot tome mnogi su u poslovnom svijetu podacima pristupili uskogrudno i promatrajući podatke kako nešto što je samo javna uprava dužna objavljivati ne bi li povećala transparentnost svog rada i omogućila nadzor civilnog društva nad vladom.

Javno dostupni podaci koje objavljuje javna uprava, ali i sve veći broj tvrtki pa čak i građana, je dostigao kritičnu masu potrebnu da se napravi veliki korak u promjeni stava poslovnog svijeta prema otvorenim podacima U svim segmentima poslovnog svijeta mogu se danas naći relevantni i korisni podaci te se mogu koristiti da bi se poboljšali proizvodi i usluge. Štoviše, sve se više prepoznaje da vrijednost ne proizlazi samo iz količine podataka. Vodeće organizacije poput Googlea i Asosa već predvode napredak otvarajući svoje vlastite podatke ne bi li poboljšali veze između korisnika i davatelja usluga. Iako poslovnjaci tek trebaju preskočiti jaz između vrijednosti koju tradicionalno povezuju s vlasništvom nad podacima i koristi koju mogu dobiti od oslobađajući ih, stvaranje uvjeta za dostupnost podataka već je sada vidljivo da će otvoreni podaci imati dramatičan pozitivan učinak za ekonomiju.

U Deloittu vjeruju da će ekosistem otvorenih podataka imati fundamentalni utjecaj na budućnost poslovanja i načine na koji se korisnici povezuju  s davateljima usluga ili dobavljačima proizvoda. Traženje otvorenih podataka će samo povećavati pritisak na poslovnjake da smisle nove komercijalne modele, kvalitetnije uvide i na koncu stvore uvjete za ekonomke i društvene dobrobiti korištenja otvorenih podataka.

Četiri si osnovna aspekta Delloitove vizije:

  1. Svaki posao će morati imati strategiju za korištenje ubrzano rastućih vrijednosti otvorenih podataka.
  2. Poslovnjaci će otvarati svoje podatke da revolucionalizirali načine poslovnog natjecanja
  3. Podaci će se otvarati da bi se uključilo  i privuklo klijente
  4. Poslovnjaci će surađivati s vladama na stvaranju nove paradigme o odgovornosti  korištenja podataka i zaštite privatnosti.