Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : podaci

Naučite pronaći smisao u nepreglednim podacima – besplatno

Europski centar za novinarstvo, uz potporu Googlea, nizozemskog Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti, te Afričke medijske inicijative, pokrenulo je besplatni internetski tečaj za novinare zainteresirane da nauče kako velike količine podataka pretvore u vijesti za svoje medije. Prijave se još uvijek primaju i otvorene su za sve. Tečaj počinje 19. svibnja i traje do 31. lipnja, a sastoji se od video predavanja, zadataka, obvezne literature i i sudjelovanja u forumima. Tečaj ima pet modula koje će predavati iskusni novinari, među kojima i dobitnik Pulitzerove nagrade Steve Doig, i profesori s renomiranih novinarskih fakulteta.

datajournalismPosljednjih godina, s pojavom velikih količina „iscurjelih“ dokumenta, povećanjem otvorenosti državnih podataka, ali i sve većim utjecajem društvenih mreža, povećao se interes medija za novinarima koji znaju kako na zanimljiv i smislen način prikazati gotovo nepregledne količine podataka. Pronaći što je u njima zaista važno i što će zainteresirati publiku nije nimalo lagan zadatak, kao ni iznalaženje načina za povezivanje različitih setova podataka. Ovaj tečaj nudi alate i znanja za novinarstvo pokretano podacima.

Vodič za upravljanje u katastrofama

opendriSvjetska banka objavila je OpenDRI vodič (Open Data for Resilience Initiative Field Guide) u kojem su pobrojana i objašnjena najbolja iskustva upravljanja otvorenim podacima za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa. Vodič je namijenjen menadžerima koji žele primijeniti otvorene podatke i bolje razumjeti načine na koje se mogu pripremiti za prirodne katastrofe te smanjiti rizike. Također, donosi planerima upute za strategije, kreiranje proračuna, zapošljavanje i procjenu učinka otvorenih podataka.
Četiri su koraka u OpenDRI-u:

Pregled programa – kako definirati ciljeve i funkcionalnost te kreirati program otvorenih podataka koji će pomoći u svakom pojedinom slučaju katastrofe.

Prikupljanje postojećih podataka – kako izgraditi katalog koji će omogućiti većem broju ljudi i institucija te s njim spojiti pravila za upravljanje u kriznim situacijama. Omogućiti analitičarima primjenu podataka u procjeni rizika.

Prikupljanje novih podataka – kako uputiti lokalne zajednice da prikupljaju podatke o infrastrukturi.

Povećavanje sustava otvorenih podataka – kako izgraditi zajednice koje probiru i koriste visokokvalitetne podatke i pretvaraju ih u odluke.

Prema Svjetskoj banci vodič predstavlja prvi potpuni skup metoda korištenih u stvaranju otpornijih društava uz pomoć otvorenih podataka.
“Ovaj vodič nije posljednja riječ u kreiranju takvih projekata već početak stvaranja nove verzije. Potičemo čitatelje da ga dopunjavaju vlastitim promišljanjima i iskustvima”, objavila je Svjetska banka.

Pošto život?

Imate li ideju kako vizualizirati cijenu ljudskog života od antičkih vremena do danas mogli biste zaraditi 5000 dolara. Autor knjige u nastajanju „Information is Beautiful“, malo je zapeo s ovom vizualizacijom pa je objavio podatke koje je prikupio i raspisao natječaj za najbolji rad, koji će uključiti u svoju knjigu.

cijenaPodaci kojima raspolaže kreću se od cijene roblja u antičkom Egiptu kada je cijena osmogodišnjaka iznosila čak 20480 dolara, preračunato u današnju valutu i prilagođeno inflaciji, pa do 2 dolara koliko je plaćeno za djevojčicu iz Mozambika u 2012. godine. Među podacima su, osim cijene živih ljudi i naknade isplaćene za smrt. Tako se može iščitati da vojska Ujedinjenog Kraljevstva za smrt afganistanskog civila isplaćuje prosječno 2000 dolara, a za smrt svog vojnika 38 tisuća dolara.

Autor u natječaju , otvorenom do 24. ožujka, navodi da nije nužno biti dizajner da biste sudjelovali u natječaju. Dovoljno je imati izvanrednu ideju koju možete poslati nacrtanu i na salveti.

ProPublica otvara trgovinu podacima

Jedan od najvećih izazova u bilo kojem projektu za koji su potrebni podaci je kako se uopće domoći pravih podataka. Čini se trivijalno, ali nije. Čak i podaci koji su besplatno dostupni mogu prouzročiti velike probleme i na koncu se pokazati potpuno beskorisnima. ProPublica, neprofitna medijska organizacija, se s takvim problemima susreće svakodnevno, a sada je pokrenula, Data Store,  trgovinu podacima, čime se nada financirati barem dio svojih aktivnosti.

propublicaKao i  većina drugih medija koriste velike količine vladinih podataka, neke koji su dostpuni na internetu, a neke dobiju putem Zakona o pravu na pristup informacijama. No, isto tako za ogromne količine podataka moraju se itekako potruditi, prikupljajući i obrađujući informacije s raznih internetskih stranica ili iz PDF dokumenata. Za neke od tih setova podataka potrebni su mjeseci rada ne bi li ih se dovelo u red.

U trgovini podacima dostupna je kolekcija podataka koje je ProPublica koristila za svoje priloge. Onim sirovima može se besplatno pristupiti. Onima pak za koje je ProPublica potrošila novac, vrijeme i rad svojih autora naplaćuje se pristup. U većini slučajeva riječ je o 200 dolara za novinare i 2000 dolara za znanstvenike.

Deset ljudi modernizira Francusku

Maleni tim od deset ljudi nazvan Etalab proizveo je novu internetsku stranicu Data.gouv.fr, francusku platformu za otvorene podatke. Etalab je nastao kao startup unutar francuske vlade s namjerom da modernizira cjelokupnu državnu administraciju.

etalab„Stupanj otvorenosti podataka pokazuje koliko je neka država moderna. Izgleda da je bila dobra ideja imenovati poduzetnika na čelo ovog projekta – okupio sam mali tim s vrlo praktičnim ciljevima“, rekao je Henri Verdier, direktor Etalaba, koji je do siječnja 2013. godine kada je preuzeo Etalab vodio poslovni klaster Cap Digital, osnovao MFG Labs, te napisao knjigu Vrijeme mnogostrukosti.

Prva verzija stranice u osnovi je bila golemo skladište podataka i jedino o čemu se razmišljalo je jesu li podaci pretraživi na prihvatljivi način. No, Verdierov tim je zaključio da to nije dobar način razmišljanja. Umjesto pukog dostavljanja podataka željeli su da građani rado koriste njihove podatke i da s njima preuzimaju značajniju ulogu u procesima odlučivanja. Kako su dio administracije, svi su od njih očekivali da tjeraju druge agencije da otvaraju podatke. Začudo, oni to nisu ni pokušali. Zaključili su da bi to bio neefikasan pristup.

„Samo nas je 10 i sav naš proračun dostatan je samo za izradu internetske stranice. Nikamo ne bismo stigli da smo pokušali iznova graditi cijeli francuski informacijski sustav. Umjesto toga obratili smo se aktivistima za pomoć, organizirali radionice, hackathone, i s njima pokušavali dokučiti što bi Dana.gouv.fr trebao biti“, kaže Verdier. Tako su došli do zaključka da objavljivanje sirovih podataka, iako poželjno, nije dovoljno ako ne postoji ideja kako bi korisnici upotrebljavali te podatke. Nadalje, odlučili su omogućiti svakome da objavljuje svoje podatke što zahtijeva priličan trud oko moderiranja i riskantan je potez za državnu stranicu. Konačni cilj, koji je Etalab postavio pred sebe je, stvaranje bolje i otvorenije demokracije, kreiranje novih ekonomskih vrijednosti te moderniziranje države. Sve to sa samo deset ljudi.

Google spašava šume

Google je s World Resources Instituteom pokreno novi internetski site na kojem je moguće pregledati koliko je šuma posjećeno od 2000. godine naovamo. Global Forest Watch je karta svijeta koja pokazuje nestanak, ali i rijetki nastanak novih šuma diljem svijeta. Moguće je odrediti specifične periode za koje želimo doznati podatke, a moguće je analizirati stanje i na točno određenim lokacijama. Najvrjednija mogućnost Global Forest Watcha je što se podaci upotpunjuju na mjesečnoj bazi i prikazuju promjene u približno realnom vremenu.

„Sada, kada možemo promatrati šume, stalno se pojavljuju nove priče“, poručuju iz Googlea. Njihov partner iz World Resource Institutea Andrew Steer, pak, tvrdi da bi ovaj alat, koji koristi informacije 40 organizacija iz cijelog svijeta, mogao promijeniti način upravljanja šumama.

googleforestMoguće je i izraditi svoju vlastitu kartu šuma na osnovu vlastitih podataka. Također, poduzetnici sada imaju mogućnost doznati dolaze li dijelovi njihovih proizvoda s mjesta na kojima se šume ilegalno sijeku.
Neke od primjera korištenja Global Forest Watcha, možete pogledati ovdje.

Mapa kašnjenja britanskih vlakova

U Velikoj Britaniji vlakovi su omiljeno prijevozno sredstvo, pogotovo za odlazak na posao u velike gradove. Uprava za željeznice prošle je godine odgovorila na zahtjeve javnosti i po prvi put počela objavljivati podatke o kretanjima svih vlakova. Kompanija RDF na osnovi tih podataka izradila je Rail Tracker, mapu na kojoj je moguće pratiti kašnjenja svih vlakova u zemlji. Iz podataka se mogu izdvojiti, primjerice, stanice s najvećim zakašnjenjima ili mjesta na kojima su zakašnjenja veća od primjerice deset minuta, što je sasvim dovoljno kašnjenje da nekom pokvari odlazak na posao ili čitav dan. Rail Tracker je još uvijek u eksperimentalnoj fazi, ali vizualizacija željezničkog prometa već sada sasvim zadovoljavajuće funkcionira. Impresivan je podatak da svakoga dana obrade više od pola milijuna kretanja vlakova da bi proizveli kartu.

vlakoviPrvo mjesto na ljestvici kašnjenja drži seoce Ulceby, koje je u vrijeme pisanja ovog teksta imalo prosječno kašnjenje od 14.23 minute. Od 628 vlakova, koji su prošli kroz stanicu, kasnilo ih je više od polovice. Ulceby i na mjesečnoj razini drži prvo mjesto s prosječnim kašnjenjem od gotovo 11 minuta. Dakle, ako baš imate nešto obaviti u Ulcebyu računajte da će vam trebati više vremena nego što vozni red pokazuje. Barem u polovici slučajeva. Osim po kašnjenju u minutama, podatke je moguće dobiti i po broju vlakova koji kasne. Tu je, u svakom slučaju, zanimljiv podatak da je u zračnu luku Gatwick u posljednjih mjesec dana kasnilo 4195 od 5933 vlaka, s prosječnim kašnjenjem od oko šest minuta.

Farmaceutske kompanije otvaraju podatke kliničkih istraživanja

Johnson & Johnson objavio je početkom veljače da će sve podatke svojih kliničkih ispitivanja dati na korištenje znanstvenicima diljem svijeta. Objavljivanje podataka nadzirat će Open Data Access Project, poznatiji kao YODA, dio Sveučilišta Yale. Sve kompanijine podatke, uključujući i neobjavljene sirove podatke, moći će proučavati nezavisni stručnjaci. Neobičan je to dar društvu potpuno suprotan prevladavajućoj praksi industrije koja smatra da će njeni podaci izgubiti vrijednost ako ih javnost može preispitivati.

Clinical_research_01U SAD-u, trenutno, više od polovice kliničkih istraživanja, uključujući i ona koja plaća država, nije dostupno javnosti  i po dvije godine nakon završetka. Često, nikada i ne budu objavljeni. Razumljivo, najčešće se ne objavljuju ona istraživanja koja pokažu da ispitivani lijek ne pokazuje bolje rezultate od placeba. Čak i kad istraživanja budu objavljena, podaci na kojima su temeljeni zaključci nisu dostupni javnosti. Krajnjim korisnicima, liječnicima, pacijentima ali i onima koji odlučuju o odobravanju lijeka, se u osnovi kaže – Morate nam vjerovati. Često su prisiljeni prihvatiti izvještaj bez nezavisne recenzije ili istraživanja koje bi ponovilo rezultate, što je u suprotnosti s osnovama znanstvene metode. Objašnjenje za takvo postupanje je strah kompanija da će njihovi konkurenti profitirati od objavljivanja takvih podataka.

Sličan potez poput Johnson & Johnsona su nedavno napravili i GlaxoSmithKlein te Medtronic.

Program koji će provoditi YODA ne znači da će baš svatko moći pristupiti podacima bez objašnjenja u koju svrhu ih namjerava koristiti. Morat će predstaviti svoj tim, tko ih financira i otkloniti bilo kakve sumnje u sukob interesa. Također, sveučilište će za njih organizirati tečaj o odgovornom korištenju podataka i obvezati se da ih neće koristiti ni u jednu svrhu osim odobrene.

Akademska torrent stranica za dijeljenje podataka

Istraživači sa sveučilišta u Massachusettsu pokrenuli su torrent stranicu da bi si olakšali dijeljenje članaka i podataka. AcademicTorrents daje istraživačima pouzdanu i decentraliziranu platfomu za dijeljenje svoga rada sa suradnicima ali i s ostatkom svijeta. Na stranici je trenutno indeksirano preko 1,5 petabyta podataka, među ostalim i NASA-ina karta Marsa.

Stranicu su pokrenuli Joseph Cohen i Hery Lo, doktorandi Sveučilišta Massachusetts.

acatorr„Dijeljenje podataka nije jednostavno, emailovi su ograničeni veličinom, a postavljanje servera zahtijeva previše rada. Zato smo dizajnirali sustav za dijeljenje ogromnih baza podataka. Rezultat je sigurna arhiva podataka iznimne brzine“, objašnjavaju. AcademicTorrents omogućuje istraživačima upload podataka, članaka i drugog istraživačkog materijala. Jedan od ciljeva projekta je vratiti istraživanja istraživačima umjesto skrivanja podataka i traženja plaćanja za njihovo korištenje.  Trenutno se većina najboljih publikacija naplaćuje, ali preko AcademicTorrentsa bilo koji znastveni časopis može dijeliti članke besplatno. Cilj je da se u konačnici izdavači više bave nuđenjem vrhunskih članaka umjesto načinima naplate časopisa.

Svjetska banka otvorenim podacima pomaže obrazovne reforme

Svjetska banka pokrenula je alat baziran na otvorenim podacima koji omogućuje dubinsko, usporedno i pristupačno pretraživanje podataka o obrazovnim politikama i sustavima u svijetu. SABER (System Approach for Better Education Results) je mrežni alat kojim države mogu lakše prikupljati, analizirati podatke o svojim obrazovnim sustavima, ali usporediti svoja dostignuća s onima drugih zemalja te tako lakše sačiniti listu prioriteta za reformiranje obrazovanja. Krajnji cilj je, poručuju iz Svjetske banke, da djeca idu u školu i uče.

„Obrazovanje je jedna od najvažnijih poluga za ukidanje siromaštva i stvaranje blagostanja. No, jamčenje osnovnog školovanja malo znači ako to školovanje ne vodi učenju za svu djecu i mlade“, rekla je Elizabeth King, vršiteljica dužnosti potpredsjednice Svjetske banke te direktorica Svjetskog obrazovnog foruma.

saberDosad je SABER analizirao oko 100 zemalja ne bi li stvorio smjernice za reforme i ulaganja u obrazovanje na svim razinama, od predškolskog pa sve do fakultetskog i cjeloživotnog obrazovanja. Kroz SABER, Svjetska banka želi poboljšati obrazovanje omogućujući jednostavan pristup informacijama zakonodavcima i vladama, građanskim udrugama, učiteljima, roditeljima i studentima, no još važnije stvoriti stvoriti smislenu bazu o ključnim područjima obrazovanja.

SABER-ovi podaci već se koriste u nekoliko zemalja u razvoju za stvaranje reformskih podloga. Tako je primjerice u Nigeriji, gdje 11 milijuna djece ne pohađa školu, iskorišten da bi se identificirala uska grla  obrazovnih politika poput nesrazmjera između vještina učitelja i potreba učenika te nepostojanje standarda obrazovanja.