Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : podaci

VIS – Vizualizacija istraživačkih scenarija

Znate tko, što, kada, gdje, zašto pa čak i kako se nešto dogodilo, ali priča je toliko komplicirana i u nju je uključeno previše osoba da bi objašnjavati je tekstom bilo preteško, čak i besmisleno?

visZa rješenje tog problema osmišljen je alat Visual Investagative Scenarios (Vizualni istraživački scenariji) ili kraće VIS. Napravljen je da bi pomogao novinarima, aktivistima i svima drugima koji žele iscrtati kartu složenih poslovnih ili kriminalnih mreža. Kako kažu pokretači VIS-a cilj im je pomoći istraživačima ili istražiteljima razumjeti i objasniti korupciju, organizirani kriminal i druge prijestupe i prevesti složene priče u jednostavan svima razumljiv vizualni jezik. VIS nudi profesionalno dizajnirane, prilagodljive predloške za vizualizaciju kojima se mogu ilustrirati institucije, mreže i velike količine podataka. Vizualizacije su prilagođene za korištenje na internetu, ali i u tiskanim medijima te televiziji.

VIS je nastao kao odgovor na potrebe istraživačkih novinara udruženih u Organized Crime and Corruption Reporting Project (Projekt izvještavanja o korupciji i organiziranom kriminalu) koji su željeli svoje dubinske i često međunarodne istrage učiniti razumljivijima širokoj publici. Žele, kažu, pojednostavniti i poboljšati rad svima koji se bave sličnim poslom, a u isto vrijeme pomoći javnosti da razumije te brzo i jednostavno pristupa podacima.

Koliko koštaju nekretnine u Engleskoj i Walesu

Zemljišni ured Engleske i Walesa objavio je podatke o iznosima plaćenim za 17 milijuna nekretnina. Dotad su podaci bili dostupni samo uz naknadu, a koristili su se za izradu Indeksa cijena domova. Podaci sežu u povijest do 1995. godine, pa je lako pratiti fluktuacije cijena, ne samo kronološki nego i geogfrafski. U podacima se mogu naći pune adrese, cijena plaćena za nekretninu, datum prijenosa vlasništva, vrsta nekretnine, je li nekretnina novoizgrađena ili je već postojala….

English-house-straw-roof-4

„Iako ove podatke postupno objavljujemo od ožujka 2012. godine  ovo je prvi put da su svi povijesni podaci dostupni besplatno. Time dokazujemo svoju predanost otvorenosti podataka i nudimo nove mogućnosti za ekonomski rast“, rekao je Ed Lester, šef Zemljišnog ureda.

Uz objavu podataka Zenljišni ured je raspisao i natjecanje u korištenju otvorenih podataka. Natjecatelji su pozvani da smisle ideje kojima bi se pokazala uporabna vrijednost objavljenih podataka, a najbolji će biti nagrađeni sa po 3000 funti.

„Znamo da poduzetnici koriste naše podatke u donošenju odluka. Međutim, želimo privući i ljude sa svježim  idejama koji će doprinijeti poslovnoj inovaciji i ekonomskom rastu“, rekao je Lester.

Što zaista govore saborski zastupnici

Čitajući novine i portale lako bi se dalo zaključiti da su naši parlamentarci neodgojeni čudaci kojima je samo do vrijeđanja. Jedni drugima govore da su bolesnici, izmišljaju doskočice o gradu koji je opustošio El Komunizmoninjo, „kidaju se od smijeha“ na pitanja i rasprave, pričaju o bratstvu i jedinstvu, ustašama i partizanima, Grunfu i Bobu Rocku, papcima i raji, ideološkim komisijama…

Nije ni čudo da Hrvatski sabor ima najlošiji rejting od svih domaćih političkih institucija. Zbog toga je Vjetrenjača odlučila, na svoj način, analizirati što zastupnici zaista govore. Dobili smo šest, nasumce izabranih, transkripata saborskih sjednica (od 19. rujna, 1. i 3. listopada, 6., 7. i 13. studenog). U njima je zapisano sve što je tih dana u sabornici izgovoreno u mikrofon. Dobili smo ih, kažemo, jer nisu tako lako dostupni. Da bi zainteresirani građanin pročitao što njegovi zastupnici govore mora podnijeti zahtjev saborskim službama da mu dostave neki određeni transkript. Ne objavljuju ih na internetskim stranicama Sabora. Tamo se mogu pronaći samo kratki zapisnici: o čemu se glasalo i s kojim rezultatom, može se pročitati tko je, ali ne i što je govorio. Dobivene transkripte smo provukli kroz program Wordle, koji je za hrvatski jezik prilagodio naš Marko Rakar. Wordle služi za vizualni prikaz teksta, što je riječ u tekstu više korištena to će u vizualizaciji biti veća. Jednostavno, korisno i zabavno. Rezultati koje smo dobili su u najmanju ruku začuđujući. Nasuprot uvriježenom mišljenju o neodgojenim primitivcima naši su zastupnici ispali sasvim pristojni. U tri od šest zapisnika najčešće korištena riječ je HVALA, u ostala tri HVALA je zauzelo drugo mjesto (u dva slučaja prvo mjesto je zauzela BANKE, a u trećem ZAKONA). Dakle, možemo zaključiti da su naši zastupnici izuzetno zahvalni. Svoju zahvalnost bi mogli pokazati i tako da svakome transkripti njihovih rasprava budu lako i bez gnjavaže dostupni. Da otvore svoje podatke možda bi ih nacija i malo pozitivnije doživljavala.

Brazilska DataViva

Brazilska država Minas Gerais pokrenula je novi vizualizacijski alat DataViva koji bi trebao pomoći vladinim službenicima, građanima i poduzetnicima u razumijevanju velikih količina podataka. Iako je alat proizvela vlada samo jedne savezne države, pokriva ekonomiju cijelog Brazila. Pri predstavljanju alata predstavnici Minas Geraisa ustvrdili su da DataViva sadrži više od 100 milijuna interaktivnih vizualizacija. U videu kojim je predstavljen alat, između ostalog je rečeno: „DataViva ima cilj postati okupljalište za vizualizaciju javnih podataka i resurs za zajedničko planiranje. DataViva predstavlja iskorak u otvaranju javnih podataka i donosi mjesto za raspravljanje o saznanjima koja proizađu iz tih podataka“.

dataviva

Vizualizacija je podijeljena u osam različitih aplikacija. Jedna od njih, Occugrid, prikazuje preporučeni broj radnika u raznim industrijama. Njome se može otkriti koje vrste profesionalaca treba privući na određenu lokaciju da bi ona uspješnije poslovala. Tree Map, pak, pokazuje što i koliko neko područje u Brazilu proizvodi i koliki je udio tih proizvoda u ukupnoj proizvodnji.

Brazil se ubrzano  priprema za svjetsko nogometno prvenstvo pa tako iz DataViva možemo doznati da je u sportskoj industriji države Minas Gerais trenutno zaposleno daleko više portira ili smetlara (odnosi se samo ne zaposlene u klubovima) nego profesionalnih sportaša.

Poslovni prostori i stanovi u Splitu

Stanovi i poslovni prostori u vlasništvu države ili jedinica lokalne uprave već su desetljećima jedna od bolje čuvanih tajni hrvatskog društva. Korištenjem tih nekretnina često su se, a i još uvijek se, plaćale usluge, pogodovalo se poduzetnicima s dobrom vezom da si na atraktivnoj lokaciji smanje troškove poslovanja ili zaslužnima da si jeftino osiguraju životni prostor. Podatke o korisnicima,  cijenama, razlozima i rokovima korištenja takvih prostora administracija još uvijek krije koliko može. U Zagrebu, primjerice, gradska uprava još uvijek tvrdi da ne zna s koliko zaista nekretnina raspolaže, a posljednji podaci o korisnicima gradskih stvanova stari su desetak godina. U takvoj situaciji čak i same lokacije nekretnina brižljivo se čuvaju što je donekle razumljivo ima li se na umu prastara tradicija provaljivanja u prazne stanove  i takvo ilegalno rješavanje stambenog problema.

splitSplitska građanska inicijativa „Za pametan grad“, koja ima i političkih ambicija pa se i kao nezavisna lista kandidirala na prošlim lokalnim izborima, izradila je kartu stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Grada Splita. Koristili su javno dostupne, otvorene, podatke i na googleovoj karti označili lokacije tih nekretnina. No, kako administracija ne voli da se o njenim nekretninama previše zna lokacije i kvadrature su bile jedino što su mogli dobiti. Podaci o korisniku, cijeni po kojoj koristi stan ili poslovni porostor te do kada vrijedi ugovor još uvijek su javnosti nedostupni. Ni s podacima koje je objavila splitska gradska uprava nije pretjerano pomogla pri izradi karte. Podatke je naime objavila u nimalo prijateljskom PDF formatu.

 

Valuta

Raspravljajući o valutama, najčešće mislimo na papirnate novčanice poput dolara, eura, yena, funte ili kune. Tiskani novac, međutim, je samo jedna vrsta valuta. Kroz povijest, novac se pojavljivao u raznim oblicima – od komada kamena, preko školjki, do životinjskih koža. Otad su valute evoluirale u sofisticirane oblike poput mjenica koje omogućuju današnje globalne financijske transakcije.

Data_novac1Razvoj valuta se nastavlja i dalje pa se pojavljuju nove valute od Bitcoina do svete prašine iz igre World of Warcraft.

Da bi se razumjelo kako se podaci uklapaju u ovaj razvoj moramo promijeniti način razmišljanja o valutama. Valuta je ono čime stvaramo i razmjenjujemo ekonomsku vrijednost kroz prostor i vrijeme. Ona može biti bilo što iskoristivo kao medij za razmjenu, nešto čime se mogu platiti dobra i usluge, dugovi ili čuvati vrijednost za buduću upotrebu.

Podaci imaju svaku od tih karakteristika. Mnoge poslovne transakcije već danas uključuju prodaju i kupovinu podataka, pa jednako tako podaci mogu biti i sredstvo plaćanja. Čelistica Zoë Keating zatražila je od diskografskih kuća da joj umjesto tantijema plaćaju u podacima o njenim slušateljima.

Vrijednost podataka može se i lako mjeriti. Mnoge najuspješnije kompanije dokazuju da se podaci pretvaraju u stvarnu vrijednost kada ih se prevede u korisnu informaciju. Primjerice do 2015. godine trgovci će vodećim američkim bankama plaćati 1,7 milijardi dolara godišnje da bi, na temelju informacija o navikama kupovine iz arhiva kreditnih kartica, slali mušterijama obavijesti o popustima i akcijama. Tako barem tvrdi Aite.

delloite

U posljednje dvije godine, stvoreno je 90 posto svih podataka kojima čovječanstvo danas barata. Do 2020. godine, količina podataka povećat će se za 40 puta ili više. Većinu tih podataka sačinjavat će osobni detalji: gdje je netko bio, kojeg političkog kandidata podržava, koje proizvode je kupio, koji mu se filmovi sviđaju – lista je neiscrpna, tvrdi Deloitte University Press.

Data_novac2

Kompanije se trude unovčiti podatke na tržištu. Razlikuju se samo po količini podataka koje imaju na raspolaganju; od golemih agregatora poput Rapleafa ili Acxioma koji imaju podatke preko 500 milijuna potrošača, pa do malenih start-upova poput Personal.com koji pomažu pojedincima da kontroliraju i iskoriste svoje osobne podatke. Vlade su, također, važan igrač na tržištu podataka, ne samo kao regulator nego i značajan davatelj i korisnik podataka. Tržište podataka se sastoji od nekoliko dijelova.

DAVATELJI OSOBNIH PODATAKA: Vladine agencije prikupljaju goleme količine podataka. Kroz razne inicijative za otvorene podatke oni postaju javni i besplatni za korištenje. Tvrtke i osobe koriste te podatke da bi stvorili vrijedne proizvode i usluge, jeftinije i brže nego što bi to država sama mogla.

AGREGATORI (PRIKUPLJAČI) PODATAKA: Neke marketinške kompanije grade velike baze podataka o ponašanju i ukusu potrošača. Ako imate adresu elektronske pošte, tvrtke poput Repleafa vjerojatno zna nešto o vama. Kombinirajući podatke iz javnih arhiva i potrošačkih transakcija s onima iz društvenih mreža, mobilnih prijenosa i drugih izvora, agregatori daju oglašivačima uvid u ciljnu skupinu.

PODACI ZA USLUGU: Ništa na svijetu nije besplatno. Kada koristimo usluge poput Facebooka, Twittera ili Googlea za to plaćamo otkrivajući osobne podatke. Vrijednost Facebook „nacije“ – veće od većine država – raste sa svakim lajkom, shareom i postom.

ZAŠTITNICI PODATAKA: Onima koji su zabrinuti za svoju privatnost i osobne podatke tržište nudi proizvode kojima mogu kontrolirati svoje informacije.  U podatkovnom ormariću poput onog koji nudi Personal.com možete skladištiti osobne podatke, kontrolirati im pristup i razmjenjivati ih ako to želite. Druge usluge kao Reputation.com kažu vam koje informacije drugi prikupljaju o vama, tko ih prikuplja i kako ih koriste. Nekoliko tvrtki nudi sofisticirane alate za zaštitu privatnosti osobnih podataka.

Enigma

Enigma.io izabrana je između 30 kompanija kao najbolji startup za nagradu TechCrunch Disrupta. Bravo za njih, no to je itekako dobra vijest za sve one koje zanimaju otvoreni podaci. Tvrtka je nazvana po stroju iz 2. Svjetskog rata, ali i zbog uvjerenja da se oko javnih podataka stvara daleko više misterije nego što bi trebalo. Enigma.io ih namjerava demistificirati.

Enigma-edited„Ideja cijelog projekta je kreirati nešto poput interneta za javne podatke, učiniti ih lako dostupnima i probavljivima“, kaže predsjednik uprave Jeremy Bronfman. Kompanijina strategija je preuzeti vrijedne javne podatke, za početak one koji mogu koristiti korporacijama i od njih stvoriti korisne informacije. Provodeći taj plan našli su se pred izazovom. Prvi je dostupnost – problem s kojim se svi susreću kada znaju što traže, a li to ne mogu dobiti u iskoristivom obliku. Drugi je bio otkrivanje podataka – sposobnost da se pretraži neki pojam koji vas interesira i pronađu podaci za koje niste ni znali da vam trebaju.
„Recimo da ste analitičar koji prati McDonald’s. Svaki put kad se otvori novi restoran mora zatražiti sanitarne dozvole. To znači da možete pratiti poslovanje kompanije po tim dozvolama. Međutim, vi to ne morate znati. Svi smo mi, barem mlađe generacije, verzirani u Googleu pa je naš pristup „Želim znati sve o McDonald’su“, a ne „Želim pretražiti sanitarne dozvole“. Enigmin je posao da spoji podatke koji trebate i da vam ukaže da Sanitarna inspekcija ima podatke koji vam trebaju. Želimo da ljudi mogu koristiti podatke samo pretražujući područja koji ih zanimaju, a ne da moraju razmišljati gdje se ti podaci mogu naći“, rekao je Bronfman. Enigma zasad barata sa 100 tisuća baza podataka, odnosno s 20 milijardi jedinstvenih informacija. Iako je tvrtka trenutno okrenuta pružanju usluga korporacijama, namjera im je što više podataka učiniti besplatno dostupnima. Tako su objavili bazu podataka o letovima zrakoplova.
„Pročitali smo u nekom članku da je neki čovjek na temelju te baze podataka shvatio da će Sarah Palin pokušati osvojiti potpredsjedničku nominaciju nekoliko dana prije nego što je to i službeno objavljeno. Uzeo je listu aviona, njihovih vlasnika i letova i usporedio je s listom donatora Republikanske stranke. Shvatio je da većina tih aviona nikada ili rijetko leti sjevernije od Chicaga. Odjednom su svi letjeli u Wasillu na Aljasci“, objasnio je Bronfman.
Tvrtka je još u ranoj fazi razvoja, ali već sada je izgradila impresivan set alata. Tako se kod njih može:
– „zamiješati“ vlastite podatke, na primjer listu kupaca, s Enigminim javnim podacima iza sigurnog firewalla,
– kreirati upozorenja o pristizanju novih podataka,
– izvoditi geografski bazirana pretraživanja,
– proučavati podatke kompanija i vidjeti s kojim državnim agencijama sklapaju ugovore i na temelju toga izračunati kako će na nju utjecati rezanje proračuna.
„Na koncu“, tvrdi Bornfmann, „baš kao što postoji jedan internet tako će postojati i jedan središnji ekosistem na koji će biti vezani svi ti podaci. Mi želimo biti taj sustav“.
Između ostalih u Enigmu je značajan novac investirao i New York Times.

Mali rječnik – vodič za razumijevanje otvorenih podataka

Internetska terminologija mnogim je samorazumljiva, neki su pak njome zbunjeni. Zato donosimo mali englesko – hrvatski rječnik termina koji se koriste u raspravama o otvorenim i slobodnim podacima.

linked_data

Bulk data – Veliki paket podataka

Podaci su dostupni kao „bulk“ (na veliko), ako su dostupni jednim ili pomoću samo nekoliko strojnih automatskih zahtjeva. Na primjer u jednoj ili samo nekoliko fileova. Nasuprot  tome, podaci nisu „bulk“ ako ne postoji jednostavan i automatski način da im se pristupi. Na primjer, kada se do podataka može doći zahtjevom preko formulara na internetskoj stranici, ali samo jednom podatku po zahtjevu. U tom slučaju potrebni su nekada i milijuni zahtjeva za velike registre da bi se dobila cijela baza podataka. U tom slučaju govori se o „non-bulk“ podacima.

Licensing – Dozvola (koja je ponekad i ograničenje)

Kada su neki podaci ili sadržaji dostupni, u osnovi je njihova upotreba ograničena zakonima o intelektualnom vlasništvu. Dakle, ako želite koristiti neki materijal, posebno ako ga želite legalno koristiti ili dalje distribuirati, nužno je provjeriti što je pod dozvolom za korištenje dopušteno, a što zabranjeno. U mnogim slučajevima ne postoji jasno naznačen i definiran uvjet pod kojim se podaci smiju koristi i u tom slučaju uglavnom se primjenjuju odredbe Zakona o intelektualnom valsništvu.

strojno_necitljivo

Machine readable – strojno čitljivo

Sadržaj ili podaci su strojno čitljivi samo kada su dostupni u formatu koji računala mogu jednostavno obraditi. Naglasak je na jednostavno. Ne digitalni materijali, primjerice tiskani ili rukom pisani, po samoj svojoj prirodi nisu strojno čitljivi. No, čak i neki digitalni materijali nisu nužno strojno čitljivi. Na primjer to su PDF dokumenti s tablicama podataka. Oni su zasigurno digitalni, ali nisu strojno čitljivi jer računalo iz njih ne može „izvući“ tablice s podacima za razliku od čovjeka koji ih može pročitati bez problema. Strojno čitljive tablice su one u nekom od formata tabličnih kalkulatora.  Ni skenirani tekstualni dokumenti ili fotografije tekstualnih dokumenata nisu strojno čitljivi, no tekstualni dokumenti skenirani nekim od OCR programa (optical character recognition – optičko prepoznavanje znakova) i spremljeni kao tekstualna datoteka nekog od programa za obradu teksta kvalificiraju se kao strojno čitljivi.

Open data – Otvoreni podaci

Otvoreni su podaci koji su dostupni u skladu s Otvorenom definicijom: svatko im može slobodno pristupiti, koristiti ih i dalje ih slobodno distribuirati, dostupni su u strojno čitljivom obliku, na veliko (bulk). Podaci koji nisu strojno čitljivi ne smatraju se otvorenima, kao ni oni koji nisu dostupni u cjelini.

Open Data License – Dozvola za korištenje otvorenih podataka

Dozvola koja je u skladu s Otvorenom definicijom koja dopušta svakome da podatke koristi i dalje ih distribuira. Jedino ograničenje je navođenje izvora.

Podacima protiv začepljene kanalizacije

Bio je to slučaj za Sherlocka Holmesa digitalne ere, piše New York Times. Prošle jeseni njujorški Odjel za zaštitu prirode namjeravao se obračunati s restoranima koji ilegalno bacaju otpadno ulje u kanalizaciju. Skrutnuto ulje odgovorno je, tvrde u Odjelu, za više od polovine začepljenja u sustavu odvoda otpadnih voda. No, kako pronaći počinitelje, a da ne potroše tisuće radnih sati šetajući inspektore u nadi da će na djelu uhvatiti krivce?

geek

Na scenu je tada stupio gradski Ured za strateško planiranje, ne onakav kakav Zagreb ima već godinama i koji se bavi mešetarenjem zemljištima i sanjarenjem o skupim stadionima i još skupljim obilaznicama na sljemenskim obroncima, nego mali ali odabrani odred stručnjaka, od milja nazvanih „štreberska četa“ kojima gradonačelnik Michael Bloomberg povjerava najteže zadatke. Umjesto da prate radnike restorana Bloombergovi su štreberi zaronili u podatke kojima raspolaže gradska uprava i otkrili da restorani moraju imati ugovor s tvrtkama ovlaštenim za odvoz otpadnog ulja. S par jednostavnih računskih operacija i usporedbi računa otkrili su koji restorani ne plaćaju odvoz nego ulje izlijevaju u kanalizaciju. Inspektorima su isporučili listu sumnjivaca, a ovi su proveli akciju i pohvatali počinitelje. Strašni slučaj mašću začepljene kanalizacije bio je riješen, a da se detektivi nisu ni makli iz ureda i koristili su samo javno dostupne podatke.

evolution-geekTo je samo jedan od slučajeva u kojima je Ured za strateško planiranje iskoristio baze podataka koje su im na raspolaganju ne bi li riješio gradske probleme. Godišnje troše zanemarivu sumu od milijun dolara, a među njihovim trofejima su dućani koji prodaju lažne ili krijumčarene cigarete, čišćenje srušenih stabala nakon uragana Sandy, i efikasniji rad inspektora za sigurnost zgrada.

„Kad razmišljam o našem Uredu nazivam nas Ekipa koja rješava stvari. Mi zapravo samo koristimo ogromne količine podataka i tražimo načine kako ih upotrijebiti“, kaže šef  Ureda Dan Flowers. Kakvim podacima barataju najbolje pokazuje da se u njujorškim bazama kriju informacije o kotlovima za grijanje svake zgrade, protupožarnim sustavima, broju srčanih udara unutar zgrada, prigovorima na pojavu žohara i sličnih štetočina, broju korisnika javnog prijevoza, uspjehu djece na testovima…

NYC-Taxi-Jason-Smith-1897

Ured dnevno obradi oko jednog terabajta podataka, što je otprilike ekvivalent 143 milijuna isprintanih stranica teksta, a zadatak im je od te šume napraviti razumljivu i korisnu informaciju. Među njihovim uspjesima je i donošenje Lokalnog zakona 11, jednog od najprogresivnijih zakona o javnim informacijama u SAD-u i pokretanje Open Data Portala na kojem se mogu naći stotine baza podataka koje olakšavaju život stanovnicima megalopolisa, ali i nude nove poslovne prilike. Svake godine organiziraju Big Apps Competition, natjecanje kojim stimuliraju programere da na najbolji način iskoriste njihove podatke i da smisle najkorisniju aplikaciju za stanovnike grada. Nagradni fond iznosi 150 tisuća dolara od čega pobjedniku pripada 60 tisuća.

Baza podataka korporativnog svijeta

Proteklog ljeta, Ministarstvo pravosuđa na neko je vrijeme efikasno blokiralo pristup sudskom registru trgovačkih sudova, tražeći da korisnici na svoja računala instaliraju certifikate. Prošle godine pak, namjeravali su potpuno ukinuti pristup zemljišnim knjigama putem interneta.

Opendata

Očito je da država ima problem s javnošću svojih velikih baza podataka i da ne zna što bi s njima napravila. Jedino što birokraciji pada na um su zabrane jer se vodi motom „ako ne znamo što s tim, najbolje je zabraniti“. Oba registra su izuzetno vrijedna, i uz male nadogradnje mogli bi postati vrlo profitabilne baze podataka, a kao antikorupcijski alati su nezamjenjivi. I dok se kod nas smišljaju zabrane, OpenCorporates stvara bazu tvrtki  iz cijeloga svijeta.

Kada su započeli, u svojoj bazi imali su samo tri milijuna tvrtki, a danas barataju podacima o 77 milijuna trgovačkih društava iz 55 zemalja svijeta. Svakoj od njih dodijelili su jedinstveni URL na kojem se mogu pronaći podaci o toj kompaniji. Kada bi se samo time bavili, to baš i ne bi bilo senzacionalno, iako je zbog samih brojki impresivno, ali ova  tvrtka, s kojom na projektima surađuje i Vjetrenjača, povezuje tvrtke s njihovim tvrtkama kćerima te tvrtke istih vlasnika u različitim državama otkrivajući tako mrežu vlasništva, utjecaja i pokušaja izbjegavanja poreza na globalnoj razini.

opencorporates-barclays-map

„OpenCorporates je važan alat za novinare, dioničare te za provjeru boniteta. Koristan je i za odvjetnike u potrazi za sukobom interesa“, kaže Chris Taggart, izvršni direktor OpenCorporatesa. Njihova analiza bankarskog sustava, u koju su uključeni i divovi poput CitiGroupa, Bank of America i Goldman Sachsa pokazuje bankarske prakse prikrivanja vlasništva koje se  u nekim slučajevima skrivalo u čak 14 nivoa. S rastom količine podataka u njihovoj bazi, u OpenCorporatesu vjeruju da će rasti i pritisak na vlasnike kompanija da počnu poslovati transparentnije.

OpenCorporates_02

Podaci koje prikuplja OpenCorporates su besplatni za fizičke osobe, a oni koji ih žele koristiti u komercijalne tvrtke moraju platiti licencu.