Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : proračunski kalkulator

Sveeuropska baza – Otvoreni podaci

Britanska Fondacija Otvoreno znanje (Open Knowledge Foundation) pokrenula je sveeuropsku bazu projekata o otvorenim, slobodno dostupnim podacima koje objavljuju lokalne, regionalne i državne javne vlasti iz cijele Europske unije. Portal sadrži  24,752 baze podataka od čega gotovo polovica otpada na podatke iz Ujedinjenog Kraljevstva, a sljedeća po broju objavljenih podataka je Nizozemska, a zasada ne sadrži ni jednu bazu podataka iz Hrvatske. Baze su pretražive po državama, kategorijama i ključnim riječima, a cijeli portal je dostupan na velikom broju jezika.

data_01

Osim baza podataka, na portalu se mogu pronaći i brojne aplikacije i internetski projekti koji koriste slobodne podatke. Zasada je od Hrvatskih projekata zastupljen samo Vjetrenjačin Proračunski kalkulator. Od zanimljivijih projekata vrijedi izdvojiti Raspoloženje Europe (Mood of Europe) – grafički i lako pretraživi atlas podataka o raspoloženju javnosti u europskim zemljama. Nažalost, podaci su iz istraživanja koje je Europska komisija obavila 2011. godine, ali još uvijek prilično dobro pokazuju trendove i pravce u kojima se kreće javno mijenje po nekoliko kategorija.

Portal, također, nudi i poveznice prema novostima o otvorenim podacima, događanjima te upute za korištenje kodova već postojećih projekata.

Proračunski kalkulator

budzeti.baFondacija CPI (Centar za zastupanje građanskih interesa) iz Bosne i Hercegovine predstavilaje internetsku stranicu budzeti.ba na kojoj su dostupne grafičke i interaktivne informacije o izvorima, raspodjeli i potrošnji proračunskog novca. Informacije se mogu pregledati na nivou cijele Bosne i Hercegovine, po entitetima, kantonima te u Brčko distriktu. Kao i većina drugih državnih informacija i ova je u Bosni i Hercegovini prilično teško dostupne, ne samo zbog nevoljkosti vlasti da daju informacije nego i zbog kompliciranog državnog uređenja koje građanima onemogućava da lako prate put svog poreznog novca. Naime, porezi se raspodjeljuju na lokalnom, kantonalnom, entitetskom i državnom nivou.

Projekt su financirali Fond otvoreno društvo BiH, NED i Europska unija, a ideja je dijelom proizašla iz Proračunskog kalkulatora koji je Vjetrenjača predstavila u vrijeme izrade proračuna za 2011. godinu. No, za razliku od Vjetrenjačinog kalkulatora koji je radio na proračunu za godinu unaprijed, Bosansko – Hercegovačka verzija danas barata podacima za 2012. godinu jer im svježiji nisu dostupni.

Proračunski kalkulator u medijima

Naš projekt http://proracunskikalkulator.com popratili su mnogobrojni mediji i web stranice u Hrvatskoj, između ostalih:

Isto tako, spomenuti smo i u nekim stranim medijima:

Slobodni download baze ispunjenih proračunski kalkulatora

Kao što smo u startu najavili, nakon ispunjenih i snimljenih gotovo 2.000 proračunskih kalkulatora javno objavljujemo bazu odgovora.

Bazu možete downloadati na ovom linku: Proračunski kalkulator – baza

Baza podataka nalazi se u ZIP arhivi u CSV formatu pogodnom za uvoz u EXCEL tablični kalkulator. U prvom retku nalaze se nazivi polja iz baze koja prate redosljed polja u samom proračunskom kalkulatoru i vjerujemo da neće biti problema s razumijevanjem podataka. Kada tablicu importirate u excel onda možete raditi sve ostale statističke operacije nad podacima.

Svima koji se odluče na download i dodatnu analizu zahvaljujemo unaprijed i molimo da svoje rezultate podijelite s nama kroz komentare ili putem kontakt formulara. Također, svaka sugestija kako unaprijediti proračunski kalkulator je više nego dobrodošla.

p.s. da budemo iskreni, kako nas je Vlada malo iznenadila sa slanjem proračuna u proceduru snimanje proračunskih kalkulatora je proradilo tek u noći s nedjelje na ponedjeljak, a zbog problema na serveru nije radilo niti u utorak tijekom dana, tako da je broj snimljenih proračuna mogao i trebao biti veći, no već se pripremamo za slijedeću priliku

Više od 100000 ljudi izradilo vlastitu verziju proračuna

U svega pet dana više od 100 000 posjetitelja, najvećim dijelom iz Hrvatske, pokušalo je napraviti svoju verziju Državnog proračuna za 2011. godinu. Aplikaciju koju možete pronaći na na web adresi www.proracunskikalkulator.com izradila je je Vjetrenjača, udruga za promicanje prava na pristup informacijama, uz pomoć i potporu Hrvatske gospodarske komore.

Korisnici www.proracunskikalkulator.com u prosjeku su najmanje promjene radili na stavkama doprinosa. Čak 37% nije mijenjalo stope doprinosa. Nešto više od 45% od 1910 osoba koje su snimile svoju verziju proračuna želi da stopa PDV-a ostane na dosadašnjoj razini, a nešto manje od 20% bi ga smanjilo na prijašnju stopu od 22%. Ukupno smanjenje PDV-a iznosi manje od jednog postotnog boda (0,7%). Uvođenje poreza na imovinu poželjno je za čak 58,2% korisnika, dok 58,0% korisnika smatra da je uvođenje poreza na kapitalnu dobit pravo rješenje.

Na rashodovnoj strani, od ponuđenih 25%, korisnici www.proracunskikalkulator.com su rashode za zdravstvo (bez socijalne skrbi) smanjili za 3,53 postotna boda. Naknade nezaposlene korisnici su smanjili za 9%. Što se, pak, mirovina tiče, bolje bi prošli redovni umirovljenici. Mirovine bi im smanjili u prosjeku za 2,5%. Ostale mirovine (zbirni iznos mirovina HAZU, MUP-a, HV-a, boraca NOR-a, domovinske vojske, saborskih zastupnika, političkih zatvorenika i bivše JNA) bile bi manje za 5,0%. Mirovine hrvatskih branitelja bile bi manje za 13,6%, dok bi ostale transfere braniteljskoj populaciji smanjili za 6,1%.

Rashode za socijalnu pomoć korisnici žele smanjiti za 7,2%, dok čak 65,8% korisnika podupire uvođenje registra korisnika socijalne pomoći, koji bi ograničio primanje pomoći imovinskim cenzusom. Subvencije poljoprivrednicima korisnici aplikacije želi smanjiti za 9,9%, dok bi subvencije ostalim sektorima bile smanjene za 11,6%.

Na zaposlenicima MUP-a, MORH-a te znanosti i obrazovanja, korisnici www.proracunskikalkulator.com bi „uštedjeli“ gotovo pola milijarde kuna. Ostalim zaposlenima koji plaću primaju iz proračuna, korisnici bi uzeli 759 milijuna kuna, otpuštajući ih 3650 (5,8%) i smanjujući im plaću (bruto 1) za 511 kuna (5,7%). Najviše bi, ipak, štedjeli na troškovima zaposlenih na lokalnoj razini. Otpustili bi ih 4305 (11%), smanjili im prosjek plaće (bruto 1) za 1.170,00 kuna (11,9%) i tako uštedjeli gotovo milijaradu kuna.

Najzanimljivije je da samo 10,9% korisnika želi dolazak MMF-a.

Proračun 2011. (1910 korisnika aplikacije) RAZLIKA %
PRIHODI 126.957.030.530,76 1.970.303.515 1,58%
RASHODI 133.764.470.710,32 – 6.632.964.290 – 4,72%
DEFICIT – 6.807.440.179,56
DEFICIT kao % BDP-a – 2,0%

Manje od 2% posjetitelja nije korigiralo niti jednu stavku, a njih 10% je proračun posjetilo više od jednom. www.proracunskikalkulator.com je imao 131 posjet iz MUP-a, 75 posjeta iz MORH-a, 73 posjete iz poglavarstva Grada Zagreba, 45 posjeta iz Vlade RH te 26 posjeta iz Ministarstva financija. Jako je zanimljivo da je gotovo 10% posjetitelja došlo izvan Hrvatske i to uglavnom iz BiH, Slovenije, Srbije, ali i Austrije, Njemačke, Velike Britanije, Švicarske, Švedske… iz ukupno 90 zemalja svijeta.

Cijelu bazu možete pronaći na stranici Udruge Vjetrenjača. Pozivamo sve zainteresirane da pogledaju podatke, analiziraju ih i da nam jave ako pronađu još kakvu zanimljivu relaciju ili postotak.

Vjetrenjača – Naš alat je internet, naš materijal je informacija, naš cilj je objaviti informaciju na način koji dodaje vrijednost svima koji ju konzumiraju.

Kako koristiti proračunski kalkulator?

Državni proračun, složen i opsežan dokument, temelj je ekonomske politike Vlade RH. U nastojanju da se hrvatskim građanima približi od čega se sastoji Državni proračun, kako se puni i kako se raspodijeljuju proračunska sredstva, Udruga za promicanje prava na pristup informacijama Vjetrenjača je uz potporu Hrvatske gospodarske komore izradila Proračunski kalkulator koji možete pronaći na internetskoj stranici www.proracunskikalkulator.com.

Posjetitelji stranice www.proracunskikalkulator.com u mogućnosti su sami izraditi svoju verziju Državnog proračuna za sljedeću godinu. Klikom miša ili micanjem pomične poluge mogu smanjivati prihodovnu ili povećavati rashodovnu stranu proračuna, povećavati ili smanjivati stope poreza i doprinosa te vidjeti kako se to odražava na njihovu plaću, odnosno kućni proračun. Istovremeno, zahvaljujući pratećim pojašnjenjima, građani su u prilici doznati kakav učinak smanjenja ili povećanja neke proračunske stavke imaju na plaće ili broj državnih službenika i namještenika, zaposlenika u javnim službama ili izdvajanja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Svi podaci koje smo koristili u izradi proračunskog kalkulatora dolaze iz službenih izvora:

Osim službenih izvora, za nekolicinu stavaka korištene su procjene ili drugi izvori. Za efekte ukidanja nulte stope PDV-a korišteni su podaci o potrošnji DZS-a, te međustopa od 10% PDV-a koja je u više navrata spominjana u medijima od strane državnih dužnosnika. Procjene efekata uvođenja poreza na imovinu nastala je kao kombinacija različitih istupa političara (i vladajućih ali i oporbenih). Procjena efekata uvođenja poreza na kapitalnu dobit napravljena je konzervativnom procjenom sukladno modelima koji se primjenjuju u drugim zemljama EU. Broj uposlenika u pojedinim segmentima sustava temelje se na neslužbenim izvorima iz Ministarstva uprave. Efekti uštede registra socijalnih potpora procijenjeni su na 7,5% uštede što je srednja vrijednost procjena koje variraju između 5 i 10%. U slučaju da odaberete MMF, svi rashodi se linearno umanjuju za 10% što odgovara otprilike javno izrečenim procjenama o zahtjevanom rezanju državne potrošnje.

Budući da pojedini prihodi pripadaju jedinicama lokalne uprave, kao baza za kreiranje proračuna koristi se proračun opće države (dakle proračun koji uključuje i jedinice lokalne samouprave).

Promjene stope koje se odnose na PDV uključuju ne samo promjenu same stope PDV-a nego i očekivani pad ili rast potrošnje, korektivni faktori za procjenu pada i rasta potrošnje koristili smo iz uobičajenih ekonomskih modela.

Za svaku stavku prihoda ili rashoda proračuna izračunata je i Vaša komponenta koja se računa temeljem upisanog iznosa bruto plaće upisane u vrhu proračunskog kalkulatora. Za izračun neto plaće koristi se standardni zakonom propisan izračun pretpostavljajući da je riječ o osobi koja nema dodatne porazne olakšice osim osnovnog odbitka, a koja živi u naselju u kojem se obračunava i 10% prireza za lokalnu samoupravu. Budući da se porez na dohodak računa s nekoliko stopa te bi svaka promjena stope poreza na dohodak neminovno donijela i promjene u poreznim razredima, nakon što smo izračunali neto plaću po postojećoj formuli svaka daljnja promjena koristi promjenu efektivne stope poreza na dohodak koja (ovisno o izračunu) iznosi oko 10,8%.

Osim davanja državi koja proizlaze iz Vaše plaće (doprinosi i porez na dohodak), izračunali smo i koliko novca od Vaše neto plaće u različitim oblicima završava u državnom proračunu. Primjerice, za izračun PDV-a uzeli smo podatke o potrošnji DZS-a koji kaže da prosječni građanin 88% svoje neto plaće potroši pa se onda iz te osnovice računa iznos uplaćenog PDVa. Iznosi poreza i naknada za igre an sreću, carine, administrativnih pristojbi, ostalih prihoda lokalnih proračuna, kazne i ostale prihodne stavke računaju se kao ukupni iznos proračunske stavke podijeljen sa ukupnim brojem punoljetnih građana RH. Iako dio tih proračunskih prihoda nije direktno povezan s osobnom potrošnjom (primjerice naplata carine) ili je dio tih prihoda povezan za djelatnost pravnih osoba (primjerice trošarine na gorivo gdje su i pravne osobe potrošaći) činjenica je kako se taj trošak u svojoj konačnici akumulira u cijeni krajnjeg proizvoda što plaćaju potrošači tj. fizičke osobe , te je stoga udio Vaše komponente izračunat konzervativnom podjelom ukupnog iznosa na broj punoljetnih osoba što u stvarnosti daje rezultat koji je niži od vaše stvarne uplate prema državnom proračunu.

Kada se zbroje sve uplate koje se odnosi na Vaša primanja, a koja se sastoje od troškova na teret poslodavca (koji zajedno s brutom čine tzv. bruto 2), troškova doprinosa i poreza koji se namiruju direktno iz bruto plaće (tzv. bruto 1), te udjela drugih uplata koje se direktno ili posredno uplaćuju iz Vaše potrošnje realno je za očekivati kako će ukupni iznos vaših uplata prema državnom proračunu biti veći od ukupne neto plaće koju primite u godinu dana.

Proračunskog kalkulatora ne bi bilo bez ekonomskih analiza i podataka koje je prikupio i uobličio Marko Krištof, a sam proračunski kalkulator isprogramirali su vrijedni dečki iz Videodrome-a.

Ako Vam se dopada naš proračunski kalkulator molimo Vas donirajte udrugu Vjetrenjača kako bi pomogli razvoju naših budućih projekata.

Proračunski kalkulator

Neposredno pred rebalans, u kolovozu 2010. godine, objavili smo vizualizaciju državnog proračuna koja je polučila veliki uspjeh. Obzirom da nam u slijedećim mjesecima ponovno slijedi rasprava o državnom proračunu, odlučili smo cijelu priču podići na još višu razinu te izraditi interaktivnu web aplikaciju koja će svima omogućiti da naprave vlastitu verziju državnog proračuna.

Proračunski kalkulator

Cilj je:

  1. Kreirati vizualno jasan i edukativan sadržaj koji objašnjava prihode i rashode državnog proračuna
  2. Omogućiti korisnicima da na neposredan i interaktivan način sami izrade proračun
  3. Kreirati javno dostupan alat koji će koristiti medijima u njihovom istraživanju.
  4. Iskoristiti web aplikaciju kao podlogu za istraživanje o tome kako građani vide državni proračun te njegove prihode i rashode

Procjena projekta:

  • doseg: srednji
  • trošak: srednji, procjena 70.000kn
  • rok: 1-2 mjeseca

Ovaj projekt možete donirati ovdje. Sva prikupljena sredstva biti će uložena u prikupljanje i obradu podataka te razvoj i promociju platforme.

Projekt Proračunskog kalkulatora objavljen je 21. studenog 2010., a troškove istraživanja i razvoja web aplikacije poduprla je Hrvatska gospodarska komora.