Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Tag : usluga

Valuta

Raspravljajući o valutama, najčešće mislimo na papirnate novčanice poput dolara, eura, yena, funte ili kune. Tiskani novac, međutim, je samo jedna vrsta valuta. Kroz povijest, novac se pojavljivao u raznim oblicima – od komada kamena, preko školjki, do životinjskih koža. Otad su valute evoluirale u sofisticirane oblike poput mjenica koje omogućuju današnje globalne financijske transakcije.

Data_novac1Razvoj valuta se nastavlja i dalje pa se pojavljuju nove valute od Bitcoina do svete prašine iz igre World of Warcraft.

Da bi se razumjelo kako se podaci uklapaju u ovaj razvoj moramo promijeniti način razmišljanja o valutama. Valuta je ono čime stvaramo i razmjenjujemo ekonomsku vrijednost kroz prostor i vrijeme. Ona može biti bilo što iskoristivo kao medij za razmjenu, nešto čime se mogu platiti dobra i usluge, dugovi ili čuvati vrijednost za buduću upotrebu.

Podaci imaju svaku od tih karakteristika. Mnoge poslovne transakcije već danas uključuju prodaju i kupovinu podataka, pa jednako tako podaci mogu biti i sredstvo plaćanja. Čelistica Zoë Keating zatražila je od diskografskih kuća da joj umjesto tantijema plaćaju u podacima o njenim slušateljima.

Vrijednost podataka može se i lako mjeriti. Mnoge najuspješnije kompanije dokazuju da se podaci pretvaraju u stvarnu vrijednost kada ih se prevede u korisnu informaciju. Primjerice do 2015. godine trgovci će vodećim američkim bankama plaćati 1,7 milijardi dolara godišnje da bi, na temelju informacija o navikama kupovine iz arhiva kreditnih kartica, slali mušterijama obavijesti o popustima i akcijama. Tako barem tvrdi Aite.

delloite

U posljednje dvije godine, stvoreno je 90 posto svih podataka kojima čovječanstvo danas barata. Do 2020. godine, količina podataka povećat će se za 40 puta ili više. Većinu tih podataka sačinjavat će osobni detalji: gdje je netko bio, kojeg političkog kandidata podržava, koje proizvode je kupio, koji mu se filmovi sviđaju – lista je neiscrpna, tvrdi Deloitte University Press.

Data_novac2

Kompanije se trude unovčiti podatke na tržištu. Razlikuju se samo po količini podataka koje imaju na raspolaganju; od golemih agregatora poput Rapleafa ili Acxioma koji imaju podatke preko 500 milijuna potrošača, pa do malenih start-upova poput Personal.com koji pomažu pojedincima da kontroliraju i iskoriste svoje osobne podatke. Vlade su, također, važan igrač na tržištu podataka, ne samo kao regulator nego i značajan davatelj i korisnik podataka. Tržište podataka se sastoji od nekoliko dijelova.

DAVATELJI OSOBNIH PODATAKA: Vladine agencije prikupljaju goleme količine podataka. Kroz razne inicijative za otvorene podatke oni postaju javni i besplatni za korištenje. Tvrtke i osobe koriste te podatke da bi stvorili vrijedne proizvode i usluge, jeftinije i brže nego što bi to država sama mogla.

AGREGATORI (PRIKUPLJAČI) PODATAKA: Neke marketinške kompanije grade velike baze podataka o ponašanju i ukusu potrošača. Ako imate adresu elektronske pošte, tvrtke poput Repleafa vjerojatno zna nešto o vama. Kombinirajući podatke iz javnih arhiva i potrošačkih transakcija s onima iz društvenih mreža, mobilnih prijenosa i drugih izvora, agregatori daju oglašivačima uvid u ciljnu skupinu.

PODACI ZA USLUGU: Ništa na svijetu nije besplatno. Kada koristimo usluge poput Facebooka, Twittera ili Googlea za to plaćamo otkrivajući osobne podatke. Vrijednost Facebook „nacije“ – veće od većine država – raste sa svakim lajkom, shareom i postom.

ZAŠTITNICI PODATAKA: Onima koji su zabrinuti za svoju privatnost i osobne podatke tržište nudi proizvode kojima mogu kontrolirati svoje informacije.  U podatkovnom ormariću poput onog koji nudi Personal.com možete skladištiti osobne podatke, kontrolirati im pristup i razmjenjivati ih ako to želite. Druge usluge kao Reputation.com kažu vam koje informacije drugi prikupljaju o vama, tko ih prikuplja i kako ih koriste. Nekoliko tvrtki nudi sofisticirane alate za zaštitu privatnosti osobnih podataka.