Vi ste ovdje: Vjetrenjača »

Blog

Javna nabava – greške u podacima

Tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana na nekoliko mjesta se ustvrdilo kako su podaci u registru javne nabave pogrešni.

Podaci koji su korišteni za izradu registra u cijelosti su crpljeni iz oglasnika javne nabave Narodnih novina (a koje su službeni list Republike Hrvatske), Državog zavoda za statistiku, javnih registara FINA-e, registra Trgovačkog suda te nekolicina poslovnih registara koje smo koristili za provjeru podataka.

Budući da Narodne novine prilikom zaprimanja oglasa o javnoj nabavi ne rade logičku ili faktičku provjeru podataka postoji realna mogućnost za cijelim nizom pogrešaka koje su se u nizu u medijima navedenih situacija i dogodile. Tipične pogreške su u iznosu gdje je iznos pojedinog ugovora u cijelosti pogrešno napisan (primjerice iznos u lipama nije odvojen decimalnim zarezom), imena tvrtki koje su dobile posao nisu ispravno ili cjelovito napisane, a u nekoliko tisuća slučajeva uopće nisu postojali podaci o OIBu kao temeljnom identifikatoru o kojem se poslovnom subjektu točno radi, dok je u cijelom nizu slučajeva (a mi smo ih detektirali  nekoliko stotina) u cijelosti upisan pogrešni OIB. Nadalje, prilikom grupiranja podataka, a zbog njihove nepotpunosti i nemogućnosti točne identifikacije može se dogoditi da se grupiraju podaci dvije ili više tvrtki istoga naziva (primjerice, moguće je da postoji tvrtka Gradnja d.o.o. koja je registrirana i u Osijeku i u Rijeci).ć

Primjerice, u slučaju općine Marija Bistrica u bazi narodnih novina pogrešno je iskazana vrijednost ugovora vezana za tvrtku Čeha elektro, gdje je umjesto 314.480,00kn upisana vrijednost od 314 milijuna kuna.

Također vrijedi napomenuti da se podaci odnose na potpisane ugovore o javnoj nabavi koji podrazujmijevaju ukupne vrijednosti, dok se u stvarnosti u nekim situacijama (osobito u građevinskoj djelatnosti), posao isplaćuje po ovjerenim situacijama tako da je prihod tvrtke ponuditelja raspoređen na više vremenskih razdoblja što također iskrivljava podatke.

Tijekom izrade ove web stranice puno smo pažnje posvetili analizi i čišćenju podataka od nama očiglednih pogrešaka no očito nismo uspjeli identificirati sve pogreške. Ponavljamo još jednom da su se greške dogodile na izvoru tj. Narodnim novinama, no unatoč tome, ako smatrate da je bilo koji od podataka netočan slobodno nam to dojavite putem našeg kontakt formulara kako bi to u najkraćem mogućem roku ispravili.

 

Natječaj – Javna nabava

Udruga Vjetrenjača ovim putem raspisuje natječaj za najkreativniju i najorginalniju analizu, istraživanje ili infografiku podataka koja je objavljena na web stranici http://nabava.vjetrenjaca.org.

Cjelokupna baza podataka od koje je sačinjena web stranica slobodna je za download i nalazi se na lokaciji http://nabava.vjetrenjaca.org. Podaci su organizirani u četiri CSV dokumenta ukupne veličine oko 60MB. Bazu također možete downloadati i u jednoj .zip arhivi (14MB).

Pravila natječaja su slijedeća:

  • tražimo najkreativniju analizu, istraživanje ili infografiku podataka koji su objavljeni na našoj stranici nabava.vjetrenjaca.org
  • analiza, istraživanje ili infografika mora biti predana udruzi Vjetrenjača najkasnije do i uključivo 20. prosinca 2011. godine
  • dokumente i rezultate svi natjecatelji trebaju poslati na našu email adresu [email protected]
  • svi radovi moraju biti primjereno objašnjeni, argumentirani i metodologija mora biti provjerljiva
  • uz rad moraju biti priloženi puni podaci o autoru (ili skupini autora)
  • svi radovi moraju biti predani uz odgovarajuću Creative Commons licencu (i to: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/hr/), radovi koji nisu predani uz CC licencu neće biti razmatrani
  • ako je riječ o infografici, ona mora biti predana u formatu visoke rezolucije pogodnoj za tisak
  • udruga Vjetrenjača će predane radove, a koji udovoljavaju kriterijima natječaja objaviti na stranici udruge, a ako postoji interes i putem zainteresiranih medijskih partnera
  • nagrade će dodijeliti tročlani žiri čiji će se članovi objaviti naknadno
  • rezultat natječaja će biti javno objavljen na stranici udruge najkasnije 24. prosinca 2011. u 12h
  • udruga Vjetrenjača osigurala je tri novčane nagrade i to od 7.000,00, 5.000 i 3.000kn; sve nagrade su u bruto iznosu
  • udruga Vjetrenjača zadržava pravo da zbog niskog odaziva, niske kvalitete radova ili drugih razloga ne dodijeli jednu, dvije ili sve nagrade
  • udruga Vjetrenjača zadržava pravo promjene i/ili dopune ovih pravila

Veselimo se vašim radovima!

 

Provjetravanje javne nabave

Provjetravanje javne nabaveNakon višemjesečnog napora i tisuća uloženih radnih sati, s veseljem vam predstavljamo  projekt udruge Vjetrenjača “provjetravanja” javne nabave a koji je dostupan na web adresi:

 

http://nabava.vjetrenjaca.org

 

Kao što svi dobro znamo, javna nabava je među najvećim generatorima korupcije u Hrvatskoj. Kao i s ostalm koruptivnim djelima, i u javnoj nabavi je problem to što svi oni koji su u lancu sudjelovali imaju vitalni interes zamesti podatke. S druge strane, pritisak društva i Europske unije doveo je do toga da je sam postupak javne nabave nešto transparentniji, no ako promotrite programska rješenja koja su iskorištena da bi postupak javne nabave bio transparentan, sasvim je jasno kako je cijeli sustav dizajniran na način da onemogućava pristup podacima te bilo kakvu analizu prezentiranih podataka.

Tako primjerice u visoko eksponiranim slučajevima, nismo ni dan danas u mogućnosti pogledati gdje su se problematične tvrtke uopće javljale i dobijale poslove iz javne nabave. A na jednaki način, nismo na jednostavan način u stanju pregledati koje je ministarstvo kupovalo koje usluge i od koga; a to je još manje moguće saznati za nekog od 4.400 obveznika javne nabave u Republici Hrvatskoj.

Kako bi cijeli proces učinili transparentnijim, te kako bi koristeći informatičku tehnologiju cijeli postupak učinili doista transparentnim, a ne samo deklarativno javnim, u proteklih nekoliko mjeseci uspjeli smo proanalizirate kompletni oglasnik javne nabave koji smo potom pretvorili u odgovarajuću bazu podataka, te ih spojili potom s drugim bazama kako bi izolirali i popravili pogreške. Baze koje smo koristili su baze Državnog zavoda za statistiku, javne objave financijskih podataka FINA-e, Narodnih novina i drugih poslovnih registara u Hrvatskoj.

Ukratko, na gornjem linku nalazi se oko 60.000 ugovora o javnoj nabavi ukupne vrijednosti oko 80 milijardi kuna; svi podaci su pretraživi i moguće ih je grupirati po desecima različitih parametara.

Također, obzirom da se sasvim sigurno nismo sjetili svih anomalija, od ponedjeljka 28. studenog cijela baza podataka će biti dostupna za slobodni download svima kako bi i sami mogli napraviti svoje analize ili istraživanja. Najzanimljivije, najkreativnije rezultate Vjetrenjača će nagraditi s tri novčane nagrade ukupne vrijednosti 15.000 kuna.

Uskoro slijedi update ovog teksta.

Partnerstvo za otvorenu vlast

Prije dva tjedna (14. rujna) u prostorijama novinarskog doma u Zagrebu predstavljeno je Partnerstvo za otvorenu vlast. Ova inicijativa dolazi od američkog predsjednika Baracka Obame koji je prošle godine na zasjedanju Ujedinjenih naroda najavio pokretanje ove inicijative, a čiji je cilj globalno partnerstvo prema otvaranju vlada i vlasti prema svojim građanima. Partnerstvo se sastoji od osam država inicijalnih pokretača, a Hrvatska se uključila već u prvu grupu od tridesetak zemalja koje su se obvezale djelovati u smjeru izgradnje otvorene vlasti i rasta transparentnosti.

Usred afere s HDZ-ovom crnom blagajnom na političkom dijelu otvaranja partnerstva pojavili su se i predsjednik Sabora Luka Bebić i potpredsjednik Vlade Gordan Jandroković, od kojih je ovaj potonji nabrajao silne uspjehe i slučajeve u kojima on smatra da bi Hrvatska morala biti primjer ostalima.

Nažalost, stanje nije uopće sjajno ili za pohvalu i vrijedilo bi argumentirati zašto i dio ovoga što slijedi sam i naveo u svojem kratkom govoru kojeg sam tada izgovorio.

Hrvatska ne zadovoljava niti jedan jedini suvisli kriterij o transparentnosti. Naime mi imamo Zakon o pravu na pristup informacijama i neki dokumenti doista jesu dostupni, no način na koji se to radi je jednostavno loš i u svojoj biti neupotrebljiv. Praktički svatko može svoj podatak proglasiti tajnim, a agencija za zaštitu osobnih podataka je ta koja je zadužena da rješava eventualne žalbe. Na gornjem okruglom stolu požalili su se kako ih je svega četvero na cijelu državu što se činilo barem petnaest minuta razumnim argumentom, sve dok nismo čuli da su u prvih osam mjeseci ove godine dobili ukupno 120 žalbi. Moje je mišljenje da predmeti koji se odnose na zakon o pravu na pristup informacijama moraju biti očigledni i da tu nema u biti pretjerano duge deliberacije i četvero ljudi nema što raditi s tih 120 žalbi (osim naravno ako imamo jednog načelnika, jednu tajnicu i dva referenta što donekle mijenja omjere).

Krenimo primjerice s državnim proračunom kojeg do prošlog kolovoza nismo uopće imali javno dostupnog u obliku baze (ili tablice). U mojim nastojanjima da pribavim taj dokument, tražio sam čak primjerak proračuna u digitalnom obliku i dobio sam PDF dokument sa skeniranim stranicama. Kada sam upitao kako oni to mogu smatrati digitalnim oblikom, odgovoreno mi je da je dokument došao na CD-u pa je sukladno tome digitalan. Proračun kojeg smo u Vjetrenjači koristili za vizualizaciju državnog proračuna dobili smo polulegalnim metodama direktno od djelatnika ministarstva financija. Na sreću, nakon objave naše vizualizacije i javne kritike, excel dokument se pojavio na stranicama ministarstva.

Državni proračun nadalje ima samo tri razine detalja, tako da imate situacije da postoje stavke koje nose iznose u milijardama kuna. Možemo mi sada diskutirati o tome da je to otvoreno i transparentno, no mislim da je nevjerojatno očekivati da država dobije jednu pojedinačnu fakturu na milijardu kuna? Smiješno, no dodatnu razinu detalja smo imali do 2008. godine kada je to skinuto jer je netko (a pogledajte moj blog iz tog razdoblja) izračunao da država godišnje troši oko 32 milijuna kuna na zimske gume, što je dovoljno za 14.000 setova guma pa je tadašnji ministar doslovce i javno izgovorio da “neće mene niko zaje….” i tako je pala razina transparentnosti proračuna u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj nadalje ne postoji nijedno tijelo koje se sustavno bavi informatizacijom. Znam da će sada neki skočiti i upozoriti na instituciju koja se zove eHrvatska, no ako malo bolje pogledate njihove web stranice biti će vam jasno kako je jedan od njihovih najvećih dosega digitalizacija TV signala što je posao koji je trebala istjerati agencija za elektroničke medije a ne oni, i govoriti o tome kao o digitalizaciji je isto kao i da kažem da je moja kuhinja digitalna zbog toga što imam mikrovalnu pećnicu koja na sebi ima digitalni sat. Istovremeno, jedan od najboljih projekata koji je proizašao iz kuhinje eHrvatske je hitrorez koji je nažalost bio korišten isključivo kao marketinški alat za dobijanje izbora 2007. godine. Od 14.000 zakona i propisa koje je pobrojao USAID i vijeće za konkurentnost, hitrorez je pronašao njih oko polovice, da bi za svega njih nekoliko stotina dobili bilo kakve prijedloge i promjene ili brisanja, da bi na kraju brojka koliko je propisa stvarno promijenjeno bila toliko porazno loša da me je sram uopće napisati brojku. Ako ne vjerujete, pogledajte samo nedavne odluke ministarstva gospodarstva koje je prije nekoliko tjedana ukinulo odredbe o obvezi osiguravanja mineralne vode i soli rudarima, a koja je bila obvezujuća od polovice prošlog stoljeća. Nažalost, hitrorez je zaživio u nekim drugim zemljama (Egipat, Vijetnam…) dok je kod nas to bio samo predizborni trik, a čelnici su se više bavili rasporedom posade na “Malo vitra” nego s državnim poslom. Koliko “nove tehnologije” sporo dolaze možete i sami provjeriti šetajući pokraj ureda eHrvatske i pokušavajući se checkirati s npr. FourSquare-om pa onda možete provjeriti tko je mayor te institucije.

Usput rečeno, cijeli niz zemalja, od naših susjeda na dalje ima ili ministarstvo informatike (ili ministarstvo za informacijsko društvo ili neku izvedenicu koja pokriva taj dio), dok mi u Hrvatskoj, izuzevši eHrvatske nemamo nijednog jedinog državnog tajnika koji bi se bavio tim problemima. Podsjetimo se, imamo više od 4.400 jedinica uprave i samouprave i nijednu osobu ili instituciju (osim disfunkcionalne eHrvatske) koja bi se bavila integracijom informatičkog potencijala ove zemlje. Toliko o nama kao o potencijalnoj informatičkoj velesili.

Veliki problem transparentnosti je i apsolutno nerazumijevanje potencijala koje informatika i informacijski sustavi pružaju. Pa tako s jedne strane imamo političare koji pojma o informatici nemaju (u što se možete uvjeriti promatrajući TV kadrove njihovih kancelarija), a s druge strane imamo cijeli niz nekakvih kvazi IT voditelja i načelnika čija je jedina zasluga da su na određenoj poziciji bili dovoljno dugo da po sili inercije birokracije svojom nekompetencijom napreduju do razine na koju su stigli. I jedni i drugi dakle pojma nemaju, još manje da imaju vizije ili energije za iskorak, a za obje grupe je kritični faktor uspjeha zaustavljanje svake promjene koja bi mogla ukazati na njihove nekompetencije. Dobar dio napretka ove države, a ne samo naše infrastrukture zarobljen je u toj birokraciji mediokriteta koji s nama upravljaju u posljednjih dvadeset godina. Uspjesi i kompetencije u takvim uvjetima nisu niti mogu biti parametar napredovanja.

Ponekad se desi da neki informatički biser doista ispadne van, pa smo primjerice tako prije godinu i nešto dana vidjeli kako zagrebački ZET posjeduje aplikaciju koja ukazuje na trenutne pozicije tramvaja i autobusa. Nekoliko dana nakon objave tog podatka, ta aplikacija je ugašena (iako je u biti samo prebačena na drugi port routera) s izgovorom da se radi o sigurnonosnom problemu. Pretpostavka je da bi odavanje lokacije tramvaja moglo dati neočekivanu prednost teroristima ili vandalima, kao da tramvaji ili autobusi koriste svaki puta drugu rutu i neočekivano vam se prikradu na stanicu? U drugim zemljama, takvi podaci se javno dijele i onda imate cijeli niz aplikacija koje možete instalirati na svoje pametne telefone i vidjeti koliko ćete čekati određeni oblik javnog prijevoza i tu bi se u biti složio s ZETom da je riječ o pitanju sigurnosti, jer nije svejedno hoće li vaše dijete u dva ujutro čekati pola sata neki tramvaj ili autobus ili svega nekoliko minuta.

Zamislite, da su ti podaci slobodni i javno dostupni, danas bi imali pokoju aplikaciju za naše pametne telefone, neki lokalni developer bi možda prodao tehnologiju u svijet, možda bi koji od besposlenih mladih dobio priliku zaraditi svoju plaću? A da i ne kažem da bi do danas netko mogao proučiti uzorke ponašanja tramvaja i autobusa i predložiti reorganizaciju, alternativne vozne redove ili nešto treće što bi dovelo do efikasnijeg i energetski učinkovitijeg javnog prijevoza. Nažalost, ovako to nikada nećemo saznati.

Imamo mi još problema, da bi uopće bili otvoreni i transparentni potrebno je i digitalizirati sve i svašta. Imamo tako primjer FINA-e koja je od hrvatske vlade dobila zadatak i više od dvadeset milijuna kuna da prebroji zaposlene u državnom sektoru. Njih ima oko 330-350.000 i razumno bi bilo očekivati da je to podatak koji ne bi smjelo biti teško saznati, no eto, nakon godinu i nešto dana, dvadesetak milijuna kuna kasnije mi to i dalje ne znamo. Ako ćemo već govoriti o FINAi, pogledajte koliko REGOS plaća FINAi za usluge vođenja i infrastrukture za prvi i drugi mirovinski stup. Radi se o stotinama milijuna kuna koje su otišle u rupu bez dna pod imenom FINA. Našim novcem subvencioniramo i saniramo instituciju za koje u modernom tržišno orijentiranom svijetu nema mjesta. FINA je nadalje nositelj i izdavatelj digitalnog potpisa koji je temelj elektroničke razmjene dokumenata (što se onda u kasnijim iteracijama mora reflektirati na transparentnost i otvorenost društva), no ako malo bolje pogledate, osobe koje su radile na digitalnom potpisu prije nekoliko mjeseci su iz donekle elitnog prostora FINAe u Vukovarskoj preseljene u posljednju kancelariju u slijepom crijevu poslovnice u Šoštarićevoj, a sam pogled na te izgubljene službenike i količinu fascikala koji posjeduju jasno govori o tome koliko su digitalnih potpisa do sada izdali i kakva je budućnost tog projekta.

Kada smo već kod digitalnog potpisa, vrijedi spomenuti i priču koja se nekad događala s potpisom. Naime, po zakonu JMBG ne smije biti digitalnog potpisa, dok istovremeno Porezna uprava (koja koristi digitalni potpis za primanje dokumenata) očekuje taj broj u potpisu. To su duže vremena riješavali tako (ne znam da li to rade još uvijek) da su čekali da na serveru vide grešku prilikom prvog pokušaja potpisivanja da bi potom ručno pronašli JMBG i ručno intervenirali kako bi usluga proradila (tako da ako vjerujete u male ljude u računalima, nije to baš tako daleko od istine, barem kada je riječ o javnoj upravi).

A ako mislite da je situacija u poreznoj porazna, onda niste vidjeli druge. Usluga ePorezne je bazirana u cijelosti na Microsoftovoj tehnologiji koju je za potrebe APIS IT-a sagradila privatna tvrtka, a sve skupa po narudžbi porezne uprave. FINA pak koristi module za potpisivanje koji se baziraju na kombinaciji jave i activeX kontrola što znači da je opet vezano za MS platforme, a Mirovinsko i Zdrastveno su koristili digitalno potpisane PDF dokumente – koji, uzgred rečeno, nisu korišteni za upisivanje u baze, nego bi to bila samo autentikacija da je doista odgovorna osoba potpisala formular, dok bi se sve ostalo rješavalo na identičnom šalteru kao i da ste se sami odšetali do lokalne poslovnice mirovinskog ili zdrastvenog. Oni su napravili jednu vrlo skupu verziju faxa koja daje dojam da se radi o nekoj “e” usluzi.

Dakle, ono što je činjenica je da razne institucije koriste razne tehnologije i da podaci nisu jedinstveni niti se pazi da ne budu redundantni (kao što je to primjerice u biračkim popisima koji su u biti samo “kanta za smeće” svih drugih baza i evidencija koje postoje), pa tako primjerice gore spomenuti podaci koje redovito šaljete regosu morate istovremeno slati i poreznoj upravi iako se radi o apsolutno istom setu podataka.

Ukratko, ako se na gornje načine država odnosi prema “ulaznom” dijelu podataka, kako onda bilo tko može očekivati transparentnost ili otvorenost prema građanima? S jedne strane imate političare koji se grčevito bore da ostanu na poziciji, voditelje informatike koji su ionako većinom završili na tim pozicijama iako nemaju elementarne kompetencije, preko toga da svaka institucija vodi svoju politiku pa samim time i informatičku infrastrukturu.

Pogledajte baze podataka koje su navodno javne. Baza podataka registra trgovačkog suda je pretraživa samo po dva kriterija, što bi značilo da morate imati točni podatak da bi eventualno dobili potvrdu da je podatak točan. Ostali registri (obrtnika, udruga) su rasuti po drugim institucijama i napravljeni na identičan način. Nijedan od tih registara nema engleski prijevod a dio institucija ih ne prihvaća kao autentični dokument. U biti, mi nemamo jedno mjesto gdje su popisane sve javne baze podataka, Amerika primjerice ima registriranih gotovo 400.000 data setova različitih podataka, od ovih očiglednih o državnoj potrošnji, dok učestalosti kriminala ili frekvenciji izdavanja parkirnih kazni. Europska komisija objavljuje sve svoje troškove do razine pojedinačnog troška, što znači da ako je iz proračuna europske komisije isplaćeno 10kn za refundiranje troška parkinga njihovog diplomata u Zagrebu, tada je taj podatak vidljiv (i preporučam da ga pronađete), a susjedi slovenci su nedavno objavili svoju aplikaciju Supervizor koja ima identičnu funkcionalnost.

U Hrvatskoj ima oko 4.400 tijela uprave i samouprave (uključujući i sve institucije, agencije i sve druge pravne subjekte koji na ovaj ili onaj način upravljaju javnim novcem ili resursima) i mi se u biti borimo da osiguramo donji minimum transparentnosti i otvorenosti koji je ionako garantiran zakonom. No istovremeno skroz izbjegavamo primjetiti kako zakon ne priječi nikome da bude pretjerano transparentan, ali se to ipak nije dogodilo u 4.400 tijela kroz 20 godina i možda nas u transparentnosti i otvorenosti ne priječe zakoni ili infrastruktura nego nešto sasvim drugo. Možda bi ipak prvo morali poraditi na temeljnim vrijednostima.

I da se vratim na gornji skup, da ste bili tamo i samo pogledali tko su bili ljudi koji su s državne strane došli braniti boje otvorenosti i transparentnosti (uz jedan jedini izuzetak državnog tajnika iz ministarstva financija) bilo je sasvim jasno da su poslani ljudi iz nižih ešalona birokracije što najbolje demonstrira interes i političku volju da se nešto učini na ovu temu, a gore spomenuti ministar i predsjednik Sabora su bili tamo ionako da bi iskoristili javni forum za ublažavanje političke štete koja je tih dana odjekivala zemljom.

Sav novac koji je prikupljen kroz naše poreze je javan i njegova potrošnja mora biti javna, a ljudi koji u naše ime donose odluke kako će taj novac biti utrošen moraju za to odgovarati. Nažalost, mi smo još uvijek u potrazi za jednim jedinim svijetlim primjerom. Dok se mi borimo da pojedini podaci uopće budu dostupni, svijet je odavno krenuo u kontekstualizaciju tih podataka kako bi se iz tih mnogobrojnih skupova podataka iscrpio maksimum te kako bi iz njih izvukli dodatnu vrijednost.

Istovremeno, koruptivna djela, a i sukobi interesa su djela koja je teško otkriti jer svi koji u njima sudjeluju imaju vitalni interes da štogod da su napravili nikada ne vidi svjetlo dana. Nema jednostavnijeg, bržeg i jeftinijeg načina da se pronađu takva djela od toga da budemo transparentni. U posljednje dvije godine silne borbe protiv korupcije, nije bilo nijednog jedinog pomaka u otvorenosti i transparentnosti javne vlasti, dapače, samo su se povukli na svoje pozicije a zakonska regulativa je postala još zatvorenija nego ranije.

I na kraju, pogledajte kratki video o otvorenoj vlasti koji opisuje što bi ona sve mogla biti zajedno s nekolicinom sjajnih primjera.

Open Government from The Academy on Vimeo.

Proračunski kalkulator u medijima

Naš projekt http://proracunskikalkulator.com popratili su mnogobrojni mediji i web stranice u Hrvatskoj, između ostalih:

Isto tako, spomenuti smo i u nekim stranim medijima:

Slobodni download baze ispunjenih proračunski kalkulatora

Kao što smo u startu najavili, nakon ispunjenih i snimljenih gotovo 2.000 proračunskih kalkulatora javno objavljujemo bazu odgovora.

Bazu možete downloadati na ovom linku: Proračunski kalkulator – baza

Baza podataka nalazi se u ZIP arhivi u CSV formatu pogodnom za uvoz u EXCEL tablični kalkulator. U prvom retku nalaze se nazivi polja iz baze koja prate redosljed polja u samom proračunskom kalkulatoru i vjerujemo da neće biti problema s razumijevanjem podataka. Kada tablicu importirate u excel onda možete raditi sve ostale statističke operacije nad podacima.

Svima koji se odluče na download i dodatnu analizu zahvaljujemo unaprijed i molimo da svoje rezultate podijelite s nama kroz komentare ili putem kontakt formulara. Također, svaka sugestija kako unaprijediti proračunski kalkulator je više nego dobrodošla.

p.s. da budemo iskreni, kako nas je Vlada malo iznenadila sa slanjem proračuna u proceduru snimanje proračunskih kalkulatora je proradilo tek u noći s nedjelje na ponedjeljak, a zbog problema na serveru nije radilo niti u utorak tijekom dana, tako da je broj snimljenih proračuna mogao i trebao biti veći, no već se pripremamo za slijedeću priliku

Više od 100000 ljudi izradilo vlastitu verziju proračuna

U svega pet dana više od 100 000 posjetitelja, najvećim dijelom iz Hrvatske, pokušalo je napraviti svoju verziju Državnog proračuna za 2011. godinu. Aplikaciju koju možete pronaći na na web adresi www.proracunskikalkulator.com izradila je je Vjetrenjača, udruga za promicanje prava na pristup informacijama, uz pomoć i potporu Hrvatske gospodarske komore.

Korisnici www.proracunskikalkulator.com u prosjeku su najmanje promjene radili na stavkama doprinosa. Čak 37% nije mijenjalo stope doprinosa. Nešto više od 45% od 1910 osoba koje su snimile svoju verziju proračuna želi da stopa PDV-a ostane na dosadašnjoj razini, a nešto manje od 20% bi ga smanjilo na prijašnju stopu od 22%. Ukupno smanjenje PDV-a iznosi manje od jednog postotnog boda (0,7%). Uvođenje poreza na imovinu poželjno je za čak 58,2% korisnika, dok 58,0% korisnika smatra da je uvođenje poreza na kapitalnu dobit pravo rješenje.

Na rashodovnoj strani, od ponuđenih 25%, korisnici www.proracunskikalkulator.com su rashode za zdravstvo (bez socijalne skrbi) smanjili za 3,53 postotna boda. Naknade nezaposlene korisnici su smanjili za 9%. Što se, pak, mirovina tiče, bolje bi prošli redovni umirovljenici. Mirovine bi im smanjili u prosjeku za 2,5%. Ostale mirovine (zbirni iznos mirovina HAZU, MUP-a, HV-a, boraca NOR-a, domovinske vojske, saborskih zastupnika, političkih zatvorenika i bivše JNA) bile bi manje za 5,0%. Mirovine hrvatskih branitelja bile bi manje za 13,6%, dok bi ostale transfere braniteljskoj populaciji smanjili za 6,1%.

Rashode za socijalnu pomoć korisnici žele smanjiti za 7,2%, dok čak 65,8% korisnika podupire uvođenje registra korisnika socijalne pomoći, koji bi ograničio primanje pomoći imovinskim cenzusom. Subvencije poljoprivrednicima korisnici aplikacije želi smanjiti za 9,9%, dok bi subvencije ostalim sektorima bile smanjene za 11,6%.

Na zaposlenicima MUP-a, MORH-a te znanosti i obrazovanja, korisnici www.proracunskikalkulator.com bi „uštedjeli“ gotovo pola milijarde kuna. Ostalim zaposlenima koji plaću primaju iz proračuna, korisnici bi uzeli 759 milijuna kuna, otpuštajući ih 3650 (5,8%) i smanjujući im plaću (bruto 1) za 511 kuna (5,7%). Najviše bi, ipak, štedjeli na troškovima zaposlenih na lokalnoj razini. Otpustili bi ih 4305 (11%), smanjili im prosjek plaće (bruto 1) za 1.170,00 kuna (11,9%) i tako uštedjeli gotovo milijaradu kuna.

Najzanimljivije je da samo 10,9% korisnika želi dolazak MMF-a.

Proračun 2011. (1910 korisnika aplikacije) RAZLIKA %
PRIHODI 126.957.030.530,76 1.970.303.515 1,58%
RASHODI 133.764.470.710,32 – 6.632.964.290 – 4,72%
DEFICIT – 6.807.440.179,56
DEFICIT kao % BDP-a – 2,0%

Manje od 2% posjetitelja nije korigiralo niti jednu stavku, a njih 10% je proračun posjetilo više od jednom. www.proracunskikalkulator.com je imao 131 posjet iz MUP-a, 75 posjeta iz MORH-a, 73 posjete iz poglavarstva Grada Zagreba, 45 posjeta iz Vlade RH te 26 posjeta iz Ministarstva financija. Jako je zanimljivo da je gotovo 10% posjetitelja došlo izvan Hrvatske i to uglavnom iz BiH, Slovenije, Srbije, ali i Austrije, Njemačke, Velike Britanije, Švicarske, Švedske… iz ukupno 90 zemalja svijeta.

Cijelu bazu možete pronaći na stranici Udruge Vjetrenjača. Pozivamo sve zainteresirane da pogledaju podatke, analiziraju ih i da nam jave ako pronađu još kakvu zanimljivu relaciju ili postotak.

Vjetrenjača – Naš alat je internet, naš materijal je informacija, naš cilj je objaviti informaciju na način koji dodaje vrijednost svima koji ju konzumiraju.

Kako koristiti proračunski kalkulator?

Državni proračun, složen i opsežan dokument, temelj je ekonomske politike Vlade RH. U nastojanju da se hrvatskim građanima približi od čega se sastoji Državni proračun, kako se puni i kako se raspodijeljuju proračunska sredstva, Udruga za promicanje prava na pristup informacijama Vjetrenjača je uz potporu Hrvatske gospodarske komore izradila Proračunski kalkulator koji možete pronaći na internetskoj stranici www.proracunskikalkulator.com.

Posjetitelji stranice www.proracunskikalkulator.com u mogućnosti su sami izraditi svoju verziju Državnog proračuna za sljedeću godinu. Klikom miša ili micanjem pomične poluge mogu smanjivati prihodovnu ili povećavati rashodovnu stranu proračuna, povećavati ili smanjivati stope poreza i doprinosa te vidjeti kako se to odražava na njihovu plaću, odnosno kućni proračun. Istovremeno, zahvaljujući pratećim pojašnjenjima, građani su u prilici doznati kakav učinak smanjenja ili povećanja neke proračunske stavke imaju na plaće ili broj državnih službenika i namještenika, zaposlenika u javnim službama ili izdvajanja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Svi podaci koje smo koristili u izradi proračunskog kalkulatora dolaze iz službenih izvora:

Osim službenih izvora, za nekolicinu stavaka korištene su procjene ili drugi izvori. Za efekte ukidanja nulte stope PDV-a korišteni su podaci o potrošnji DZS-a, te međustopa od 10% PDV-a koja je u više navrata spominjana u medijima od strane državnih dužnosnika. Procjene efekata uvođenja poreza na imovinu nastala je kao kombinacija različitih istupa političara (i vladajućih ali i oporbenih). Procjena efekata uvođenja poreza na kapitalnu dobit napravljena je konzervativnom procjenom sukladno modelima koji se primjenjuju u drugim zemljama EU. Broj uposlenika u pojedinim segmentima sustava temelje se na neslužbenim izvorima iz Ministarstva uprave. Efekti uštede registra socijalnih potpora procijenjeni su na 7,5% uštede što je srednja vrijednost procjena koje variraju između 5 i 10%. U slučaju da odaberete MMF, svi rashodi se linearno umanjuju za 10% što odgovara otprilike javno izrečenim procjenama o zahtjevanom rezanju državne potrošnje.

Budući da pojedini prihodi pripadaju jedinicama lokalne uprave, kao baza za kreiranje proračuna koristi se proračun opće države (dakle proračun koji uključuje i jedinice lokalne samouprave).

Promjene stope koje se odnose na PDV uključuju ne samo promjenu same stope PDV-a nego i očekivani pad ili rast potrošnje, korektivni faktori za procjenu pada i rasta potrošnje koristili smo iz uobičajenih ekonomskih modela.

Za svaku stavku prihoda ili rashoda proračuna izračunata je i Vaša komponenta koja se računa temeljem upisanog iznosa bruto plaće upisane u vrhu proračunskog kalkulatora. Za izračun neto plaće koristi se standardni zakonom propisan izračun pretpostavljajući da je riječ o osobi koja nema dodatne porazne olakšice osim osnovnog odbitka, a koja živi u naselju u kojem se obračunava i 10% prireza za lokalnu samoupravu. Budući da se porez na dohodak računa s nekoliko stopa te bi svaka promjena stope poreza na dohodak neminovno donijela i promjene u poreznim razredima, nakon što smo izračunali neto plaću po postojećoj formuli svaka daljnja promjena koristi promjenu efektivne stope poreza na dohodak koja (ovisno o izračunu) iznosi oko 10,8%.

Osim davanja državi koja proizlaze iz Vaše plaće (doprinosi i porez na dohodak), izračunali smo i koliko novca od Vaše neto plaće u različitim oblicima završava u državnom proračunu. Primjerice, za izračun PDV-a uzeli smo podatke o potrošnji DZS-a koji kaže da prosječni građanin 88% svoje neto plaće potroši pa se onda iz te osnovice računa iznos uplaćenog PDVa. Iznosi poreza i naknada za igre an sreću, carine, administrativnih pristojbi, ostalih prihoda lokalnih proračuna, kazne i ostale prihodne stavke računaju se kao ukupni iznos proračunske stavke podijeljen sa ukupnim brojem punoljetnih građana RH. Iako dio tih proračunskih prihoda nije direktno povezan s osobnom potrošnjom (primjerice naplata carine) ili je dio tih prihoda povezan za djelatnost pravnih osoba (primjerice trošarine na gorivo gdje su i pravne osobe potrošaći) činjenica je kako se taj trošak u svojoj konačnici akumulira u cijeni krajnjeg proizvoda što plaćaju potrošači tj. fizičke osobe , te je stoga udio Vaše komponente izračunat konzervativnom podjelom ukupnog iznosa na broj punoljetnih osoba što u stvarnosti daje rezultat koji je niži od vaše stvarne uplate prema državnom proračunu.

Kada se zbroje sve uplate koje se odnosi na Vaša primanja, a koja se sastoje od troškova na teret poslodavca (koji zajedno s brutom čine tzv. bruto 2), troškova doprinosa i poreza koji se namiruju direktno iz bruto plaće (tzv. bruto 1), te udjela drugih uplata koje se direktno ili posredno uplaćuju iz Vaše potrošnje realno je za očekivati kako će ukupni iznos vaših uplata prema državnom proračunu biti veći od ukupne neto plaće koju primite u godinu dana.

Proračunskog kalkulatora ne bi bilo bez ekonomskih analiza i podataka koje je prikupio i uobličio Marko Krištof, a sam proračunski kalkulator isprogramirali su vrijedni dečki iz Videodrome-a.

Ako Vam se dopada naš proračunski kalkulator molimo Vas donirajte udrugu Vjetrenjača kako bi pomogli razvoju naših budućih projekata.

Izradite vlastiti prijedlog proračuna RH za 2011. godinu

Državni proračun, složen i opsežan dokument, temelj je ekonomske politike Vlade RH. U nastojanju da hrvatskim građanima približimo od čega se sastoji Državni proračun, kako se puni i na što odlaze proračunska sredstva, Vjetrenjača, udruga za promicanje prava na pristup informacijama uz pomoći Hrvatske gospodarske komore, izradila je Proračunski kalkulator koji možete pronaći na web adresi www.proracunskikalkulator.com.

Proračunski kalkulator

Posjetitelji sitea www.proracunskikalkulator.com u mogućnosti su sami izraditi svoju verziju Državnog proračuna za sljedeću godinu. Klikom miša ili micanjem pomične poluge mogu smanjivati prihodovnu ili povećavati rashodovnu stranu proračuna, povećavati ili smanjivati stope poreza i doprinosa te vidjeti kako se to odražava na njihovu plaću, odnosno kućni proračun. Istovremeno, zahvaljujući pratećim pojašnjenjima, građani su u prilici doznati kakav učinak smanjenja ili povećanja neke proračunske stavke imaju na plaće ili broj državnih službenika i namještenika, zaposlenika u javnim službama ili izdvajanja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Želja je Hrvatske gospodarske komore na ovaj način educirati hrvatske građane te podignuti svijest o odgovornoj raspodjeli proračunskog novca. Želimo pokazati kako nastaju prihodi te im omogućiti da sami uoče relacije između vlastitih prihoda, proračuna i javne potrošnje, kazao je ovom prigodom predsjednik HGK Nadan Vidošević.

Udruga Vjetrenjača osnovana je 2010. godine s ciljem promicanja i osiguravanja prava na pristup informacima svim društvenim skupina i društvu u cjelini. Fokus Vjetrenjače nije isključivo pristup podacima koji su u posjedu tijela javne vlasti, nego i informacijama svih vrsta za koje smatramo da su javno dobro i javni interes. Vjetrenjača je neprofitna udruga i iza sebe nema agendu profita nego jednostavnu želju da informacije, a posebice one koje mogu pomoći u razvoju društva u kojem živimo, vide svjetlo dana i budu upućene javnostima zajedno s temeljnom intepretacijom što te informacije nose u sebi, koje je njihovo značenje i koje su konsekvence za sve nas. Naš alat je internet, naš materijal je informacija, naš cilj je objaviti informaciju na način koji dodaje vrijednost svima koji ju konzumiraju.

Korisnici javnih sredstava EU iz Hrvatske

Dok se kod nas teškom mukom borimo da pronađemo podatke o temeljnim državnim dokumentima poput državnog proračuna u digitalnom obliku, u EU je pristup takvim podacima odavno postao standard. Europska komisija usvojila je 2005. godine tzv. European transparency inititive (pdf) čiji je cilj osigurati transparentnost u lobističkim aktivnostima usmjerenim prema EU i EU komisiji, postaviti minimalne standarde za konzultacije i ono što je Vjetrenjači osobito bitno objava podataka o korisnicima javnih sredstava. Svi proračunski izdaci financirani su javnim novcem tj. novcem poreznih obveznika te javnost ima pravo, a vlada dužnost podastrijeti otvorene račune za utrošeni proračunski novac.

Kako bi to moralo izgledati moguće je pogledati na primjeru Europske komisije koja je unutar European transparency inicijative, kroz program Financijske transparentnosti sustava (Financial Transparency System ili FTS) objavila sve korisnike javnog novca u proteklih nekoliko godina (podaci za 2009. godinu objavljeni su prije nekoliko dana).

Open data

Tražilicu i uvid u podatke možete i sami pretražiti na internet adresi: http://ec.europa.eu/beneficiaries/fts/index_en.htm, dok cjelovitu bazu možete downloadati ovdje (dokument je ukupne veličine nekoliko desetaka MB).

Mi smo izdvojili iz cjelokupne baze (za primjer) korisnike EU proračuna sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za poslovnu godinu 2009. iz čega je vidljivo kako je EU u Hrvatskoj utrošio svega nešto više od 18 milijuna EUR. Na popisu se jasno vide korisnici, svrha i naravno iznos koji je utrošen. Excel dokument s Hrvatskim korisnicima možete downloadati ovdje: FTS 2009 – samo hrvatska.

Ovo je popis 20 najvećih korisnika sredstava iz EU:

KING ICT DOO* 1.979.500,00 EUR
REGIONALNI CENTAR ZA RAZVOJ PODUZETNICKIH KOMPETENCIJA ZA ZEMLJE JUGOISTOCNE EUROPE*SOUTH EAST EUROPEAN CENTER FOR ENTREPRENEURIAL LEARNING 1.700.000,00 EUR
BRODARSKI INSTITUT DOO*BI 1.134.823,00 EUR
SVEUCILISTE U ZAGREBU TEKSTILNO-TEHNOLOSKI FAKULTET SVEUC*UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF TEXTILE TECHNOLOGY TTF-UZ 959.300,00 EUR
SVEUCILISTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RACUNARSTVA* 959.049,00 EUR
SVEUCILISTE U ZAGREBU, PRIRODOSLOVNO-MATEMATICKNI FAKULTET*FACULTY OFSCIENCE UNIVERSITY OF ZAGREB 844.245,00 EUR
UNIVERSITY OF ZAGREB UNIZG*SVEUCILISTE U ZAGREBU 782.627,00 EUR
SVEUCILISTE U RIJECI MEDICINSKI FAKULTET*UNIVERITY OF RIJEKA SCHOOL OFMEDICINE 619.770,00 EUR
GONG UDRUGE* 300.000,00 EUR
INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION*ISRBC MEDUNARODNA KOMISIJA ZA SLIV RIJEKE 300.000,00 EUR
UDRUGA ZA POMOC I EDUKACIJU ZRTAVAMOBBINGA*ASSOCIATION FOR HELP AND EDUCATION OF MOBBING VICTIMS 255.582,77 EUR
ZELENA AKCIJA*GREEN ACTION ZAGREB FRIEND OF THE EARTH CROATIA FOE CROATIA 251.060,80 EUR
UDRUGE CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE*CENTER FOR PEACE STUDIES 247.593,00 EUR
LABIN ART EXPRESS XXI UDRUGE*LAE 195.548,00 EUR
Confidential 169.997,41 EUR
PARTNERSTVO ZA DRUSTVENI RAZVOJ*PARTNERSHIP FOR SOCIAL DEVELOPMENT ASSOCIATION 159.529,14 EUR
HRVATSKI INSTITUT ZA POKRET I PLESUDRUGE*HIPP INSTITUTE FOR MOVEMENTAND DANCE CROATIA 155.045,00 EUR
UDRUGE CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE*CENTER FOR PEACE STUDIES 133.069,81 EUR
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOSLJAVANJE*HZZ 119.868,00 EUR
HRVATSKA UDRUGA GLUHOSLIJEPIH OSOBA DODIR* 100.000,00 EUR
OTVORENA MEDIJSKA GRUPACIJA UDRUGA*OPEN MEDIA GROUP OMG 100.000,00 EUR