Podacima protiv začepljene kanalizacije
Objavio Suzana u 09:21
Bio je to slučaj za Sherlocka Holmesa digitalne ere, piše New York Times. Prošle jeseni njujorški Odjel za zaštitu prirode namjeravao se obračunati s restoranima koji ilegalno bacaju otpadno ulje u kanalizaciju. Skrutnuto ulje odgovorno je, tvrde u Odjelu, za više od polovine začepljenja u sustavu odvoda otpadnih voda. No, kako pronaći počinitelje, a da ne potroše tisuće radnih sati šetajući inspektore u nadi da će na djelu uhvatiti krivce?
Na scenu je tada stupio gradski Ured za strateško planiranje, ne onakav kakav Zagreb ima već godinama i koji se bavi mešetarenjem zemljištima i sanjarenjem o skupim stadionima i još skupljim obilaznicama na sljemenskim obroncima, nego mali ali odabrani odred stručnjaka, od milja nazvanih „štreberska četa“ kojima gradonačelnik Michael Bloomberg povjerava najteže zadatke. Umjesto da prate radnike restorana Bloombergovi su štreberi zaronili u podatke kojima raspolaže gradska uprava i otkrili da restorani moraju imati ugovor s tvrtkama ovlaštenim za odvoz otpadnog ulja. S par jednostavnih računskih operacija i usporedbi računa otkrili su koji restorani ne plaćaju odvoz nego ulje izlijevaju u kanalizaciju. Inspektorima su isporučili listu sumnjivaca, a ovi su proveli akciju i pohvatali počinitelje. Strašni slučaj mašću začepljene kanalizacije bio je riješen, a da se detektivi nisu ni makli iz ureda i koristili su samo javno dostupne podatke.
To je samo jedan od slučajeva u kojima je Ured za strateško planiranje iskoristio baze podataka koje su im na raspolaganju ne bi li riješio gradske probleme. Godišnje troše zanemarivu sumu od milijun dolara, a među njihovim trofejima su dućani koji prodaju lažne ili krijumčarene cigarete, čišćenje srušenih stabala nakon uragana Sandy, i efikasniji rad inspektora za sigurnost zgrada.
„Kad razmišljam o našem Uredu nazivam nas Ekipa koja rješava stvari. Mi zapravo samo koristimo ogromne količine podataka i tražimo načine kako ih upotrijebiti“, kaže šef Ureda Dan Flowers. Kakvim podacima barataju najbolje pokazuje da se u njujorškim bazama kriju informacije o kotlovima za grijanje svake zgrade, protupožarnim sustavima, broju srčanih udara unutar zgrada, prigovorima na pojavu žohara i sličnih štetočina, broju korisnika javnog prijevoza, uspjehu djece na testovima…
Ured dnevno obradi oko jednog terabajta podataka, što je otprilike ekvivalent 143 milijuna isprintanih stranica teksta, a zadatak im je od te šume napraviti razumljivu i korisnu informaciju. Među njihovim uspjesima je i donošenje Lokalnog zakona 11, jednog od najprogresivnijih zakona o javnim informacijama u SAD-u i pokretanje Open Data Portala na kojem se mogu naći stotine baza podataka koje olakšavaju život stanovnicima megalopolisa, ali i nude nove poslovne prilike. Svake godine organiziraju Big Apps Competition, natjecanje kojim stimuliraju programere da na najbolji način iskoriste njihove podatke i da smisle najkorisniju aplikaciju za stanovnike grada. Nagradni fond iznosi 150 tisuća dolara od čega pobjedniku pripada 60 tisuća.
Follow