Tag : Vlada

Zaigravanje vlade

Objavio Suzana u 10:18

U ožujku 2010. godine Federalna komisija za komunikacije Sjedinjenih Američkih Država, Kongresu je poslala plan koji je trebao osigurati da svaki Amerikanac ima pristup širokopojasnom internetu. Jedna od glavnih sastavnica tog plana je ideja da prioritet u ostvarivanju projekta imaju djeca, odnosno da se svakom djetetu omogući brza internetska veza, da se svako dijete zna koristiti internetom kada završi školu te da se u ruralna područja dovede internetska veza barem u škole i knjižnice.

Američka vlada puno pažnje posvećuje djeci i manje – više sva njena tijela imaju posebne odjeljke posvećene djeci na svojim internetskim stranicama. Izuzetak nije ni sada već zloglasna NSA, Nacionalna sigurnosna agencija. Pod naslovom CryptoKids (KriptoKlinci) krije se pravo malo carstvo igara kroz koje se djeca poučavaju sigurnosti na internetu, a usput mogu naučiti i podosta matematike i povijesti. No, to nije samo igra. Posebni odjeljci za djecu dio su ideje o „zaigravanju vlade“ (gameification of government). Vjeruje se, naime, da ako djeca u ranoj dobi počnu posjećivati vladine servise da će u budućnosti biti zainteresirana što vlada radi i da će im biti samorazumljivo da i sami sudjeluju u procesu donošenja odluka, izborima, da će biti svjesniji građani. Tako kroz igru američka vlada zapravo provodi građanski odgoj.

Follow

Japan konačno počeo objavljivati vladine podatke

Objavio Suzana u 10:27

Data.go.jp internetska je stranica koja prikuplja javno dostupne podatke ministarstava i državnih agencija japanske vlade. Beta verzija stranice pokrenuta je  20. prosinca 2013. Baze podataka 21 vladine organizacije i 567 različitih skupina dostupne su po CreativeCommons licencom. Pokretanje ove internetske stranice dio je napora iz japanske strategije za otvorenu vlast prihvaćene 2012. godine. Namjera je poticanje korištenja javnih podataka u naprednom informacijskom i telekomunikacijskom društvu. Japan, za razliku od većine drugih razvijenih država, prilično kasni s otvaranjem svojih podataka. I ova strategija nastala je na inzistiranje nevladine organizacije Open Knowledge Foundation Japan koja se od 2012. godine trudi uvjeriti vladu u potrebu otvaranja podataka. Njima su se priključili i aktivisti koji su se okupili oko ad hoc organizacije Hack for Japan, nastale u vrijeme tragičnog potresa 2011. godine. Jedan od njihovih ciljeva bio je i da se javno objave testovi krvi djece iz područja Fukushime da bi javnost doznala koliko je radijacija iz nuklearne elektrane zaista utjecala na njihovo zdravlje. Vladine organizacije tu su odbile, ali su nakon dugih pregovora ipak objavile rezultate pretraga krvi odraslih stanovnika pogođenog područja.

Follow

Savjetovanje OGP

Objavio Suzana u 11:56

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske objavio je poziv na javno savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana za provedbu inicijative za otvorenu vlast za razdoblje od 2014. do 2016. godine. U prijevodu s birokratskog pozivaju sve zainteresirane da predlože koje bi podatke Vlada trebala objavljivati u sljedeće dvije godine i koje bi mjere morala poduzeti da građanima omogući pristup informacijama i podacima. Udruga Vjetrenjača već je poslala svoj prijedlog i on je uvršten u Dokument za savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana. Predložili smo da se na vrh liste prioriteta postavi omogućavanje kontinuiranog uvida u sve platne transakcije državnog proračuna u realnom vremenu. Vjerujemo da svi građani imaju pravo znati na što se troši njihov novac i da to ne trebaju saznati jednom godišnje pri šturom izvješću o ostvarivanju proračuna nego odmah, svakoga dana, čim se neki novac potroši. Uz Vjetrenjaču svoje su prijedloge poslali Transparency International Hrvatska i GONG.

Javno savjetovanje dio je obveza koje je RH preuzela kao članica Partnerstva za otvorenu vlast, međunarodnog udruženja koje se zalaže za slobodan pristup podacima i transparentnu vlast. Ovo će biti drugi akcijski plan koji Vlada prihvaća, a prvi je donesen po pristupanju Partnerstvu 2012. i vrijedi do kraja ove godine. Prema izvješću o provedbi Akcijskog plana objavljenom u rujnu od 33 aktivnosti na koje se Vlada obvezala, njih 11 je u potpunosti provedeno, provedba 19 aktivnosti je u tijeku, a tri aktivnosti su samo djelomično provedene. Te posljednje tri tiču se objavljivanja podataka o državnom proračunu. Iako po tim aktivnostima  kasnimo ipak smo prema podacima International Budget Partnershipa među državama s najotvorenijim proračunima.  Do ožujka 2014. godine Vlada je dužna izraditi novi Akcijski plan u koji će biti uključen i dio, ili svi, prijedlozi koji pristignu na savjetovanje. Javno savjetovanje otvoreno je do 11. studenog , a obrasce i popis prijedloga možete pronaći na stranicama Ureda za udruge.

Follow

Digitalni građanin

Objavio Suzana u 11:50

Nedavno je jedan moj prijatelj, poput  tisuća hrvatskih građana, uzeo slobodan dan na poslu da bi na vrijeme izvadio novu osobnu iskaznicu. Požurio je u policiju, iako mu osobna iskaznica vrijedi još mjesec dana, prestrašen pričama o brutalnim kaznama za one koji na vrijeme ne podnesu zahtjev za novi dokument, a i nije bio siguran kada će opet moći dobiti slobodan dan. Dva – tri sata čekanja u redu kratio je prčkajući po svom smartphoneu, dopisujući se, čitajući vijesti, prenoseći zgode iz dugačkog reda pred šalterom. Spravica kakvu ima sve više ljudi u džepu, pomogla mu je da skrati dosadu čekanja, ali mogla je i puno bolje poslužiti. Mogao je, da se netko u državnoj upravi sjetio takvog rješenja, pomoću jednostavne aplikacije od kuće ili s posla uzeti svoj broj, doznati koliko ljudi stoji u redu ispred njega i dobiti okvirno vrijeme u kojem se treba pojaviti pred šalterom. Sate provedene cupkajući u redu i prisluškujući tuđe razgovore kojima nas je zabavljao na Facebooku mogao je i korisnije provesti.

„Nema sumnje da su, s usponom mobilnih tehnologija i društvenih medija, današnji potrošači utjecajniji nego ikada prije“, piše Bill D’Arcy u članku. Uspon digitalnog građanina ukazuje na nove mogućnosti za lokalnu upravu. U sljedeće tri godine udio pametnih telefona doseći će 90 posto, a s ulaskom 4G tehnologije taj udio će doseći svoj maksimum. U privatnom sektoru ova evolucija potiče promjenu odnosa u korist potrošača koji postaju sve moćniji. No, što se događa u javnom sektoru? U grdoj ekonomskoj situaciji, Vlada traži nove načine da smanji deficit. Lokalne su vlasti pod sve većim pritiskom da srežu troškove, ali uz taj pritisak idu i sve glasniji zahtjevi za što boljim uslugama, piše D’Arcy o Britaniji, ali zvuči poznato i u Hrvatskoj.

U Velikoj Britaniji gotovo 80 posto ljudi u džepu nosi umreženu spravu i naviknuti su da usluge dobiju odmah. U Hrvatskoj taj je broj značajno niži i iznosi oko 45 posto, ali je ipak dovoljno velik da se iskustva mogu primijeniti. Jednake zahtjeve imaju i prema privatnom i prema javnom sektoru. Četiri šanse, tvrdi D’Arcy proizlaze iz ovakvih zahtjeva.

Prvo, puno je načina na koji lokalne vlasti mogu uključiti građane u proces odlučivanja, ali i doznati o njihovim navikama, željama, potrebama. Vijeće londonskog Islingtona, primjerice, koristi Twitter da uključi građane u sve nove projekte. Zahvaljujući njihovim odgovorima pruža im bolju uslugu od prikupljanja smeća do novih sportskih objekata.

Drugo, mogu smisliti nove načine za poboljšanje usluga koje već nude. Zamislite samo, piše D’Arcy, da se umjesto da stanete u red pred šalterom pridružite virtualnom redu preko svojeg pametnog telefona, a vrijeme umjesto u čekanju provedete na neki bolji način. Poznato?

Treće, digitalne tehnologije nude alate i za borbu s većim društvenim problemima. Gradsko vijeće Readinga, pitoresknog gradića u blizini Londona,  kreiralo je aplikaciju koja pomaže mladima u potrazi za poslom i obrazovanjem.

Na koncu, pružanje usluga novim tehnologijama puno je jeftinije. Studija iz 2012. godine pokazuje da  prosječna cijena pružanja obične usluge poput ispunjavanja formulara na webu iznosi 15 penija, pametnim telefonom a 2, 83 funte, a na šalteru 8,62 funte.

Netko iz hrvatske Vlade je proteklih dana rekao da država mora štedjeti? Evo prilike i preporuke!

Follow

Korištenje Vladinog aviona

Objavio Marko u 10:23

Prije desetak dana Večernji je list objavio tekst o korištenju i potencijalnoj zloupotrebi Vladinog aviona, da bi danas bio objavljen tekst u Jutarnjem listu koji govori o novcu koji je utrošen na avio karte.

Vjetrenjača je prikupila i dokumentirala letove Vladinog aviona u posljednjih desetak godina (zaključno sa svibnjem 2011.), a popis dokumentiranih letova se nalazi u tablici ispod. Letovi Vladinog aviona nisu javno dostupni, no širom svijeta postoje ljudi koji poput salveta ili značaka prikupljaju fotografije aviona koje su uočili na aerodromima. Ovo nije nužno cjeloviti popis, nego samo popis lokacija i vremena kada je avion negdje primjećen. U donjoj tablici nalaze se i linkovi na neke od web stranica koje okupljaju takve ljude kao i podaci o pojedinačnom opažanju aviona. Avion Hrvatske vlade ima registarsku oznaku 9A-CRO, a radi se o avionu Canadair Challenger 604 (tehnički podaci na ovom PDF linku). Na isti način na donjim a i drugim siteovima možete pretražiti letove i drugih vlasnika aviona.

p.s. prilikom analiza aerodroma na kojima je avion uočen imajte na umu da ima ograničeni dolet te da su neki aerodromi samo tranzitni kako bi se odletilo na neku udaljenu destinaciju (primjerice letovi u Gdanjsk su očigledno korišteni kao točka preleta Atlantika), također, iako ovaj avion može letiti na druge kontinente (što je očito i radio) on nije namijenjen takvom prometu i neudoban je za putovanje na takve relacije

p.p.s. ovaj popis i naše malo istraživanje nastalo je inspiriran ovim filmićem na youtubeu

Follow